REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-689/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Gorana Aralica Martinović, u pravnoj stvari tužitelja BH, odvjetnika iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gelenčir, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Palatinuš i partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1018/2023 od 25. listopada 2024., 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1018/2023 od 25. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1018/2023 od 25. listopada 2024. odbijen je prijedlog tužitelja BH, odvjetnika iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za donošenje rješenja o osiguranju koji glasi:

„Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja odvjetnika BH prema tuženiku Hrvatski Telekom d.d. u iznosu od 83.596,61 EUR / 629.858,66 HRK uvećane za zakonske zatezne kamate koje teku od 7. travnja 2023. g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećane za osam postotnih poena, određuje se prethodna mjera kojom se nalaže Financijskoj agenciji da bankama kod kojih tuženik ima otvorene račune zabrani, da po nalogu tuženika ili treće osobe isplati s računa tuženika novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, te se nalaže Financijskoj agenciji provedba zabrane iz ovog rješenja. Provedbom ove prethodne mjere tužitelj stječe založno pravo na predmetu osiguranja. Iznos novčanih sredstava tuženika kod banke, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s toga računa dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine. Prethodna mjera ostaje na snazi do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak prijedloga za osiguranjen prethodnom mjerom u iznosu od 1.258,00 EUR 9.478,40 HRK te PDV-a na taj iznos od 314,50 EUR / 1.616,15 HRK.“.

2. U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjski sud je utvrdio kako u predmetnom postupku postoji veća vjerojatnost da će tuženik uspjeti u sporu te je primjenom odredbe članka 501.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) prvostupanjski sud odbio odrediti predloženu prethodnu mjeru.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tužitelj, a u smislu odredbe članka 365. stavka 1. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku uzeto je da rješenje pobija u cijelosti. Rješenje pobija zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu da preinači pobijano rješenje i odredi prethodna mjera uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. U žalbi u bitnome osporava stajalište prvostupanjskog suda o vjerojatnosti uspjeha u sporu, tvrdeći da su tijekom parnice navedene sve činjenice i priloženi svi dokazi iz kojih proizlazi da postoji veća vjerojatnost uspjeha predlagatelja (tužitelja) u sporu.

5. Nije odgovoreno na žalbu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredaba članka 365. u vezi s odredbom članka 381. Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

8. Odredbom članka 501.a Zakona o parničnom postupku propisano je da u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi povodom pravnog lijeka protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne tražbine, osim ako iz navoda u pravnom lijeku i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.

9. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da pretpostavke za određivanje prethodne mjere iz članka 501.a Zakona o parničnom postupku u konkretnom slučaju nisu ispunjene.

10. Naime, navedena odredba predviđa da će sud prethodnu mjeru odrediti na prijedlog tužitelja u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. U konkretnom predmetu postupak je započeo prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, na temelju kojeg je doneseno rješenje o ovrsi protiv kojeg je tuženik podnio prigovor te je postupak nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, pa je u konkretnom predmetu ispunjena ova prva pretpostavka.

11. Druga pretpostavka je da iz navoda prigovora protiv rješenja o ovrsi i spisu priloženih isprava ne proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.

12. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio kako postoji veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu. Naime, prvostupanjski sud je zajedno s odlukom o prijedlogu za privremenu mjeru donio i presudu kojom je ukinuo platni nalog i odbio u cijelosti tužbeni zahtjev i stoga je pravilno ocijenio da je tuženik učinio vjerojatnim uspjeh u sporu.

13. Tužitelj izričito ni ne osporava postojanje ove pretpostavke, a da za sada postoji veća vjerojatnost tuženikovog uspjeha u sporu proizlazi i iz okolnosti da je nepravomoćnom presudom odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti.

14. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe članka 501.a Zakona o parničnom postupku ocijenio kako nisu ispunjene sve pretpostavke za određivanje prethodne mjere i donio pobijano rješenje.

15. Slijedom navedenog, navodima žalbe tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, pa je primjenom članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku riješeno kao u izreci.

Zagreb, 17. veljače 2025.

Sutkinja

Gorana Aralica Martinović