REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.br. R1 Ob-1865/2023-12
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Grada Zagreba, OIB 61817894937, Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, zastupanog po ID, dipl. iur. službenici Grada Zagreba, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, dana 17. veljače 2025. godine, nakon provedenog postupka
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između BD, rođ. **.**.1956. i sada pok. RD, rođ. **.**.1967. koja je trajala od 1997. godine pa do smrti RD dana **.**.2015. radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
Obrazloženje
1.Predlagateljica u prijedlogu navodi da je sa životnim partnerom RD živjela u izvanbračnoj zajednici od 1997. godine do njegove smrti dana 4.4.2015. godine. U ostavinskom postupku iza pok. RD također je utvrđeno da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. RD. Za vrijeme trajanja životne zajednice predlagateljica je kao životni partner pok. RD bila sudužnik u nekoliko kredita koje sada otplaćuje iz svojih mirovinskih primanja. Slijedom navedenog predlagateljica predlaže da sud donese rješenje kojim se utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1997. godine do smrti RD dana 4. travanja 2015. godine radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
2. Punomoćnik protustranke je iskazao kako smatra da je u ovom predmetu protustranka HZMO budući ostvarivanje prava osiguranika temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju provodi HZMO te da su predmet nasljeđivanja bila bilo kakva novčana sredstva iz mirovinskog osiguranja to bi naslijedila RH temeljem čl. 4 Zakona o mirovinskom osiguranju a ne Grad Zagreb. Grad Zagreb je naslijedio nekretninu odnosno stan u [adresa], kao ošasnu imovinu isključivo iz razloga što se ovdje predlagateljica odrekla prava na nasljedstvo s obzirom da je ostavina opterećena dugovima i pod ovrhom je a nalazi se na području Grada Zagreba. Predmet nasljeđivanja nisu bila prava iz mirovinskog sustava te shodno tome država nije ništa niti naslijedila.
3. Vezano za prigovor promašene pasivne legitimacije iznosi se da je čl. 436 Obiteljskog zakona propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku te temeljem istog proizlazi da u postupku utvrđivanja izvanbračne zajednice HZMO ne može biti stranka u postupku jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Nadalje iz odredbe čl. 22 st. 3 Zakona o mirovinskom osiguranju ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice HZMO bio stranka u odnosu na koju je provodi taj postupka odnosno da bi bio pasivno legitimiran. Također je sve navedeno u skladu i sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci posl. br. Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. godine
4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u rodni list i vjenčani list za predlagateljicu, rodni i smrtni list za RD, izjavu ND od 14.11.2022. godine, uvjerenja o prebivalištu za pok. RD i predlagateljicu, rješenje CZSS Podružnica Peščenica od 1.4.2025. godine, rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-4033/15 UPP-OS-52/15 od 19. veljače 2018. godine te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka BDM, TD i UD.
5. Iz izjave predstavnika suvlasnika Stambene zgrade [adresa], proizlazi da su se 2010. godine u stan [adresa], uselili pok. RD i nevjenčana supruga BD. Nakon smrti Ivana Botića 2015. godine ustanu je ostala sama živjeti BD sve do veljače 2018. godine.
6. Iz rješenje CZSS Podružnica Peščenica od 1.4.2025. godine proizlazi da se RD imenuje poseban skrbnik u osobi izvanbračne supruge BD radi raspolaganja novčanim sredstvima na računu RD.
7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-4033/15 UPP-OS-52/15 od 19. veljače 2018. godine proizlazi da ostavinska imovina iza pok. RD prelazi u vlasništvo Grada Zagreba budući su se izvanbračna supruga BD te sestra ostavitelja UD odrekle nasljedstva u svoje ime i u ime svojih potomaka.
8. Predlagateljica je iskazala da je pok. RD upoznala početkom 1997. godine a zajedno su počeli živjeti u 10. mjesecu 1997.godine. Zajedno su živjeli u njezinom stanu na adresi [adresa] i to do 2007. godine, poslije su živjeli u njenom stanu u [adresa] do 2012. godine a onda u njegovom stanu u [adresa] sve do njegove smrti. Nisu imali zajedničko prijavljeno prebivalište budući je pok. RD imao vikendicu u [adresa] te se tamo prijavio kako bi od firme u kojoj je radio HRT–a dobio naknadu za prijevoz i kada je prodao vikendicu i dalje je par godina bio prijavljen na toj adresi. Na kraju je ipak bio prijavljen na [adresa]. Ona nikada nije bila prijavljena u [adresa]. Bila je u braku koji je razveden 1995.godine dok pok. RD nikada nije bio u braku. Od kad su počeli zajedno živjeti pa do Ivanove smrti nikada se nisu razišli, jako su se dobro slagali. Pok. RD je radio na HRT a ona je bila također zaposlena i otišla je u invalidsku mirovinu 2009.godine. S njima je živjela i njezina kćer od 1997. do 2007. godine kad se odselila u [adresa], a zajedno su živjeli u stanu u [adresa]. Pok. RD je volio kuhati, peglati, nabavljati. Zajednički su plaćali režije. Zaradom su zajednički raspolagali. Zajedno su i putovali tako su obišli Italiju, bili u Nizozemskoj. RD nije imao zdravstvenih problema. Umro je iznenada, dobio je moždani udar, bio je u komi tri tjedna te je umro u bolnici. Išla je u bolnicu ali ga je mogla vidjeti samo iz hodnika preko staklenih vrata. Sestra pok. RD preuzela je na sebe organizaciju sahrane, dok je troškove podmirila vojska. Stan u [adresa] je dobio Grad Zagreb s time ona i dalje otplaćuje kredit za taj stan, tako da od mirovine dobijem 440,00 Eura.
9. Svjedokinja BDM, kćer predlagateljice, je iskazala da su se mama i pok. RD upoznali kada je išla u više razrede osnovne škole, ne zna koje godine. Kad je došao k njima, živjele su u stanu u [adresa]. Zajedno je s mamom i RD živjela negdje do 2004. ili 2005. godine. Dok je živjela s njima oni su se dobro slagali. Oboje su radili. Zajednički su vodili domaćinstvo. Zajednički su plaćali režije. Poslije [adresa] su živjeli u [adresa]. Kad se udala RD je njoj i suprugu kupio stan u [adresa] a taj stan je glasio na njega. Mama je pak kupila stan u [adresa], u kojem su onda zajedno stanovali ona i RD, a stan je glasio na mamu. Zbog velike rate kredita u CHF sa suprugom je otišla iz stana u [adresa] živjeti kod svekrve, u stan u [adresa] su se uselili mama i RD a iznajmljivali su stan u [adresa] kako bi imali od čega živjeti. Oni su u [adresa] živjeli do Ivanove smrti. Oni se nikada nisu razišli. Zajednički su putovali, bili su u Rimu. Mama je rekla da ju je RD tamo i zaprosio ali nije na to pristala. RD nije bio bolestan, nije koristio lijekove, a desio se moždani udar od kojeg je umro. Krenuli su organizirati sahranu, ali se umiješala Ivanova sestra, pa je mama njoj odlučila prepustiti organizaciju. Budući je RD bio sudionik Domovinskog rata vojska je podmirila trošak pogreba. RD je imao i uplaćeno pogrebno. RD je smatrala svojim tatom, on joj je išao u školu, davao džeparac, plaćao putovanja.
10. Svjedokinja TD, majka predlagateljice, je iskazala da su kćer BD i pok. RD živjeli zajedno. Počeli su zajedno živjeti kada je unuka BDM imala 5 ili 6 godina. Oni su živjeli u [adresa] i u [adresa]. Oboje su bili zaposleni. Pok. RD nikada nije bio u braku. BD je bila u braku a brak je razveden. BD i RD se nikada nisu odvajali. Zadnje su živjeli u [adresa]. Oboje su kuhali, spremali, čistili. Ne zna kako su plaćali račune. Tada je živjela u [adresa]. Zajedno su je posjećivali a i kad je kod njih dolazila bili su oboje doma, osim ako nisu bili na poslu. Zajedno su išli na godišnji odmor u Vodice, u Rim. RD nije bio bolestan. RD je umro ujutro, dobio je kap samo se srušio. To joj je javila kćer. Pok. RD se brinuo i o BDM, oni su se dobro slagali.
11. Svjedokinja UD, sestra pok. RD je navela kako ne zna kada su se upoznali pok RD i BD. Vjerojatno su zajedno živjeli. Svega su se par puta vidjeli. Oni su oboje znali doći k njoj a i ona je par puta došla k njima. Jednom su bili u Lidijinom stanu u [adresa] a bili su i u stanu na Ferenščici. Oboje su bili zaposleni. Ne zna kako su si organizirali kućanstvo, niti joj je poznato išla o njihovim financijama odnosno plaćanju režija. Sve te godine BD nije smatrala šogoricom. Kada je umro RD BD je izjavila da ga ne želi pokopati već da ga ostavi u frižideru na Rebru. Obavila je sve poslove vezano za sahranu. Sa predlagateljicom nema nikakav kontakt unazad 10 godina odnosno od smrti brata. U početku je s njima živjela i kćer od BD a kad se udala ona je otišla.
12. Iz čl. 21 Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. Iz st. 5 istog članka proizlazi da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegov smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
13. Iz čl. 11 st. 1 Obiteljskog zakona proizlazi da se odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Iz st. 2 istog članka proizlazi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1 članka stvara osobe i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
14. Trajanje izvanbračne zajednice kao jedan od uvjeta utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice valja procjenjivati na način da se utvrđuje volja izvanbračnih drugova, da njihova zajednica bude trajna te po pokazateljima koji će potvrditi njihovu volju kao što je uzajamna briga, pomaganje, zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje režijskih troškova.
15. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da su BD i pok. RD živjeli u ekonomskoj, emocionalnoj i stambenoj zajednici i to u vremenskom razdoblju duljem od predviđene tri godine sud smatra da njihova životna zajednica ima karakteristike izvanbračne zajednice. Detaljnije o postojanju izvanbračne zajednice govore i svjedoci BDM i TD čije iskaze sud smatra vjerodostojnim i životnim. Iz iskaza svjedoka UD također se može zaključiti da je postojala životna zajednica između predlagateljice i pok. RD.
16. Slijedom naprijed navedenog, sud smatra da su ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje statusa izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 21 toč. 5 Zakona o mirovinskom osiguranju te je riješeno kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, dana 17. veljače 2025. godine.
S u d a c:
Zrinka Mataja
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od l5 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.
dna:
predlagateljici
protustranci
