REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-810/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja PF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku PFČ, protiv tuženika GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb; Wiener osiguranje Vienna Insurance Group dioničko društvo za osiguranje, OIB 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku ČF, radi Radno - naknada štete, 17. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.000 eura sa zateznom kamatom tekućom od 24.05.2023.g. po stopi koja se do 29.12.2023.g. godine određuje u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022,) a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa iz toč. I izreke 1.200 euro do zatraženog iznosa od 1.000 euro, kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 906,25 euro, sa zateznom kamatom tekućom od 17. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana,

IV/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 906,25 euro, kao neosnovan

V/ Odbija se umješač sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 26.6.2020. kao radnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pretrpio ozljedu na radu, dok je kao prometni redar regulirao promet, kada je fizički napadnut od vozača automobila. U tužbi potražuje naknadu štete od 21.000 kuna (po kriterijima pretrpljeni strah 10.000 kuna, smanjenje životne aktivnosti 10.000 kuna i za tuđu pomoć 1.000 kuna).

1.1. Podneskom od 2.12.2024.g. potražuje s naslova naknade neimovinske štete iznos od 1.200 euro sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe i troškovima postupka.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu protivi kao neosnovanom u cijelosti, osporavajući osnov i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor neurednosti predmetne tužbe. Ne osporava da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlenik tuženika i to službenik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, te tuženik ne spori nastanak predmetnog štetnog događaja.

2.1. Osporava odgovornost tuženika za štetu proizašlu iz predmetnog štetnog događaja, te osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Naime, odredbom čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu normirano je da za štetu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove svog radnog mjesta, poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Međutim, slijedom odredbi čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, te slijedom odredbe čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ukoliko je šteta nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći.

2.2. Iz činjeničnog supstrata tužbe i dokumentacije dostavljene uz tužbu upravo je razvidno i nesporno proizlazi da je do predmetnog štetnog događaja došlo isključivo krivnjom treće osobe, na koju tuženik, kao poslodavac, nije mogao utjecati niti je mogao izbjeći nastupjelu posljedicu. Na strani 4. obrazloženja rješenja HZZO-a br: Klasa: UP/II-502-03/20-01/844 od 05.01.2021. godine, razvidno je da je i u samoj prijavi ozljede na radu navedena šifra 880 – odnosno protupravno djelovanje od strane treće osobe, očito imenom RF. U konkretnoj pravnoj situaciji upravo je riječ o slučaju za koji sam zakon izrijekom poslodavca oslobađa odgovornosti. Kako je šteta nastupila isključivo uslijed namjerne radnje treće osobe, to do primjene dolazi zakonska odredba koja poslodavca oslobađa od odgovornosti, te tuženik osporava osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika cijelosti.

2.3. Osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva smatrajući isti, po svim vidovima štete, u odnosu na zadobivenu povredu i nastupjele posljedice, previsoko postavljenim.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, prijavu o ozljedi na radu od 06.07.2020.; rješenje HZZO-a br: Klasa: UP/II-502-03/20- 01/844 od 05.01.2021., policijski zapisnik, prekršajni nalog protiv okr. RF od 26.6.2020. i ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz medicinskim vještačenjem te saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. U postupku nije bilo sporno da je poslodavac tužitelja Grad Zagreb u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran po polici osiguranja broj klasa: 1307- 00050978 kod tuženika, kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Nije sporan nastanak štetnog događaja kako je opisan u tužbi, na način da je treća osoba RF fizički napao tužitelja

5.1. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnov i visina zahtjeva.

6. Prema odredbi čl. 929.st.4. Zakona o obveznim odnosima, osiguratelj može isticati svakom korisniku osiguranja za tuđi račun sve prigovore koje temeljem ugovora ima pravo prema ugovaratelju osiguranja. Osiguratelj je umješač u ovom postupku na strani tuženika. U ovom postupku trebalo je utvrditi i odgovornost poslodavca za nastanak štetnog događaja te visinu zahtjeva.

8. Prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR), ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

8.1. Prema st.2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornom može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

8.2. Propisi obveznog prava koji se primjenjuju su odredbe čl. 1045. u svezi s člancima 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje ZOO) te čl. 1067. Prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, dok se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio šteti. Pojam krivnje radnika određen odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima obuhvaća oblika krivnje.

9. Prema teoriji i sudskoj praksi šteta nastala na radu je ona šteta koju radnik pretrpi tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos ili radnih zadataka prema posebnom nalogu poslodavca. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se i ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za radne zadatke zbog kojih je zasnovao radni odnos. ,

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je dobio radni zadatka da s kolegom upravlja prometom u Brestovečkoj ulici, koja je bila u rekonstrukciji, da je, iako je bilo nekoliko znakova zabrane prometa, pored njega prošao vozač vozila i ušao na gradilište, izašao van iz vozila i fizički ga napao. Nije sporno da je napadač osoba RF, da mu je povodom tog štetnog događaja izdan prekršajni nalog klasa 511- 19-35/05-1-34-1/20 te da je isti postao pravomoćna 7.7.2020.g.

11. Iz navedene odredbe 25. Zakona o zaštiti na radu sud je zaključio da je poslodavac tuženika odgovoran tužitelju za nastalu štetu, jer ne postoji tužiteljev doprinos šteti s obzirom da je obavljao svoje redovne radne zadatke, što nije sporno. Ovaj sud nije našao nikakve elemente iz kojih bi se poslodavac mogao osloboditi odgovornosti za nastanak štetnog događaja, jer pri reguliranju prometa vozači zbog obavljanja radova vozači nisu treće osobe, već osobe koje se susreću u obavljanju radnog zadatka te je poslodavac odgovoran za njihove neprimjerene reakcije - napade na radnike. Tužitelj kritične zgode nije postupao niti sa običnom nepažnjom, te ovaj sud smatra da nisu ispunjeni nikakvi uvjeti na temelju kojih bi se poslodavac oslobodio odgovornosti. Stoga je tuženik dužan nadoknaditi štetu tužiteljici.

12. Kako bi utvrdio visinu zahtjeva, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Branka Vidrich. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je tužitelj je bio u ambulantnom liječenju od 26.6.2020. do 6.5.2021.g. zbog akutne reakcije na stres – što je direktna posljedica štetnog događaja, napada na radnom mjestu. Tužitelj je pretrpio primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan u trenutku štetnog zbivanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je tri dana, srednjeg intenziteta do tjedan dana, te blažeg do tri mjeseca po stradavanju. Tuđu pomoć i njegu nije trebao. Štetni događaj nije doveo do trajnih posljedica po njegovo duševno zdravlje.

13. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbe, stoga je i sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti.

14. Strah, bolovi, smanjenje životne aktivnosti i naruženje su po Zakonu o obveznim odnosima mjerila za određivanje visine i obujma nastale štete radi povrede prava osobnosti. Dakle, temeljem odredbe čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima, tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti (za pretrpljeni strah), a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100.st.2. ZOO-a.

15. S obzirom na životnu dob tužitelja, zanimanje, nelagodnosti u tijeku liječenja te okolnosti slučaja (fizički napad), ovaj sud smatra da bi primjerena naknada za pretrpljene strah i povredu prava osobnosti iznosi ukupno 1.000 euro, sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe. Tužitelj je s preostalim dijelom zahtjeva od 200 eura odbijen kao neosnovanim.

16. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.5. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22,155/2023 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22; NN 138/2023

- dalje: OT)., u cijelosti, jer nije uspio u postupku sa neznatnim dijelom zahtjeva, zbog kojih nisu nastali posebni troškovi. Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od: sastava tužbe 150 euro, (tbr. 7/1 OT), sastav podnesaka od 27.9.2023. i 2.12.2024. svako po 37,5 euro (tbr. 8/3 OT), pristup roč. 27.5.2024. i 9.1.2025. svako po 150 euro (tbr. 9/1 OT), što iznosi 525 euro, na što pripada PDV 131,250 euro i trošak financijskog vještačenja 250 euro, ukupno 906,25 euro.

16.1. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana.. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizički u sudu.

17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. veljače 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. PF, [adresa] zastupanog po punomoćniku PFČ

2. GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, [adresa] Zagreb; Wiener osiguranje Vienna Insurance Group dioničko društvo za osiguranje, Slovenska ulica 24, 10000

Zagreb zastupanog po punomoćniku ČF