Poslovni broj: R1-3/2023-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagateljice UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku u Šibeniku, protiv protustranke BD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Zorani Laurić Maglov, odvjetnici u Šibeniku, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 14. siječnja 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, na način da međna linija ide linijom koja je u skici mjesta očevida PD, mag. ing. geod. et geoinf. od 20. siječnja 2025. označena brojevima 1-2-3-4-5-6-7 i ta linija ide po sredini suhozida.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se prrotustranci da predlagateljici naknadi trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 310,00 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 23. siječnja 2023. podnijela prijedlog radi uređenja međe. U istome je navela da je isključiva vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je protustranka isključivi vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine međusobno graniče. Navedene nekretnine da u naravi predstavljaju maslinike, te se između njih nalazi suhozid širine od 2 do 3 metra. Da je od pamtivijeka među prednicima stranaka bilo poznato da navedeni suhozid pripada za polovinu svoje širine nekretnini kojoj prileži, pa da je dakle međa između navedenih nekretnina položena sredinom suhozida. Protustranka da je nekih 2 mjeseca prije podnošenja prijedloga za uređenje međe izveo svoga geodeta na teren te je sprejem označio među između nekretnina stranaka na način da cijeli suhozid pripada u vlasništvo protustranke. Navedeni suhozid da je služio i kao prolaz vlasnicima nekretnina položenih sjeverno od navedenih nekretnina u vlasništvu stranaka, međutim da je protustranka obavijestio i vlasnike tih nekretnina da je suhozid njegovo vlasništvo u cijelosti, te im zabranjuje prolaz navedenim suhozidom do njihovih nekretnina. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagateljice i protustranke postala sporna, to predložila da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se protivio prijedlogu predlagateljice u cijelosti jer smatra da sporni suhozid nedvojbeno pripada u vlasništvo i posjed isključivo protustranci. Naime, da sporni suhozid nesporno pripada isključivo protustranci vidljivo je iz toga što je isti položen u cijelosti unutar nekretnine protustranke, a kako je to vidljivo iz katastarske fotografije iz zraka, a osim toga da sporni suhozid svojom konstrukciijom ukazuje na činjenicu da bi pripadao isključivo protustranci, odnosno ranije njihovim pravnim prednicima. Naime, da je suhozid s vanjske strane (prema nekretnini predlagatelja) ravnih bridova, dok je s unutarnje strane neravan jer je godinama nastajao čišćenjem nekretnine protustranke i "bacanjem" kamenja s iste na gomilu. Takva "gradnja" da je karakteristična za suhozide u vlasništvu onoga tko je isti i gradio, za razliku od nekih drugih okolnih suhozida koji su ravni s obje strane jer slijede među između susjednih nekretnina i koji su građeni tako da je sredina nasipana, u pravilu zajednički, a fronte su ravne, što nikako nije slučaj sa spornim suhozidom. Isto tako da je netočno da bi sporni suhozid koristile treće osobe, a što da je razvidno i iz samog položaja istoga jer isti sa sjeverne strane završava"gromilom" unutar nekretnine protustranke na kojoj nekretnini protustranka uzgaja masline. Na istu se gromilu potom nastavlja uski stari zid. Ako bi se koristilo "pravilo sredine", sredinom spornog suhozida bi se došlo točno na teren protustranke. Slijedom svega navedenoga da smatra da sud ne može izvršiti obnovu niti ispravak međe, jer da je međa nesporno u isključivo vlasništvu i posjedu protustranke.

3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

4. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

5. Na očevidu je punomoćnik predlagateljice sudskoj komisiji pokazao nekretninu predlagateljice. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 524 m2, katastarske kulture maslinik. Pokazana nekretnina je u naravi maslinik omeđen suhozidom.

6. Protustranka je pokazala svoju nekretninu, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 809 m2, katastarske kulture maslinik. Nekretnina protustranke je u naravi maslinik omeđen suhozidom.

7. Vještak je konstatirao da je na terenu vidljivo da je između nekretnina stranaka obostrano zidani suhozid, kojemu je na vrhu sitni materijal po kojem se može hodati.

8. Punomoćnik predlagateljice je sudu pokazao spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljici međa ide sredinom suhozida. Ovaj dio međe pokazan po predlagatelju u skici vještaka mjernika je označen brojevima 1-2-3-4-5-6- 7.

9. Pozvan da pokaže kuda po njegovom mišljenju ide sporna međa protustranka je izjavila da međa ide po katastarskim podacima, a to je da čitava širina suhozida je u pripadnosti kat. čest. [katastarska čestica], vlasništvo protustranke. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena brojevima 9-10-11-12-13-14- 15.

10. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da je predmetnu među moguće urediti po katastarskom nacrtu.

11. Pun. predlagatelice je izjavio da ne pristaje da se sporna međa uredi prema katastarskom nacrtu,

12. Upitane stranke su izjavile da među njima nema sporazuma o spornoj međi.

13. Na upit pun. predlagateljice da se vještak očituje u pogledu vršenja i posjeda spornog suhozida, a s obzirom na način gradnje suhozida kako je to uočeno na terenu, vještak je izjavio da je zatečeni suhozid zidan sa jedne i druge strane od starog sivog kamena bez veziva te je nasut sitni materijal na vrhu istoga. Naime, da po nepisanim pravilima izgradnje suhozida koji su korišteni na području Dalmacije proizlazi da je sporni suhozid zajednički, odnosno razgraničenje dvaju posjeda po načinu gradnje da je po sredini suhozida.

14. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

15. Na upit suda da li je među strankama bilo sporova zbog smetanja posjeda, iste su izjavile da nije bilo.

16. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu su saslušani i svjedoci.

17. Svjedok OD, otac protustranke je kazao da je isti darovao protustranci nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je on naslijedio od svoga oca. Da je njemu njegov otac govorio da se sporna gomilica nasipala isključivo sa njihove strane do granice koja je i označena u katastarskom nacrtu. Da su njegovi predci isključivo izgradili suhozid, a nije mu poznato da li su predci predlagateljice sudjelovali u gradnji gomilice. Na upit suda na koji način se koristio predmetni suhozid isti je izjavio da se nije koristio za prolaz ljudi nego isključivo kao razgraničenje nekretnina koje su predmet ovog postupka.

18. Svjedok ŠD je kazala da je predmetni suhozid napravljen prije nego li je ona rođena, a ona ima 86 godina. Da je njoj poznato da su svi stari ljudi radili suhozid na međama (griblje) zajednički i koristili ga tako da je svaki bio vlasnik po pola zida. To ne samo da je čula od svojih starih nego da je to i ona vidjela, a i danas se tako radi, dakle da je oduvijek bilo da su suhozid radili zajedno vlasnici susjednih nekretnina i zajedno ga koristili, što je slučaj i sa njezinim poljima. U odnosu na sporni suhozid da je oduvijek ovakav samo što je danas malo srušen zbog proteka vremena, a ona sve to zna jer je kao mlada kopala po susjednim poljima, što je bio običaj da se pomaže susjedima. Na upit suda da li se sporni suhozid koristio za prolaz ista je kazala da su ljudi prolazili tim suhozidom da dođu do svoje zemlje, a da je i ona osobno prolazila spornim suhozidom, te da joj nije poznato da bi se itko bunio zbog prolaza tim suhozidom jer prije nije bilo auta i sve je bilo pješke.

19. Svjedok ĆD, suprug predlagateljice je kazao da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je vlasništvo predlagateljice je naslijeđe njegovih predaka. Naime, da je navedeni maslinik bio vlasništvo njegove prabake U, a koju je naslijedila njegova baka B, a baku je naslijedio njegov otac P, a njega njegova majka O. On da je naslijedio majku O, a onda da je on maslinik darovao svome sinu, a on ga potom darovao svojoj majci, ovjdje predlagateljici. 1938. godine da su njegovi preci vodili sudski postupak kojim su sređivali vlasništvo maslinika i sporni suhozid da je postojao i tada, a vjerovatno i prije, dakle od vremena kada su se maslinici u mjestu [adresa] počeli obrađivati. Njemu da nije poznato tko je sporni suhozid gradio, ali mu je poznato da je u [adresa] bio običaj da su suhozidi bili po pola u vlasništvu susjeda, dakle koristili su se po pola. Tako da su i njegovi predci koristili sporni suhozid , a onda i on, dakle po pola. Da suhozid sa njihove strane nije diran, a njegovi predci da su ga koristili za branje maslina na način da su sa tog suhozida brali masline i tome se nitko nije bunio, a tako i oni danas koriste suhozid za branje maslina i u tome da ih nitko ne onemogućava. Njegova obitelj da se koristi spornim suhozidom na način da istim prolazi pješice radi dolaska od jedne do druge masline.

20. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

21. Sud je u postupku saslušao svjedoke predložene po strankama.

22. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku) ovaj sud je utvrdio da su stranke u suposjedu predmetnog suhozida i to baš do njegove sredine.

23. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu, gdje je utvrđeno da je suhozid zidan sa jedne i druge strane od starog sivog kamena bez veziva, te je na vrhu istoga nasut sitni materijal, dakle na parcelama je počišćen kamen i ugrađen u suhozid, a ostale su samo velike litice unutar maslinika koje se ručno nisu mogle izvaditi. Vještak je na terenu potvrdio da po nepisanim pravilima izgradnje suhozida koji su korišteni na području Dalmacije, proizlazi da je sporan suhozid zajednički odnosno da je po načinu gradnje spornog suhozida razgraničenje dvaju posjeda po sredini suhozida.

24. U prilog takovom utvrđenju govori i iskaz u postupku saslušanog svjedoka ŠD, koju je sud osobito cijenio i poklonio vjeru jer jedina od predloženih svjedoka nije u bližem srodstvu sa strankama u postupku i kao takva nije zainteresirana za ishod ovog postupka, a obzirom na svoje godine života može vjerno posvjedočiti o načinu gradnje i korištenja spornog suhozida. Pa tako ista je kazala da je njoj poznato da su svi stari ljudi radili suhozid na međama (griblje) zajednički i koristili ga tako da je svaki bio vlasnik po pola suhozida. Da je sporni suhozid oduvijek ovakav kako je zatečen na očevidu, a što joj je poznato jer je i sama kao mlada tu dolazila kopati po susjednim poljima, osim što je danas sporni suhozid malo srušen zbog proteka vremena, a što je vidljivo i na terenu. Ona, a tako i ostali mještani da su koristili sporni suhozid za prolaz do svoje zemlje. Također i svjedok ĆD, suprug predlagateljice je potvrdio navode svjedokinje ŠD u dijelu da je sporni suhozid u suposjedu predlagateljice i protustranke po pola, te da njegova obitelj koja je bila vlasnik nekretnine danas vlasništvo predlagateljice je oduvijek koristila sporni sukozid za branje maslina, na način da su sa tog suhozida brali masline i da se tome nitko nije protivio, dakle niti protustranka, niti njegovi predci, a da se oni i danas koriste spornim suhozidom na navedeni način, dakle po pola.

25. Konačno, zaključak je suda da je suhozid građen prije više od 100 godina, a nastao je slaganjem kamenja izvađenog iz zemlje iz obiju susjednih nekretnina, što je tradicija u Dalmaciji. Nelogična je tvrdnja svjedoka OD da je suhozid nasipan isključivo sa strane protustranke, jer je na nekretnini predlagateljice uređeni maslinik, zemljište je čisto i nema vidljivog kamenja, osim velikih litica koje se nisu mogle ručno izvaditi. Prema tome suhozid je zajednički, odnosno u suposjednu vlasnika susjednih nekretnina do njegove sredine, a kako ga stranke i koriste od davnina.

26. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu i potkrijepljen iskazima svjedoka ŠD i RD, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika PD, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 20. siječnja 2025. označena brojevima 1-2-3-4-5-6-7. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

27. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi pravnog pravila paragrafa 283 bivšeg Zakona o suskom izvanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije (Službene novine br. 175 od 24. srpnja 1934. godine) koji se primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj: 73/91). Po odredbi točke 1. tog paragrafa, troškove postupka uređenja međa snositi će stranke po mjeri svojih graničnih linija. Onaj tko je stavio prijedlog za uređenje međa snosit će sam troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati. Troškovi zastupanja padaju na zastupljenog. 28. Predlagateljica je popisala troškove sastava prijedloga od 23. siječnja 2023. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 16. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/23-dalje Tarifa), za zastupanje na ročištu dana 23. svibnja 2023. i na očevidu dana 14. siječnja 2025. po 100,00 eura za svako (Tbr. 17. Tarife), sve uvećano za PDV, te trošak pristojbe na prijedlog u iznosu od 40,00 eura te na odluku u iznosu od 80,00 eura i trošak očevida u iznosu od 500,00 eura.

29. Protustranka je popisala troškove za sastav obrazloženog podneska od 12. svibnja 2023. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 16. toč. 1. Tarife), za zastupanje na raspravi dana 23. svibnja 2023. i na očevidu dana 14. siječnja 2025. u iznosu od po 100,00 eura za svako (Tbr. 17. Tarife), dakle ukupno 300,00 eura uvećano za PDV. 30. Trošak pristojbi na prijedlog i odluku po Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, 51/23) je platila predlagateljica, a po Zakonu o parničnom postupku ("Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) predlagateljica je predujmila i trošak očevida. Troškove zastupanja snosi sama stranka.

31. Stoga je kraj činjenice da je sud uredio spornu među, valjalo predlagateljici priznati troškove sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 40,00 eura i odluku u iznosu od 80,00 te trošak očevida u iznosu od 500,00 eura, dakle sveukupno 620,00 eura, a protustraci naložiti da predlagateljici naknadi polovinu popisanog troška.

U Šibeniku, 17. veljače 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljici po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 14. siječnja 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 14. siječnja 2025.