Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-1175/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Ivanu Stipčiću, u pravnoj stvari tužiteljice ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Mira Boban i Gordan Lolić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Splitu, protiv tuženice RM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Budimir & partneri d.o.o. u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Psp- 140/2023-31 od 18. listopada 2024., 17. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I. Djelomičnim odbijanjem kao neosnovane te djelomičnim uvažavanjem žalbe tužiteljice rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Psp-140/2023-31 od 18. listopada 2024. se:
1. potvrđuje pod točkom I. izreke te pod točkom II. izreke za iznos od 497,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 18. listopada 2024. do isplate,
2. preinačuje pod točkom II. izreke za iznos od 502,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 18. listopada 2024. do isplate i za to rješava:
Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za nadoknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 502,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 18. listopada 2024. do isplate.
II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjev tužiteljice i zahtjev tuženice za nadoknadom troškova parničnog postupka u povodu žalbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„I. Time što je tužena RM u razdoblju između 10. i 14. srpnja 2018. godine betonirala stazu dužine 16,50 m, a površine 9,90 m2, na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (prethodno južni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), a koji dio betonske staze je na skici mjesta očevida, u nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića od 23. svibnja 2024. godine, broj predmeta: 674/24, označen žutom bojom i točkama „C,D,E,F,I,J,K,L,C“, zasmetala je tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (prethodno južni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), pa se nalaže tuženoj da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku ukloni izrađenu betonsku stazu te da se kani svakog daljnjeg takvog ili sličnog smetanja posjeda, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženoj RM da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici ĆM cjelokupni parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke pa do isplate.
III. Nalaže se tužiteljici ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana naknadi tuženici RM, OIB: [osobni identifikacijski broj] , na ime troškova ovog parničnog postupka iznos od 1.000,00 eura, sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja, dakle od 18. listopada 2024., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud rješenje preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troškova parničnog postupka u povodu žalbe.
3. U odgovoru na žalbu tuženica osporava osnovanost žalbenih navoda, predlaže žalbu odbiti uz dosudu troškova parničnog postupka u povodu žalbe (sastav odgovora na žalbu).
4. Žalba tužiteljice djelomično nije osnovana, a djelomično je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u svezi članka 381. i članka 438. ZPP utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na počinjenje kojih drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a niti je pogrešno primijenio materijalno pravo u odnosu na odluku o glavnoj stvari.
6. Predmet posjedovne zaštite tužiteljice je posjed stvari – nekretnine kako je to označeno u izreci pobijanog rješenja.
7. Prema odredbi članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst i 94/17. - dalje: ZV) sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
8. Prema odredbi članka 24. stavka 1. ZV svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
9. Odredbom članka 441. ZPP je propisano da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
10. Radi navedenog žalbeni navodi tužiteljice koji se odnose na one činjenice o kojima je isključeno raspravljati u postupku za smetanje posjeda (vlasništvo predmeta spora) nisu od pravno odlučnog značaja za pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
11. Prvostupanjski sud je, temeljem utvrđenja utemeljih na izvedenim dokazima, zaključio da je tuženica poduzela radnju koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda, ali da time nije tužiteljicu smetala u posjedu predmeta spora na način kako to tvrdi jer tužiteljica u vrijeme poduzimanja predmetne radnje nije bila u isključivom posjedu predmeta spora, nego su u suposjedu predmeta spora bile tužiteljica i tuženica pa je uz daljnji zaključak da tuženica izvršenom radnjom koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda nije tužiteljicu niti potpuno isključila od dotadašnjeg suposjeda niti joj je bitno ograničila dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti nad predmetom spora zauzeo stajalište o neosnovanosti zahtjeva tužiteljice i odbio ga.
12. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je ocijenio sve izvedene dokaze koji su bitni za utvrđenje odlučnih činjenica, pri čemu je prvostupanjski sud naveo razloge o tome koje je činjenice utvrdio kojim od izvedenih dokaza i kako ih je ocijenio, a ta ocjena nije protivna odredbi članka 8. ZPP, prema kojoj ovlast ocjenjivati izvedene dokaze pripada sudu, a ne strankama. Žalbeni navodi kojima tužiteljica ocjenjuje izvedene dokaze suprotno nego je to učinio prvostupanjski sud, ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu u odnosu na odlučne činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, u odnosu na koje su činjenična utvrđenja utemeljena na izvedenim dokazima tijekom prvostupanjskog postupka, tako da nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a niti je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP u svezi članka 8. ZPP na što prema sadržaju žalbe ukazuje tužiteljica.
13. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da bi ona bila isključivi posjednik predmeta spora, jer je suprotno tome prvostupanjski sud utvrdio, a što žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju, da su u vrijeme poduzimanje predmetne radnje koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda u suposjedu predmeta spora bile tužiteljica i tuženica. Pri tome valja navesti da je i tužiteljica u svom stranačkom iskazu, iako je prvo iskazala da tuženica nije prolazila predmetom spora potom iskazala da je tuženica prolazila predmetom spora („tu gdje je betonirano“).
14. Nisu osnovani niti žalbeni navodi kojima se osporava pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da tuženica izvršenom radnjom koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda nije tužiteljicu niti potpuno isključila od dotadašnjeg suposjeda niti joj je bitno ograničila dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti nad predmetom spora, jer je prvostupanjski sud utvrdio da uslijed postavljanja predmetne betonirane staze tužiteljica i dalje može po predmetu spora doći do nekretnine u svom posjedu, pri čemu valja navesti da suprotno tome ne proizlazi niti iz iskaza tužiteljice.
15. Slijedom naprijed navedenog, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje u pogledu odlučnih činjenica, prvostupanjski sud je, suprotno neosnovanim žalbenim navodima tužiteljice, pravilno primijenio materijalno pravo ZV navedeno u pobijanoj oduci, kada je odbio njen zahtjev za traženom zaštitom posjeda kao u pobijanom rješenju.
16. Pravilno prvostupanjski sud tužiteljici nije dosudio nadoknadu troškova parničnog postupka pa tako niti u odnosu na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav žalbe od 1. lipnja 2023. iako je ona bila uvažena jer i taj trošak predstavlja trošak predmetnog parničnog postupka u kojem tužiteljica u cijelosti nije uspjela u sporu.
17. Međutim, prvostupanjski sud je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. - dalje: Tarifa/12) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.- dalje: Tarifa/23) na što osnovano ukazuje žaliteljica kada je tuženici dosudio nadoknadu troškova postupka kao pobijanom odlukom o trošku.
18. Prema Tbr. 52. stavku 4. Tarife/23 za postupak iz Tbr. točke 2., kakav je ovaj, primjenjuje se Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan, a budući je u ovom postupku tužba podnesena 8. kolovoza 2018. to se primjenjuje Tarifa/12.
19. Prema Tbr. 7. točki 2. Tarife/12 tuženici pripada jednokratna nagrada za zastupanje po punomoćniku odvjetniku od 200 bodova za cjelokupan prvostupanjski postupak (pri čemu izraz cjelokupan prvostupanjski postupak podrazumijeva postupak i prije i postupak poslije ukidne odluke u ovoj pravnoj stvari kao jedan prvostupanjski postupak) što prema vrijednosti boda od 1,99 eura (Tbr. 50. Tarife/12) i uvećano za 25% PDV-a iznosi 497,50 eura.
20. Naime, Tarifa/12 ne propisuje da bi se postupak povodom ukidne odluke smatrao novim prvostupanjskim postupkom u kojem bi odvjetniku pripadala nagrada iz Tbr. 7. točke 2. Tarife/12 pa nije osnovan zahtjev tuženice za nadoknadom takvog troška za postupak u ovoj pravnoj stvari vođen nakon ukidne odluke.
21. Radi navedenog pogrešnom primjenom materijalnog prava je prvostupanjski sud tuženici dosudio nadoknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 502,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama od donošenja odluke o trošku do isplate jer je zahtjev tuženice u tome dijelu valjalo odbiti, dok je prvostupanjski sud, suprotno neosnovanim žalbenim navodima, pravilno primijenio materijalno pravo kada je tuženici dosudio nadoknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 497,50 eura s pripadajućim zateznim kamatama od donošenja odluke o trošku do isplate.
22. Radi navedenog na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP odlučeno je kao pod točkom I./1. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP kao pod točkom I./2. izreke ovog rješenja
23. Na temelju odredbe članka 166. stavka 1. i 2. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja jer je tužiteljica sa žalbom uspjela u razmjerno neznatnom dijelu i to samo u odnosu na odluku o troškovima postupka koji djelomičan uspjeh ne opravdava do joj se dosudi nadoknada troškova parničnog postupka u povodu žalbe niti djelomično, a odgovor na žalbu podnesen po tuženici nije radnja koja je bila potrebna za vođenje ove parnice.
U Sisku 17. veljače 2025.
Sudac
Ivan Stipčić
