Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr Ob-3/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, po sutkinji ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja IB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Gordan Preglek, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja OB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr Ob-83/2024-2 od 27. studenog 2024., dana 17. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr Ob-83/2024-2 od 27. studenog 2024.,

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere predlagateljice osiguranja od 6. studenoga 2024.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica osiguranja i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud prihvati žalbu predlagateljice osiguranja te usvoji prijedlog za određivanje privremene mjere predlagateljice osiguranja u cijelosti sve uz naknadu svih troškova i sudskih pristojbi predlagteljici osiguranja.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prijedlogom za osiguranje predlagateljica je predložila određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine koju ima prema protivniku osiguranja u iznosu od 90.000,00 EUR zabranom protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnine u cijelosti upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] stambeno poslovna zgrada (frizerski salon) pop. [adresa] u [adresa] i dvorište površine 43 čhv, uz upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u zemljišnim knjigama.

6. Iz sadržaja spisa proizlazi:

- da su stranke bile u braku od 25. svibnja 1991. koji brak je razveden pravomoćnim rješenjem suda poslovni broj R1 Ob-1271/23-2 od 23. svibnja 2023.,

- da je protivnik osiguranja uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine u 1/1 dijela u zemljišnim knjigama u kojoj nekretnini su stranke živjele s djecom za vrijeme trajanja bračne zajednice,

- da su stranke tijekom trajanja bračne zajednice vršile određena znatna ulaganja u predmetnu nekretninu te da je stambeni prostor iste povećan i izmijenjen, a slijedom čega da je i donijeto rješenje nadležnog tijela o izvedenom stanju od 29. veljače 2016. kojim se ozakonjuje nezakonito rekonstruirana stambeno-poslovna zgrada na adresi [adresa], koja ulaganja su podmirivana iz novčanih sredstava stečenim radom stranaka za vrijeme trajanja braka, kao i sredstvima koja potječu iz te imovine.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, odnosno da postoji vjerojatnost da su tijekom postojanja bračne zajednice stranke novčanim sredstvima stečenim radom, kao i sredstvima koja potječu iz te imovine, izvršile ulaganja u predmetnu nekretninu, a koja ulaganja predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, odnosno bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja u ½ dijela u iznosu od najmanje 90.000,00 EUR koje novčano potraživanje predlagateljica osiguranja potražuje tužbom od protivnika osiguranja. Međutim da nije učinila vjerojatnom postojanje druge pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ), odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječio ili znatno otežao naplatu njezine novčane tražbine. Ista da nije dokazala da bi protivnik osiguranja poduzeo bilo kakvu radnju s ciljem otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom na bilo koji drugi način. Također, ni na koji način da ne dokazuje postojanje okolnosti iz odredbe čl. 344. st. 2. OZ. Predlagateljica osiguranja tvrdi da protivnik osiguranja nema druge imovine u svojem vlasništvu osim predmetne nekretnine, a koje tvrdnje ne dokazuje. Kako nisu kumulativno ispunjenost pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere sukladno odredi čl. 344. OZ da je prijedlog valjalo odbiti.

8. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka u skladu s odredbom člankom 365. stavak 2. ZPP u vezi s člankom 21. st. 1. OZ, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je odluka suda prvog stupanja u cijelosti pravilna i zakonita.

9. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu predlagateljeve tražbine, osobito time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a st. 2. i 3. istog čl. OZ propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

10. Odredbom čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito (između ostaloga), zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini upisana u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

11. Dakle, da bi se izdala privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine predlagateljica osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

12. Privremena mjera se uvijek određuje prema individualiziranim okolnostima svakog konkretnog slučaja i gotovo je nemoguće dati jednoznačni odgovor o činjenicama relevantnim za utvrđenje postojanja vjerojatnosti potrebnih za njezino određivanje za svaki slučaj u praksi koji se može pojaviti, uz uvažavanje da po svojoj prirodi ona predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja te tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti i oteža kasnije ostvarenje prava te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom ili kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

13. U okolnostima kada je u tijeku postupak radi diobe bračne stečevine kojeg je predmet postupka isplata iznosa od 90.000,00 EUR i da su stranke tijekom trajanja bračne zajednice vršile određena ulaganja u predmetnu nekretninu te da je stambeni prostor iste povećan i izmijenjen, a slijedom čega je i donijeto rješenje nadležnog tijela o izvedenom stanju od 29. veljače 2016. kojim se ozakonjuje nezakonito rekonstruirana stambeno-poslovna zgrada na adresi [adresa], koja su ulaganja podmirivana iz novčanih sredstava stečenim radom stranaka za vrijeme trajanja braka, kao i sredstvima koja potječu iz te imovine, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da je ista učinila vjerojatnim svoje potraživanje.

14. Da bi pretpostavke iz odredbe članak 344. OZ bile ispunjene, predlagateljica je dužna učiniti vjerojatnom da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljičinog namirenja novčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere, međutim ista nije dokazala da protivnik osiguranja poduzima radnje s ciljem otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom na bilo koji drugi način, niti je dokazala da nema druge imovine, pa sama činjenica da zajednička ulaganja stranaka predstavljaju bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja, kao i da na predmetnoj nekretnini postoji upisano založno pravo za korist HPB d.d., nisu dovoljni za izvođenje zaključka da protivnik osiguranja postupa na takav način koji predstavlja njegovo izbjegavanje podmirenja novčane obveze čija je isplata predmetom parničnog postupka, slijedom čega se žalba žaliteljice ukazuje neosnovanom.

15. Imajući u vidu odredbu članak 7. stavak 1. i 2. OZ, kao i odredbu članaka 13. OZ pravilno je prvostupanjski sud odlučio o prijedlogu predlagateljice bez održavanja ročišta.

16. Dakle, suprotno tvrdnji žaliteljice, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio nepostojanje pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere iz citirane odredbe OZ koje utvrđenje ima uporište i u stanju spisa, a za koje je dao logične i prihvatljive razloge koji se u cijelosti prihvaćaju po ovom sudu.

17. Kako žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ovaj žalbeni sud nije našao niti povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu članka 380. stavak 2. ZPP u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ, valjalo je odbiti žalbu predlageteljice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu, 17. veljače 2025.

Sudac:

Ana Grbavac