Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-318/2025-2
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Dragici Samardžić, u pravnoj stvari tužitelja tužitelja SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Mariji Štriterski, odvjetnici iz [adresa] protiv tuženika PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Ines Bilandžić Arbutina, odvjetnici iz [adresa], radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj Psp-15/2024-12 od 11. listopada 2024., dana 17. veljače 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se djelomično žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj Psp- 15/2024-12 od 11. listopada 2024. u dijelu pod točkom I. izreke koji glasi:
„Tuženik, PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]-oranica [adresa] 697 čhv, i nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]-oranica [adresa] sa 697 čhv i kčbr. [katastarska čestica]- oranica [adresa] sa 1j i 228 čhv, koje nekretnine međaše sa nekretninama tuženika i to kčbr. [katastarska čestica]-C-oranica [adresa] sa 950 čhv, (po katastru 886/2) i kčbr. [katastarska čestica]-C-3 oranica [adresa] sa 708 čhv (po katastru 887/13) K. O. [katastarska općina] upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to gledajući od zapada prema istoku i glavnoj cesti, a kako je to navedeno u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Branka Ćurić dipl.ing.geod. iz Bjelovara od 07.ožujka 2022. godine i skice lica mjesta od 07.03.2022. godine, koja je prilog nalazu i mišljenju, u površini označenoj točkama A-B-C-D ukupne površine 1910 m2, a koja u naravi predstavlja površinu od oranice do bentića, tako što je istarupirao (košnjom uništio) usjev pšenice na toj površini nekretnina i svojata si posjed tih nekretnina, pa se tuženiku zabranjuje takovo ili slično smetanje, u roku 8 dana.“, kao i u odluci o troškovima postupka.
II. Djelomično se usvaja žalba tuženika, pa se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda navedenog dijela predmetnih nekretnina tužitelju.
III. Preinačuje se odluka o troškovima postupka i u tom dijelu rješava:
„Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.011,22 eur, dok se tužitelj odbija sa zahtjevom za naknadu troška u iznosu od 825,69 eur.“
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Tuženik, PG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao je tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]-oranica [adresa] sa 697 čhv, i nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica]-oranica [adresa] 697 čhv i kčbr. [katastarska čestica]- oranica [adresa] sa 1j i 228 čhv, koje nekretnine međaše sa nekretninama tuženika i to kčbr. [katastarska čestica]-C-oranica [adresa] sa 950 čhv, (po katastru 886/2) i kčbr. [katastarska čestica]-C-3 oranica [adresa] sa 708 čhv (po katastru 887/13) K. O. [katastarska općina] upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to gledajući od zapada prema istoku i glavnoj cesti, a kako je to navedeno u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Branka Ćurić dipl.ing.geod. iz Bjelovara od 07.ožujka 2022. godine i skice lica mjesta od 07.03.2022. godine, koja je prilog nalazu i mišljenju, u površini označenoj točkama A-B-C-D ukupne površine 1910 m2, a koja u naravi predstavlja površinu od oranice do bentića, tako što je istarupirao (košnjom uništio) usjev pšenice na toj površini nekretnina i svojata si posjed tih nekretnina, pa se tuženiku zabranjuje takovo ili slično smetanje, te nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda navedenog dijela nekretnina tužitelju u roku 8 dana“ ( točka I. izreke).
1.1. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.836,91€, u roku od 8 dana (toč.II. izreke,), dok je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.
2. Protiv tog rješenja žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353.st.1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11,148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 43/13 – Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje ZPP ) s prijedlogom da se rješenje preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnu zaštitu posjeda nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] pobliže označenih u izreci pobijanog rješenja. Tužitelj tvrdi da se nalazi u mirnom posjedu navedenih nekretnina, da je na istima u jesen 2019. zasijao pšenicu, te da je 02. srpnja 2020. utvrdio da je tuženik na njegovim nekretninama na kojima je usjev pšenice bio u stanju zrenja, istarupirao traktorom (tj. uništio) usjev pšenice u širini od cca 6,50 m, te dužni cca 250 m.
6. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene utvrdio da je tužitelj posljednji mirni posjednik predmetnih nekretnina, te da je tuženik izvršio čin smetanja posjeda koji je pobliže opisan u izreci pobijanog rješenja.
7. S obzirom na navedena činjenična utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 21., 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( «Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV) kada je tužitelju pružio zatraženu posjedovnu zaštitu utvrđenjem čina smetanja posjeda i zabranom takvog ili sličnog smetanja.
8. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom navedenog dijela nekretnina tužitelju.
9. Naime, prema odredbi članka 21. st. 1. ZV-a tko drugoga samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. U smislu odredbe članka 22. sv. 1. ZV-a tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa ili zahtjeva, odnosno od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda, da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja i da se tuženiku zabrani takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.
10. U postupku nije bilo prijeporno da je tužitelj nakon 2020. vratio posjed predmetnih nekretnina, pa u takvim okolnostima nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva zaštite posjeda u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Međutim, suprotno žalbenim tvrdnjama tuženika, moguće je prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva zaštite posjeda u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, te nema zapreke udovoljiti tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu i dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja.
10.1. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka pa tako primjerice i u odlukama broj Rev 672/09-2 od 1. lipnja 2011., broj Rev 1769/14 od 5. lipnja 2018., broj Rev 1797/16 od 14. ožujka 2017., broj Rev 1709/16-3 od 1. listopada 2019, broj Rev 520/2021-2 od 8. lipnja 2021. i broj Rev 1322/2022 od 3. siječnja 2023.
11. S obzirom na izneseno trebalo je djelomičnim odbijanjem, a djelomičnim prihvaćanjem žalbe tuženika na temelju odredbe članka 380. toč.2. i 3. ZPP-a potvrditi rješenje prvostupanjskog suda u dijelu kojim je tužitelju pružena posjedovna zaštita utvrđenjem čina smetanja posjeda i zabranom takvog ili sličnog smetanja, dok je trebalo preinačiti prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda navedenog dijela predmetnih nekretnina tužitelju.
12. Kako je prvostupanjsko rješenje djelomično preinačeno, to je trebalo sukladno odredbi članka 166.st.2. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka. Prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno utvrdio visinu troškova tužitelja u prvostupanjskom postupku u ukupnom iznosu od 1.836,91 eur. Tužitelj je u sporu uspio sa oko 80%, a tuženik sa 20% pa je tuženik dužan sukladno odredbi članka 154.st.2. ZPP-a naknaditi tužitelju 60% njegovog troška, odnosno iznos od 1.102,14 eur. Kako je tuženik u žalbi uspio sa oko 30%, to mu od njegovih troškova žalbenog postupka koji iznose ukupno 303,08 eur, a odnose se na sastav žalbe s PDV-om i trošak pristojbe na žalbu, pripada iznos od 90,92 eur. Nakon što se od troška tužitelja odbije trošak žalbenog postupka tuženika, preostaje da je tuženik dužan naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.011,22 eur, kako je to i navedeno u izreci ovoga rješenja.
U Splitu, 17. veljače 2024.
S U T K I NJ A:
Dragica Samardžić
