REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-207/24-12

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagateljice GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima Miri Boban i Gordanu Loliću, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Splitu, Šegedinova 1, protiv protustranaka Ad/1. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ad/2. BV rođ. ŽV, [adresa], Ad/3. TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po pun. Petru Pivcu, odvjetniku u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno 14. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Prekida se izvanparnični postupak.

Protustranke ad 1)-3) upućuju se na pokretanje parničnog postupka u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja, radi utvrđivanja da predlagateljica nije suvlasnica predmetne nekretnine, odnosno osporavanja zemljišnoknjižnog upisa. Ukoliko protustranke ad 1)-3) u ostavljenom roku ne pokrenu postupak smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja su upućeni na parnicu.

Obrazloženje

1.Dana 25. ožujka 2024. zaprimljen je prijedlog predlagateljice u kojem navodi kako su stranke suvlasnici nekretnine označene i opisane kao čest. zem. [katastarska čestica], dvor 444 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kat. broj 8135/1, posjedovni list br. 15016 za k. o. [katastarska općina], na način da je Predlagateljica suvlasnik za 2/6 dijela cjeline odnosno za 1/3 dijela cjeline, a Predloženik Ad/1, RV za 1/6 dijela cjeline, Predloženik Ad/2, BV za 1/6 dijela cjeline te Predloženik Ad/3, TV, za 2/6 dijela cjeline. Razvrgnuće predmetnog suvlasništva je moguće i dopušteno u smislu članka 47. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje ZV), a suvlasnici ne mogu postići sporazumno razvrgnuće toga suvlasništva. U pogledu načina razvrgnuća, Predlagateljica predlaže geometrijsko razvrgnuće predmetne nekretnine odnosno izdvajanje dijela nekretnine sukladno njegovom suvlasničkom udjelu, a s obzirom da je nekretnina takvog oblika i površine da je moguća geometrijska dioba iste na način da Predlagateljici, a na ime njezinog suvlasničkog udjela, pripadne novoformirana nekretnina, a koja nekretnina će se formirati posebnim Prijavnim listom unutar ovog postupka diobe nekretnine. Radi svega naprijed navedenog, a temeljem članka 47., 48., 49. i 50. ZV-a predlaže se naslovljenom sudu da provede razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], dvor 444 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to geometrijskim razvrgnućem, na način da Predlagateljici na ime njezinog suvlasničkog udjela od 2/6 odnosno 1/3 dijela cjeline iste nekretnine pripadne novoformirana nekretnina koja je površinom jednaka omjeru njezinog suvlasničkog udjela naspram površine cijele nekretnine, za cijelo, dok predloženicima na ime njihovog suvlasničkog udjela ima pripasti preostali dio nekretnine, za cijelo.

2.Protustranke se protive prijedlogu navodeći kako predlagateljica nije suvlasnica predmetnih nekretnina. Nadalje protustranke ad 1) i 2) u podnesku od 27.09.2024. navode kako nije sporno da su sve stranke ovog postupka u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice navedene nekretnine, međutim, zemljišnoknjižno stanje ne izražava stvarno stanje, odnosno, predlagateljica nije suvlasnica predmetne nekretnine. Naime, otac protustranaka pod 1) i 2) pok. ŽV, **.**.1953. kupio je predmetnu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], točnije, sklopio je s prethodnom vlasnicom predmetne nekretnine Kupoprodajnu pogodbu te je temeljem tog ugovora, rješenjem Kotarskog suda u Splitu od 11. ožujka 1954. godine, u predmetu pod posl. br. Z-946/53, u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine za cijelo. 1958. godine predmetna nekretnina je nacionalizirana te je proglašena društvenim vlasništvom, da bi potom pok. ŽV podnio zahtjev nadležnom tijelu radi dodjele na korištenje predmetnog zemljišta u svrhu izgradnje obiteljske stambene zgrade. Navedenom zahtjevu je udovoljeno rješenjem Narodnog odbora Općine Split, Odjela za financije, Imovinsko pravnog odsjeka, od 15. svibnja 1961. godine. Također, po zahtjevu pok. ŽV za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju obiteljske zgrade, odobrena mu je građevinska dozvola 3. kolovoza 1961. godine od strane Narodnog odbora općine – Odjela za komunalne poslove – Split, a 14. siječnja 1966. godine izdana je i uporabna dozvola za korištenje zgrade u svrhu stanovanja. Obiteljsku zgradu pok. ŽV gradio je s dvojicom braće, pok. ĆV i SV, a **.**.1964. imenovani su sklopili Ugovor o priznanju prava vlasništva i diobi kojim su međusobno priznali jedan drugome suvlasništvo zgrade te ugovorili materijalnu diobu vlasništva zgrade na način da je svakome pripao u vlasništvo po jedan stan, dok o podjeli zemljišta nije bilo govora, s obzirom na to da je zemljište bilo u isključivom vlasništvu pok. ŽV. SV, kojem je sukladno prethodno citiranom Ugovoru o priznanju prava vlasništva i diobi u isključivo vlasništvo pripao stan u podrumu zgrade, 1975. godine prodao je taj stan pok. IV, ocu predlagateljice GV. Da je predmet tog Ugovora bio samo i isključivo stan u podrumu obiteljske zgrade, kao i da je zemljište oko obiteljske zgrade bilo isključivo vlasništvo njegovog pok. brata ŽV, potvrđuje sam SV u Izjavi od 2. srpnja 2024. godine, ovjerenoj kod javnog bilježnika Helene Dragun u Splitu 2. srpnja 2024. godine, posl. br. OV-3031/2024. Pok. ŽV je temeljem ugovora od 19. listopada 1976. godine, nazvanog „Ugovor o diobi zemljišta oko kuće“, dogovorno prepustio u vlasništvo pok. ĆV dio dvorišta koji je u „Situacionom planu geometra VV od 7.10.1976. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A“, s time da je u istom Ugovoru potvrđeno kako je preostali dio dvorišta, odnosno, predmetnog zemljišta, isključivo vlasništvo pok. ŽV. Pok. ĆV, po prethodno navedenom Ugovoru o priznanju prava vlasništva i diobi iz 1964. godine, u isključivo vlasništvo pripao je stan na polukatu zgrade, koji stan (s pripadajućim dijelom dvorišta sukladno Ugovoru o diobi zemljišta oko kuće iz 1976. godine) je on prodao NV i MV 1977. godine, a oni kasnije sadašnjem vlasniku TV. To potvrđuje i sami vlasnik TV u svojoj Izjavi od 29. travnja 2024. godine gdje navodi da je vlasnik stana na polukatu predmetne zgrade te dijela vrta na jugozapadu predmetne čestice (što odgovara gore označenom dijelu dvorišta) i potvrđuje da je vlasnik cjelokupnog ostatka dvorišta bio pok. ŽV. Dakle, SV, pravni prednik predlagateljice GV, nikada nije bio vlasnik niti suvlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], već isključivo stana u podrumu obiteljske zgrade pa je, samim time, na predlagateljicu mogao prenijeti samo vlasništvo tog stana, ali ne i dvorišta koje je predmet ovog postupka. Iz izvatka iz zbirke isprava i povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], vidljivo je da je u zemljišnim knjigama kao 2. zemljišnoknjižno tijelo bila upisana čest. zem. [katastarska čestica], „dvor“, površine 444 m2, i čest. zem. [katastarska čestica], „zemljište bez zgrade“, površine 106 m2, dok je kao 3. zemljišnoknjižno tijelo bila upisana „zgrada bez zemljišta sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica]“. Pravo vlasništva 2. zemljišnoknjižnog tijela bilo je upisano za cijelo na ime pok. SV KV, pok. KV, na temelju prijavnog lista katastra od 12. studenoga 1975. godine, građevinske dozvole od 3. kolovoza 1961. godine i položajnog nacrta od 21. srpnja 1969. godine, a na temelju pravomoćne presude br. II-P-511/77, od 14. lipnja 1977. godine, navedeno zemljište je upisano kao suvlasništvo DV, pok. KV, za 1/3 dijela, i KV, pok. KV, za 2/3 dijela. Navedeno zemljišnoknjižno i stvarno vlasničko stanje glede 2. zemljišnoknjižnog tijela koje se odnosilo na čest. zem. [katastarska čestica], „dvor“, i čest. zem. [katastarska čestica], „zemljište bez zgrade“, bilo je nepromijenjeno sve do upisa izvršenog 30. studenoga 1998. godine pod br. Z-8050/98. Citiranim upisom uknjiženo je brisanje društvenog vlasništva te je zabilježeno da se upisi koji se odnose na pravo vlasništva „zgrade bez zemljišta“ odnose i na pravo vlasništva 2. zemljišnoknjižnog tijela, sukladno odredbama čl. 367. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – u daljnjem tekstu: ZV). Dakle, upisom spajanja 2. i 3. zemljišnoknjižnog tijela, pravni prednik predlagateljice, IV, sin G, kao vlasnik stana – posebnog dijela zgrade bez zemljišta sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan je i kao vlasnik predmetne čest. zem. [katastarska čestica], ranije upisane kao 2. zemljišnoknjižno tijelo, površine 444 m2, premda se radi o posebnoj nekretnini koja ne služi redovnoj upotrebi zgrade i ne čini jedinstvenu nekretninu sa zgradom. U takvim okolnostima, pravni prednik predlagateljice nezakonito je upisan kao vlasnik, odnosno, suvlasnik, predmetne čest. zem. [katastarska čestica] jer ta nekretnina ne predstavlja jedinstvenu nekretninu sa zgradom u kojoj se nalazi stan, kao posebni dio u vlasništvu predlagateljice, odnosno, ranije njezinog prednika. Radi se o posebnoj nekretnini u površini od 444 m2, od kojih je materijalno određeni dio opisan u Ugovoru od 19. listopada 1976. godine pripao u vlasništvo pravnog prednika upisanog suvlasnika TV, dok je u preostalom dijelu predmetna nekretnina suvlasništvo protustranaka pod 1) i 2), kao pravnih sljednica pok. ŽV. Iz izloženog proizlazi da predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nije bila suvlasništvo niti vlasništvo pravnih prednika predlagateljice te da predlagateljica, unatoč pogrešnom zemljišnoknjižnom upisu, nije stvarna suvlasnica iste, zbog čega se predlaže predmetni postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice obustaviti, a predlagateljicu uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici.

3. Sukladno odredbi čl. 27. st.1. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje ZIP) ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni (st.2.). Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno (st.3.). Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica (st.4.). Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu (st.5.).

4. Prema ZU 18312 z.k. odjela Split k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je upisana čest. zem. [katastarska čestica] – dvor 444m2, a kao suvlasnici su upisani RV rođ. ŽV za 1/6 dijela, BV rođ. ŽV za 1/6 dijela, ĐV za 2/6 dijela i GV za 2/6 dijela. Radi se o javnoj ispravi i prema načelu povjerenja u zemljišne knjige predlagateljica se osnovano poziva na činjenično i pravno stanje da je u zemljišnoj knjizi na predmetnoj čestici upisana kao suvlasnica.

Radi navedenog odlučeno je kao u izreci te je postupak prekinut i protustranke su upućene na pokretanje parničnog postupka.

U Splitu, 14. veljače 2025.

S U D A C

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. stranaka

- u spis