Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-2462/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću, u pravnoj stvari tužitelja Luka Rijeka d.d. OIB: 92590920313, Rijeka, Riva 10, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženih 1. ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. FA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Dunji Kreso, odvjetnici iz Krka, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave 4. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Mrakovčića, odvjetnika iz Rijeke, punomoćnika 1.-tuženika i 1.-tuženika osobno te objave 14. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je Luka Rijeka d.d., OIB: 92590920313, Riva 1, Rijeka, vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - nova i k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-nova u 1/1 (jednoj jednini) dijela, odnosno u cijelosti.

2. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženima parnični trošak u iznosu od 2.200,00 EUR, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 27. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se od 1986. nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnina opisanih u točki I izreke koje su Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 18. travnja 2021. bile obuhvaćene, a u naravi čine dio platoa 2. Bivša Općina Rijeka da je na predmetnim nekretninama izdala Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za proširenje platoa čime je pravnom predniku dozvoljena gradnja. Po dobivanju uvjerenja tužitelj da je naručio izradu projekta za dobivanje građevinske dozvole cestovnog spoja platoa 1 i platoa 2 na Kukuljanovu koji je izrađen u rujnu 1986. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporavaju tužbeni zahtjev te ističu da Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora i Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju nisu isprave temeljem kojih bi tužitelj mogao steći pravo vlasništva. Tuženi kao vlasnici i posjednici nekretnina da nisu sklopili nikakav pravni posao ili dobili odluku tijela javne vlasti temeljem kojih bi tužitelj stekao pravo vlasništva. Predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u projekt za dobivanje građevinske dozvole cestovnog spoja platoa 1 i platoa 2 na Kukuljanovu, molbu za izdavanje urbanističkih uvjeta, Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora Općinskog Komiteta za urbanizam, izgradnju, katastar i komunalno-stambene poslove od 10. ožujka 1986., uvjete uređenja prostora od 10. ožujka 1986., Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju od 18. travnja 2001., prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana, izvatke iz zemljišne knjige, Ugovor pravnog prednika tužitelja i poslovne zajednice za izgradnju privrednih zona od 12. srpnja 1983., fotografije, dopis industrijske zone od 24. rujna 2008., dopunskog Rješenje o nasljeđivanu Općinskog suda u Rijeci posl. br. O-1494/88 od 10. rujna 2009. iza pok. IA, Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci posl. broj O-2215/98 od 4. veljače 2010. iza pok. EA, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Sandra Viškanića koji je izradio pisani nalaz i mišljenje, saslušanjem svjedoka BA, TA, DA, GA i saslušanjem 1.-tuženika.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

5. Rješenjem od 4. veljače 2025. dopuštena je preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 20. kolovoza 2024. obzirom da je u međuvremenu stupila na snagu nova izmjera pa je došlo do nove brojčane oznake nekretnina koje su predmet ovog postupka, te su nekadašnje zč. 1652, 1653, 1654 i 1655/1 k. o. [katastarska općina], dobile novu oznaku zč. 197 k. o. [katastarska općina]-nova, a zč. 1655/2 k. o. [katastarska općina] odgovara novoj zč. 221 k. o. [katastarska općina]-nova. Stoga je dopuštena preinaka tužbe iako su se tuženi tome protivili.

6. Iz izvadaka iz zemljišne knjige razvidno je da su u odnosu na obje nekretnine tuženi upisani kao suvlasnici istih svaki u ½ dijela.

7. Iz ugovora zaključenog između pravnog prednika tužitelja i Poslovne zajednice za izgradnju privrednih zona od 12. srpnja 1983. proizlazi da se je člankom 2. Ugovora poslovna zajednica obvezala otkupiti zemljište na platou budućih pozadinskih skladišta Luke na Škrljevu na kvoti 282 u istoj površini koju je pravni prednik tužitelja vratio Općini Rijeka radi prijenosa prava korištenja na poslovnu zajednicu odnosno u površini od 47000 m2.

8. Iz prijepisa posjedovnog lista razvidno je da su između ostalih tuženi upisani kao posjednici nekretnina zč. 1654, 1655/1 i 1655/2 k. o. [katastarska općina].

9. Iz dopisa Industrijske zone, pravnog sljednika Poslovne zajednice za izgradnju privrednih zona Rijeka od 24. rujna 2008. proizlazi da su se obratili ŽA radi prodaje nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva i radi dobivanja informacije o ostalim suvlasnicima.

10. Iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 18. travnja 2001. razvidno je da su u temeljni kapital unesene i nekretnine koje su predmet ovog postupka.

11. Iz rješenja Općinskog komiteta za urbanizam, izgradnju, katastar i komunalno- stambene prostore od 10. ožujka 1986. razvidno je da je pravnom predniku tužitelja dozvoljena gradnja, između ostalog i na nekretninama koje su predmet ovog postupka. po dobivanju uvjerenja tužitelj je u rujnu 1986. izradio Projekt za dobivanje građevinske dozvole cestovnog spoja platoa 1 i platoa 2 na Kukuljanovu.

12. Po provedenom očevidu uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Sandra Viškanića sud je identificirao prijeporne nekretnine gdje se nalaze u naravi, te je saslušao na licu mjesta svjedoke BA i TA, na okolnost posjedovanja prijepora. Vještak je izradio nalaz u kojem je identificirao nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva, te je izradio skice lica mjesta.

13. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću stječe vlasništvo nekretnine protekom roka 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2.), dok samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten dosjelošću stječe pravo vlasništva nekretnine protekom roka 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

14. Temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je da je stjecatelj pošten, odnosno da smatra da je nekretnina njegovo vlasništvo. Tužitelj nije pošteni posjednik prijeporne nekretnine jer je znao, odnosno morao je znati da nekretnine nisu njegovo vlasništvo bez obzira na dostavljenu dokumentaciju na koju se poziva u tužbi. Kao pravna osoba, tužitelj je imao pravnu službu koja je vrlo jednostavno mogla provjeriti zemljišnoknjižno stanje na platou 2 i utvrditi da su fizičke osobe upisane kao suvlasnici prijepora. Ovo osobito obzirom na činjenicu da je bila obveza Poslovne zajednice za izgradnju privrednih zona Rijeka, pravnog prednika industrijske zone iz Ugovora od 12. srpnja 1983. zaključenog s pravnim prednikom tužitelja da na platou budućih pozadinskih skladišta ishodi vrijednost prava korištenja tog zemljišta. Svaki iole savjestan kupac kod zaključenja ovakvih ugovora, bez obzira na društveno uređenje socijalizma i društvenog vlasništva mora angažirati geometra, vidjeti koje područje u naravi obuhvaća plato 2 i provjeriti zemljišnoknjižno stanje te utvrditi da li je Poslovna zajednica ispunila obvezu iz Ugovora. Očito je da Poslovna zajednica nije ispunila obvezu iz Ugovora, nije riješila zemljišnoknjižno stanje dugi niz godina nakon zaključenja ugovora, što govori i ovaj sudski postupak. Pravni slijednik Poslovne zajednice koja je bila dužna prenijeti pravo korištenja na nekretninama koje čine plato 2 Industrija zona d.o.o. obratila se je dopisom od **.**.2008. ŽA radi otkupa predmetnih nekretnina, te radi informacije o ostalim suvlasnicima IA i EA, pravnih prednika tuženih čija su rješenja o nasljeđivanju priložena u ovaj spis. Sve ovo ukazuje na činjenicu da pravni prednik tuženika je znao da su fizičke osobe vlasnici nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva, a ta činjenica kroz dugi niz godina nije mogla ostati nepoznata tužitelju kraj nepostojanja valjanog ugovora o prijenosu prava vlasništva odnosno korištenja, javnosti zemljišne knjige i postojanja pravne službe, odnosno eventualno odvjetničkog ureda.

15. Činjenica da je tužitelju dozvoljena gradnja na predmetnim nekretninama, da je izradio projekt za dobivanje građevinske dozvole, nije od utjecaja na poštenje tužitelja u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer je tužitelj prethodno morao riješiti zemljišnoknjižno stanje, pa tek onda ishoditi dozvole za građenje. Pritom valja napomenuti da pravni prednici tuženih nisu sudjelovali u ovom upravnom postupku.

16. Rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju također nije od utjecaja na poštenje tužitelja iz već navedenih razloga da je tužitelj prethodno morao provjeriti zemljišnoknjižno stanje,a ne nekritički prijaviti ovu nekretninu radi procjene u temeljni kapital društva. Citirano rješenje nije valjana tabularna isprava za zemljišnoknjižni prijenos prava vlasništva obzirom da vlasnici tih nekretnina nisu sudjelovali u postupku privatizacije.

17. Iskazi svjedoka DA, BA i GA u odnosu na poštenje pravnog prednika tužitelja i tužitelja nisu relevantni iako svjedoci navode da se nekretnine nalaze na platou 2 i da je te nekretnine tužitelj smatrao svojima iz razloga što je direktor pravnih i kadrovskih poslova GA za vrijeme dok je radio mogao na vrlo jednostavan način provjeriti zemljišnoknjižno stanje i utvrditi da su neki drugi ljudi upisani kao vlasnici prijepora.

18. Iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da bi tužitelj vršio posjed na predmetnim nekretninama u periodu relevantnom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno 20 godina. Radovi na platou 2 intenzivirali su se tek početkom 2024., a u odnosu na tu činjenicu svjedok BA iskazao je da u vrijeme dok je bio predsjednik uprave između 2012. i 2017. nisu nikakve pravne radnje poduzimali na spornim nekretninama niti su tu izvodili neke radove. Na platou 2 nisu se izvodili nikakvi radovi jer je tu trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose. Svjedok DA iskazao je da su se radovi na platou 2 intenzivirali unutar 10 godina dok svjedok GA zna da su se nekretnine platoa 2 obilazile i čistile na neki način, ali nema detaljnih saznanja jer se time nije bavio. Sve navedeno ukazuje da tužitelj niti 10 godina, sve da se i prihvati najpovoljniji iskaz svjedoka, ništa na prijeporu ne radi, upravo iz razloga što je bilo potrebno riješiti imovinsko pravne odnose. Kako tužitelj nije riješio imovinsko-pravne odnose, i znao je da su fizičke osobe vlasnici prijepora, tada nije vršio posjed na predmetnim nekretninama te je i iz tog razloga odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

19. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja se sasluša vještak Sandro Viškanić koji je u nalazu i mišljenju naveo da prijeporne nekretnine zč. 1652, 1653, 1654, 1655/1 i 1655/2 k. o. [katastarska općina] nisu navedene u ugovoru od 12. srpnja 1983. iz razloga što je upravo iz tog ugovora razvidno da se te nekretnine po brojčanim oznakama ne navode već se samo navodi površina od 47000 m2 bez označavanja koje nekretnine ulaze u tu površinu. Ova primjedba tužitelja ne odnosi se na nalaz kao stručnu kategoriju pa na ovu primjedbu odgovara sud i ne saslušava se vještak.

20. Odbijen je i dokazni prijedlog za daljnjim saslušanjem stranaka obzirom da iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da tužitelj nije pošteni posjednik prijepora, odnosno da prijepor ne posjeduje dovoljni broj godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a kako je već obrazloženo.

21. Slijedom svega navedenog odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja.

22. Temeljem odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12,103/14,118/14 i 107/15 dalje: Tarifa), obvezan je tužitelj naknaditi tuženima parnični trošak koji se odnosi na sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR ( T.br. 8.t.1.i 36.T.br.1), pristup odvjetnika na 4 ročišta u iznosu od po 200,00 EUR (T.br. 9.t.1. i 36. T.br.1), sastav 3 podneska od po 200,00 EUR (T.br.8.1 i 36.T. br.1.), te zastupanje više osoba- povišenje 10% (Tbr. 40. t. 1.) u iznosu od 160,00 EUR što ukupno iznosi 1.760,00 EUR. Na ovaj iznos tuženima pripada pravo na PDV u iznosu od 440,00 EUR, tako da je ukupno dosuđen parnični trošak tuženima u iznosu od 2.200,00 EUR.

U Opatiji, 14. veljače 2025.

S u d a c :

Denis Putić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženih