Pr-2187/2022-54
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima u OD Mišević i Jarić, odvjetnicima u Osijeku, protiv tuženika Visoko Potkrovlje d.o.o., OIB:28887408223, iz Splita, Put Mostina 8, zastupano pu punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 11. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i pun. tuženika te izočnosti umješača, a po objavi presude dana 14. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Nalaže se tuženiku Visoko Potkrovlje d.o.o. iz Splita, Put Mostina 8, OIB: 28887408223, da tužitelju KB iz [adresa], isplati iznos od 30.000,00 eura, zajedno sa zakonskim kamatama tekućim od 30. rujna 2022. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se za duže zatražene zakonske zatezne kamate tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 5.188,83 eura, zajedno sa zakonskim kamatama koje teku na taj iznos od dana presuđenja do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u svojoj tužbi od dana 30. rujna 2022. navodi da je BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu „Radnik visokogradnje – pomoćni građevinski radnik“ temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 27.07.2021. godine do 16.07.2022. godine. BB da je bio tužiteljev otac, te da je dana 15. ožujka 2022. godine, u sklopu poslova svog radnog mjesta, obavljao poslove demontaže i skidanja katne oplate na gradilištu u Makarskoj, na adresi [adresa]., na skeli, na visini od 8,9 metara od zemlje, u prijepodnevnim satima, te da je pao sa skele, a zbog pada i težine ozljeda koje je pretrpio, da je preminuo istog dana u 12:21 sati. Na mjestu stradavanja pok. BB da je izvršen očevid od strane Policijske postaje Makarska dana 15.03.2022. godine u vremenu od 11:00 do 13:45 sati. Također da je istog dana izvršen i očevid od strane Državnog inspektorata, kojom prilikom da je gradilište zatvoreno zbog utvrđenih propusta tuženika iz područja zaštite na radu. Sukladno odredbi članka 111. Zakona o radu „Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.“. Sukladno odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu „Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.“. U konkretnom slučaju, pok. BB nesumnjivo da je stradao na radu, dok je obavljao poslove svog radnog mjesta pa da se po sili zakona smatra da njegovo stradavanje potječe od rada te tuženik da odgovara za tako nastalu štetu po načelu objektivne odgovornosti. Uzimajući gore navedeno u obzir, nedvojbeno da je pok. BB smrtno stradao zbog ozljede na radu, čime da je tužitelju kao sinu smrtno stradalog radnika, prouzročena nematerijalna šteta. Visina šteta da je utvrđena sukladno Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, koje da je donio Vrhovni sud RH dana 29.11.2002. godine i sukladno Izmjeni Orijentacijskih kriterija broj: Su- IV-47/2020-5, koje je donio Vrhovni sud RH 05.03. i 15.06.2020. godine.
2. U svom odgovoru na tužbu od dana 6. listopada 2022. tuženik navodi da tužitelj KB, tvrdi da je njegov otac BB kao zaposlenik društva Visoko Potkrovlje d.o.o. , dana 15. ožujka 2022.g. doživio radnu nesreću prilikom obavljanja poslova demontaže i skidanja oplate na gradilištu u Makarskoj, na adresi [adresa], te da je pri obavljanju radnji otac tužitelja pao sa skele i uslijed zadobivenih ozljeda koje je pretrpio da je preminuo istoga dana u 12:21 sati. Nesporno da je da je tužitelj na dan 15. ožujka 2022.g. bio radnik kod tuženika kao poslodavca, temeljem Ugovora o radu na određeno sa aneksom na radnom mjestu "Radnik visokogradnje- pomoćni građevinski radnik". Svi ostali navodi tužitelja da su sporni. Tuženik da se protivi tužbi u cijelosti, negira navode tužbe i predlaže da tužbeni zahtjev tužitelja bude odbijen uz osudu istoga na podmirenje parničnog troška tuženiku. Tužba tužitelja da se osporava i glede osnova i glede visine utuženog potraživanja tužitelja, kao i glede tijeka traženih kamata koje u konkretnome slučaju da ne mogu teći od dana smrti prednika tužitelja već od dana presude. Sve to iz razloga što do pada prednika tužitelja, a time i do ozljeda koje da su rezultirale smrtnim ishodom, kritične prigode da nije došlo zbog krivnje tuženika ili zbog nekih propusta u postupanju tuženika, budući da je tuženik osigurao sve radne uvjete, već je do pada i smrtnog ishoda došlo s uzroka postupanja prednika tužitelja. Nadalje, s obzirom da se nezgoda dogodila pri obavljanju posla za poslodavca te samim time poslodavac da odgovara po načelu objektivne odgovornosti, posebno se ističe odredba Zakona o zaštiti na radu prema kojoj postoji mogućnost oslobođenja ili umanjenja odgovornosti poslodavca ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac da nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tuženik da se u smislu oslobođenja od odgovornosti za naknadu štete poziva upravo na citirani zakonski propis. Tuženik kao poslodavac koji je poštivao sve propise iz oblasti zaštite na radu i koji da je osposobio prednika tužitelja kao radnika za siguran rad način na gradilištu i koji je predniku tužitelju kao radniku osigurao potrebnu zaštitnu opremu, tada, tuženik kao poslodavac da nije niti može biti odgovoran ako prednik tužitelj kao radnik ne upotrijebi niti običnu pažnju prilikom radova na gradilištu. Naime, za postupanje radnika na gradilištu da je dovoljna obična pažnja, odnosno pažnja običnog prosječnog čovjeka koju da je prednik tužitelj kritične prigode propustio primijeniti. Od poslodavca da se ne može tražiti da ispunjava takve uvjete koji će radnika štiti od samog sebe. Što se tiče samih okolnosti spornog štetnog događaja navodi da je kritične prigode prednik tužitelja bio prisutan i da je radio na gradilištu, a da je tuženik kao poslodavac osigurao sve potrebne radne uvjete, odnosno uvjete potrebe za siguran rad radnika na predmetnom gradilištu. S time u svezi da se ukazuje da inspekcija rada prilikom nadzora predmetnog gradilišta nije našla nedostatke iz područja zaštite na radu, a koji da bi se mogli dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa smrtnim slučajem prednika tužitelja. K tome, a što da je također nesporno i potvrđuje se točkom 8. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, da je utvrđeno prednik tužitelja na sebi nosio; zaštitne cipele, radno odijelo, zaštitnu kacigu i zaštitne rukavice. Sve to dodatno argumentira o osnažuje potvrda (citirana u točki 8. Zapisnika o inspekciji) iz koje proizlazi da su radnici, a među njima prednik tužitelja preuzeli zaštitna sredstva i da su zadužili, pa i prednik tužitelja: radne, cipele, radno odijelo, prsluk, zaštitnu kacigu i radne rukavice, a što da su prednik tužitelja i ovlaštena osoba tuženika potvrdili potpisom na potvrdi. Nadalje, tuženik da je raspolagao i procjenom rizika, RN 11-06/2018, usklađenje 2, izrađene u lipnju 2015.g. od strane ovlaštenog društva A.D.V Grupa d.o.o. i u procjeni rizika za radno mjesto "Radnik visokogradnje – pomoćni građevinski radnik", utvrđene da su opasnosti: - Mehaničke opasnosti: ručni alat, mehanizirani alat; - opasnost od padova: pada na istoj razini, pad s visine, pad s visine iznad 3 m; - Električna struja: otvoreni električni krug; - Opasnost od požara i eksplozije; zapaljive tvari; - Štetnosti:
Biološke štetnosti, Fizikalne štetnosti; - Napori: Statodinamički napori; - Stalno stajanje, pognuti položaj tijela, čučanje i klečanje, ruke iznad glave, dizanje i nošenje tereta, guranje i vučenje tereta, težak fizički rad; - Psihofizički napori, - Terenski rad, buka, komunikacija sa osobama. Opisani rizici uveliko da su bili poznati predniku tužitelja, koji da je u postupku osposobljavanja za rad na siguran način bio upoznat sa svom rizicima, a i samim time da je bio educiran i obučen da stručno i bez rizika svladava radne zadatke "Radnika visokogradnje – pomoćni građevinski radnik". Iz ovog Zapisnika između ostalog proizlazi da je tužitelj kao radnik obaviješten o svim mogućim rizicima kao i činjenici da je bio dužan obavijestiti poslodavca ukoliko smatra da određena situacija prilikom obavljanja posla izravno ugrožava njegovu sigurnost i zdravlje i dr. Da je tome tako da svjedoči i utvrđenje iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru i to točke 2.4. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način kojima da je konstatirano. Za stradaloga radnika: BB Zapisnik br:2021/09-08-01 o ocijeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način za obavljanje poslova "Radnika visokogradnje – pomoćni građevinski radnik". Zapisnik da je potpisan i od strane prednika tužitelja, ovlaštenika tuženika i stručnjaka zaštite na radu (PB) i od strane ovlaštenoga društva A.D.V. Grupa d.o.o. Stoga, s obzirom na navedene činjenice, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te da mu se naknadi parnični trošak koji je nastao ovim postupkom.
3.U dokaznom postupku sud je pregledao: Izvod iz matične knjige rođenih, Nalaz hitnog prijema od dana 15. ožujka 2022., Zapisnik o očevidu od 16. svibnja 2022. , Zapisnik o očevidu od 16. ožujka 2022. , Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-04/22-06/5 , Ur broj: 443-02-03- 09-22-6, od dana 11. travnja 2022., Potvrda o preuzimanju zaštitnih sredstava, Izjava od dana 27. srpnja 2021., Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 26. srpnja 2021., Uvjerenje o osposobljenosti od 8. rujna 2021., Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način, Evidencijski karton, Polica osiguranja od odgovornosti, Optužnica br. KO-DO-955/2023 od 27. listopada 2023., fotodokumentacija od RH Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko- dalmatinska, Policijska postaja Makarska od 25. srpnja 2022.
4.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak
5.Među strankama nije sporno:
- da je sada pok. BB koji je bio iz [adresa], Bosna i Hercegovina, OIB: [osobni identifikacijski broj], bio je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu „Radnik visokogradnje – pomoćni građevinski radnik“ temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 27.07.2021. godine do 16.07.2022. godine.,
- da je tužitelj sin sada pok. BB,
- da je dana **.**.2022., BB, kao radnik tuženika obavljajući poslove svog radnog mjesta, demontaže i skidanja katne oplate na gradilištu u Makarskoj, na adresi [adresa]., na skeli, na visini od 8,9 metara od zemlje, pao sa skele, te zbog pada i težine ozljeda koje je pretrpio preminuo istog dana.,
- da je prednik tužitelja kritične prigode na sebi nosio zaštitne cipele, radno odijelo, zaštitnu kacigu i zaštitne rukavice te da je bio osposobljen za rad na siguran način sukladno Zapisniku br:2021/09-08-01 o ocijeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način za obavljanje poslova "Radnika visokogradnje – pomoćni građevinski radnik".
- da se protiv tuženika i njegovog zaposlenika CB koji je bio ovlaštenik zaštite na radu na predmetnom gradilištu tuženika u Makarskoj zbog predmetnog štetnog događaja vodi kazneni postupak po otužnici br. KO-DO-955/23 od 27. listopada 2023.
Kao sporno valjalo je utvrditi:
- osnov i visinu utuženog potraživanja tužitelja, kao i tijek traženih kamata,
- da li postoji isključiva odgovornost sada pok. prednika tužitelja BB za nastanak predmetnog štetnog događaja sa smrtnom posljedicom, samim time i zakonski osnov za oslobođenje tuženika od odgovornosti.
6. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN br. 93/14) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Zakon o zaštiti na radu ( NN 71/14, 118 /14 i 154/14 – u daljnjem tekstu ZZR-a ) propisuje odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu radnika, osoba na radu i drugih osoba, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima, neovisno o tome kako je to odlučio provoditi pri čemu nisu od utjecaja obveze radnika u području zaštite na radu ( čl. 17. ZZR). Obveza poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom i mjestima rada i nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu u vezi s tehnologijom rada i radnim procesima, radnim okolišem propisane su u odredbama čl. 41. 42. 43. 44. i 45. ZZR. Postupanje poslodavca protivno navedenim propisanim obvezama, a koje su imale za posljedicu ozljedu radnika ili osobe na radu kod poslodavca ili njihovo profesionalno oboljenje dovode do odgovornosti poslodavca za štetu radniku ili osobi na radu. Prema odredbi članka 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ozljeda na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile , odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili je štetu uzrokovala treća osoba, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći , unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Odredbom čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – u daljnjem tekstu ZOO) za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi.
Odredbom čl. 1067. ZOO-a, odgovornost za štetu postoji ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete, a štetnik, odnosno odgovorna osoba može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti niti izbjeći ili otkloniti, odnosno ako je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.
Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njena povećanja i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
Odredbom čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe, pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). Dakle, riječ je o duševnim bolima, koje oštećenik trpi zbog smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe, pa se radi o povredi prava osobnosti na duševno zdravlje.
Odredbom čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
7. Tuženik se protivio pregledu u dokazne svrhe Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-04/22-06/5 , Ur broj: 443-02-03-09-22-6, od dana 11. travnja 2022., i Zapisnika o očevidu od 16. svibnja 2022., ustrajući na saslušanju svjedoka na te okolnosti. Po ocjeni ovog suda radi se o vjerodostojnim službenim dokumentima koji imaju prednost kao materijalni dokazi nasuprot dokazu saslušanja svjedoka, a prigovori tuženika u konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda usmjereni su isključivo na odugovlačenje ovog postupka. Obzirom da postoji službena dokumentacija koju je sačinio inspektor neposredno po inspekcijskom nadzoru nakon predmetnog štetnog događaja zasigurno je vjerodostojniji dokaz od iskaza koji svjedoci daju nakon odmaka vremena od c.c.a. tri godine, posebno u kontekstu predmetnog događaja. Naime iz priložene dokumentacije jasno i nedvojbeno proizlazi isključiva odgovornost poslodavca za nastali štetni događaj sa smrtnom posljedicom stoga je po ocjeni ovog suda protivno načelu ekonomičnosti postupka neosnovano odugovlačenje ovog postupka. Iz navedenog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, između ostalog proizlazi da je povod inspekcijskoga nadzora ozljeda na radu sa smrtnom posljedicom BB radnika tuženika koja se dogodila dana 15. ožujka 2022. u 11,00 sati na privremenom gradilištu rekonstrukcije polugrađene građevine stambeno poslovne namjene na k.č.z. 667 K. O. [katastarska općina] , [adresa]. Stradali radnik BB prema Zapisniku 2021/09-08-01 praktično je bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova "radnik visokogradnje-pomoćni građevinski radnik" koji je potpisan od strane neposrednog ovlaštenika i stručnjaka zaštite na radu, a izdan dana 8. rujna 2021. od strane ovlaštenog društva A.D.V. GRUPA d.o.o. Kaštel Štafilić, kao i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti od 26. srpnja 2021. izdane od Ustanove za zdravstvenu skrb i medicini rada Bendikt iz Splita. Prema Izjavama zatečenih na mjestu događaja i očevidaca oko 11, 00 sati stradali radnik zajedno sa DB krenuo je obavljati poslove demontaže i skidanje katne oplate te da se prije ozljede trebao nalaziti na konzolnoj skeli sa sjeverne strane objekta. Ozljeda se dogodila na konzolnoj skeli koja se nalazi na sjevernoj strani objekta na spoju sa istočnoj strani objekta na visini od 8,9 metara na kojoj su zatečene tri spojnice. Očevidom su ustanovljeni nedostaci konzolne skele odnosno da nedostaje dio podnice širine 50 cm od zaštitne ograde cijelom dužinom sjevernog zida. Na navedenoj skeli nedostajala je i rubna daska, a uočen je i nedostatak podnice na prijelazu između dviju konzolnih skela dimenzija 90*25 cm mjereno od zaštitne ograde, što jasno prikazano na fotografijama 1. , 2. i 3. ( list spisa 17. i 18. ), a inače u spisu prileži fotodokumentacija MUP-a Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Makarska od 25. srpnja 2022. Prema izjavi očevidca, ozlijeđeni radnik je na sebi nosio: zaštitne cipele, radno odijelo, zaštitnu kacigu i zaštitne rukavice što nije sporno. Poslodavac je na uvid predočio Potvrdu o preuzimanju zaštitnih sredstava u kojoj je vidljivo da je radnik zadužio slijedeća zaštitna sredstva: radno odijelo, radne cipele, prsluk, zaštitnu kacigu i radne rukavice, a potvrda je potpisana od strane radnika i IB direktorice društva Visoko Potkrovlje d.o.o. Očevidom na mjestu stradanja radnika nije zatečen zaštitni pojas sa spojnim užetom. Inspekcijskim nalazom utvrđeno je da poslodavac nije osigurao da sredstvo rada bude u svakom trenutku sigurno i u ispravnom stanju te da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike. Očevidom su ustanovljeni nedostaci konzolne skele tj. da nedostaje dio podnice širine 50 cm od zaštitne ograde cijelom dužinom sjevernog zida. Na navedenoj skeli nedostajala je i rubna daska. Uočen je i nedostatak podnice na prijelazu između dviju konzolnih skela dimenzija 90*25 cm mjereno od zaštitne ograde. Istim zapisnikom izdano je rješenje kojim je zabranjeno daljnje korištenje konzolne skele i prijelaza između dviju skela dok se na njima ne otklone navedeni nedostaci i zabranjeno je obavljanje radova na demontaži i uklanjanju katnih oplata na gradilištu na k.č.z. 667 K. O. [katastarska općina]-Makar (zem. knjiž. oznake č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Makar), dok se ne razradi i ne primjeni tehnologija rada koja uključuje odgovarajuću radnu, zaštitnu i osobnu zaštitnu opremu za sprječavanje pada s visine i osigura da radni postupci ne ugrožavaju život i zdravlje radnika, uvažavajući najveću moguću razinu zaštite, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.
8. Prema članku 3. stavak 1. podstavak a) Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN18/17) kao radna oprema definiraju se između ostalog i skele te druga sredstva za povremeni rad na visini. U članku 3. stavak 1. podstavak 1. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48(18) privremeno gradilište je definirano kao svako mjesto rada gdje se izvode građevinski radovi, a prema Dodatku I ovog pravilnika i zemljani radovi. Prema dijelu B, Odjeljku II točki 1.1. i 1.2. spomenutog Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) stabilnost i čvrstoća mjesta rada na visini moraju se provjeravati poslije svake promjene visine rada. Nadalje, prema dijelu B, Odjeljku II točki 5. ovog istog Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) padovi s visine moraju se fizički spriječiti ograđivanjem svih mjesta rada na visini, s time da u slučaju obavljanja radova na visini većoj od jednog metra od tla, visina zaštitne ograde mora biti najmanje jedan metar, pri čemu takve ograde moraju najmanje imati osim dovoljno čvrstog podnog rubnog zaštitnog dijela i središnji dio te rukohvat. Utvrđenja inspektora rada koji je provodio očevid na mjestu stradavanja radnika BB, kao i upravni nadzor nad trgovačkim društvom Visoko potkrovlje u pogledu poštivanja propisa iz oblasti zaštite na radu, nedvojbeno je utvrđeno da skela na kojoj je radio stradali radnik nema rukohvat ili koljensku zaštitu, a radilo bi se u konkretnom slučaju o daskama koje se na jednoj od njegove strane sačinjenim fotografijama nalaze na jednom dijelu skele na njenoj bočnoj strani i to jedna ispod druge pri čemu se daska koja predstavlja rukohvat prostorno nalazi iznad daske koja predstavlja koljensku zaštitu, a obje predstavljaju ogradu skele, stoga takva skela ne odgovara sigurnosnim zahtjevima propisanima u Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18). Također je utvrđeno da na mjestu stradanja radnika nije zatečen zaštitni pojas sa spojnim užetom kao zaštita kod rada na visini. Slijedom navedenog u cijelosti su neosnovani i bespredmetni prigovori tuženika kako je stradali radnik BB bio isključivo odgovoran za nastali štetni događaj jer da je bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova radnik visokogradnje-pomoćni građevinski radnik, te da je zadužio zaštitna sredstva ali da nije upotrijebio običnu pažnju. To apsolutno nije od utjecaja na utvrđenje da je za nastali štetni događaj isključivo odgovoran tuženik kao poslodavac jer nije sukladno citiranom pravilniku poduzeo zakonom predviđene mjere kako kod postavljanja skele tako i kod dodatnih provjera sigurnosti rada na visini, a niti je stradalom radniku bio ponuđen zaštitni pojas sa spojnim užetom kao vrlo bitno zaštitno sredstvo kod rada na visini, a koji bi mu vjerojatno spasio život. Stoga ovaj sud smatra utvrđenim analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, te posebno Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-04/22-06/5 , Ur broj: 443-02-03-09-22-6, od dana 11. travnja 2022., i Zapisnika o očevidu od 16. svibnja 2022., da su značajni propusti mjera zaštite na radu tuženika kao poslodavca bili u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nesrećom u kojoj je pok. BB, obavljajući posao na skeli, pao s visine i smrtno stradao. Na to upućuje i nesporna činjenica da se protiv tuženika i njegovog zaposlenika CB koji je bio ovlaštenik zaštite na radu na predmetnom gradilištu tuženika u Makarskoj, zbog predmetnog štetnog događaja vodi kazneni postupak po optužnici br. KO-DO-955/23 od 27. listopada 2023.(list spisa 80). Obveza tuženika kao poslodavca je skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. Po mišljenju ovog suda, poslodavac mora proces rada pripremiti i pri provođenja osigurati što djelotvorniju zaštitu radnika, te mora dodatnim mjerama internog nadzora spriječiti obavljanje poslova protivno tehnologiji rada i dodatnim mjerama, skrbiti o sigurnosti radnika u uvjetima kakvi su u konkretnom slučaju bili. Naime, tuženik kao poslodavac, nedvojbeno je isključivo odgovoran za nastanka predmetnog štetnog događaja sa smrtnom posljedicom, jer je inspekcijskim nadzorom utvrđeno niz značajnih propusta koji doveli do istog. Također je u inspekcijskom nadzoru nedvojbeno utvrđeno što i prikazano na fotografijama da poslodavac nije osigurao da mjesto rada tijekom obavljanja radova sa skele budu na propisan način zaštićena od padova i označena sigurnosnim znakovima ili znakovima upozorenja. Postavljena skela nije bila postavljena sukladno pravilniku, a niti je poslodavac predočio bilo koju dokumentaciju za skelu niti je istu mogao predočiti tijekom očevida. Tuženik nije ni predvidio, a ni osigurao da se pri radu koristi prikladna osobna zaštitna oprema ( osobno zaštitno sredstvo ) odnosno sigurnosni pojas za vezivanje radnika. Poslodavac je taj koji u svim fazama radnog procesa koji po ocjeni ovog suda sam po sebi predstavlja opasnu djelatnost mora nadzirati da djelatnici zaštitnu opremu koriste na propisani način te da samo mjesto rada na kojem se odvija poslovni proces, a koji je zbog rada na visini izuzetno opasan, posebno skela na kojoj je pok. radnik radio, bude u cijelosti osigurana te izvedena i prilagođena za rad u skladu s propisima zaštite na radu, što je u cijelosti izostalo. Slijedom navedenog valja ponovno istaći da su upravo propusti tuženika u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nesrećom u kojoj je smrtno stradao BB obavljajući posao na skeli, kada je pao s visine i smrtno stradao, a odgovornost tuženika proizlazi iz odredbe čl. 111 ZR-a, kao poslodavca, te obzirom da je šteta nastala od opasne djelatnosti koja se provodila suprotno propisima zaštite na radu nije dokazao okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti u smislu citirane odredbe čl. 1067. ZOO-a.
9.Pregledom Izvoda iz matične knjige rođenih iz [adresa], BIH, br. 04/18-13-1- 3314/20 od 11. Svibnja 2020., nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj sin sad pokojnog BB, što među strankama nije sporno.
10. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva kod nedvojbeno utvrđene uzročno posljedične veze između smrti oca tužitelja na radu kod tuženika, te isključive odgovornosti tuženika kao poslodavca za štetu, na ime pravične novčane naknade zbog neimovinske štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika, pok. BB, tužitelj je zatražio iznos od 30.000,00 eura. Prigovor na visinu tužbenog zahtjeva je po ocjeni ovog suda paušalno istaknut jer tuženik, ničim nije dokazao da bi tužitelju zbog bilo kojeg razloga u situaciji kada nije utvrđena suodgovornost pok. K pripadao manji iznos obzirom na bol koju tužitelj trpi zbog smrti oca kao osobito bliske osobe, jer se radi o teškoj povredi prava osobnosti na duševno zdravlje. Stoga ovaj sud smatra da je zatražen iznos u skladu sa Orijentacijskom kriterijima VSRH, te odgovara jačini duševnih boli koje je tužitelj kao sin trpi i koje će uvijek trpjeti zbog tragičnog gubitka svoga oca. Slijedom navedenog, tužitelju na ime pravične naknade neimovinske štete, zbog smrti bliske osobe pripada iznos od 30.000,00 eura. Tužitelju su priznate i zatezne kamate koje teku od podnošenja tužbe pa do isplate, stoga je zatraženi duži tijek zatezne kamate tužbeni zahtjev valjalo odbiti, a sve sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, a po stopi određenoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 114/22., Uredba 156/22).
11. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 5. i 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, dalje: ZPP), te troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14 i 118/14)., te popisu troška pun. tužitelja te VPS. Tužitelju je obistinjen trošak: za sastav tužbe – 250 bodova, za sastav podneska od dana 8. studenog 2022. i 6. prosinca 2024. – za svaki 250 bodova, za sastav podneska od 20. lipnja 2024.- 62,5 bod., zastupanje na ročištu od dana 2. listopada 2023. , 22. veljače 2024., 23. listopada 2024. i 11. prosinca 2024., za pristup na ročišta od 15. travnja 2024. , 3. srpnja 2024. za svako po 62,5 bodova, što ukupno daje 1.937,5 bodova, ( vrijednost 1 boda= 2 eura), što iznosi 3.875,00 eura + 25% PDV-a daje iznos od 4.843,75 eura. Tom iznosu valja pridodati zatraženi iznos s osnova sudske pristojbe tužbe i presude u iznosu od 345,08, što daje ukupno obistinjeni trošak tužitelju u iznosu od 5.188,83 eura. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
Split, 14. veljače 2025.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.
