Poslovni broj: 3 K-25/2024-14

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Luciji Lisac, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Sanje Adžaga, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog HO, zbog kaznenih djela iz članka 132. stavak 1. i 4. i članka 134. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetnišva u Novom Zagrebu broj K-DO-412/17 od 31. listopada 2017. sa izmjenama od 8. svibnja 2019. i 14. prosinca 2020., nakon održane javne rasprave 11. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Velikoj Gorici, Brune Zenića, optuženog HO uz zakonskog zastupnika braniteljice Gordane Grubeša, odvjetnika Matije Kolaka, zakonskog zastupnika punomoćnika oštećene Ivane Zenke, odvjetnika VO, oštećenog FO osobno i DO osobno, 14. veljače 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 455. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP), optuženi HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i UO, rođene V, rođenog **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, ekonomski tehničar, vlasnik i direktor trgovačkog društva Živa vatra 2002 j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa], s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000 eura, rastavljen, otac jednog maloljetnog djeteta, pismenog, sa završenom SSS, vojsku nije služio, bez odlikovanja, osuđivan

k r i v  j e

što je

1) u razdoblju od 01. lipnja 2016. do 14. rujna 2016. u Zagrebu, Luje Naletilića 67G, kao direktor trgovačkog društva JUKIĆ PEK d.o.o., protivno članku 92. stavak 3. i članku 93. Zakona o radu (NN 93/14), zaposlenicima navedenog društva nije isplatio ugovoreni iznos plaće za obavljeni rad, a niti im je dostavio obračune dugovanih, a neisplaćenih plaća pa tako:

- zaposleniku DO koji je u navedenom društvu radio na poslovima dostavljača, nije isplatio ugovoreni iznos plaće, niti mu dostavio obračune dugovanih, a neisplaćenih plaća za mjesec lipanj i srpanj 2016. odnosno za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. srpnja 2016. u ukupnom iznosu od 3.000,02 kuna, oštetivši time DO za navedeni iznos,

- zaposlenici IO koja je u navedenom društvu radila na poslovima tajnice, nije isplatio ugovoreni iznos plaće, a niti joj dostavio obračune dugovanih, a neisplaćenih plaća i to za mjesec srpanj, kolovoz i rujan 2016. odnosno za razdoblje od 25. srpnja 2016. do 14. rujna 2016. u ukupnom iznosu od 7.122,83 kuna, oštetivši time IO za navedeni iznos,

- zaposleniku FO koji je u navedenom društvu radio na poslovima vozača, nije isplatio ugovoreni iznos plaće i prekovremenih sati, niti mu dostavio obračune dugovanih, a neisplaćenih plaća i to za mjesec lipanj, srpanj i kolovoz 2016. odnosno za razdoblje od 01. lipnja 2016. do 31. kolovoza 2016. u ukupnom iznosu 12.133,56 kuna, oštetivši time FO za navedeni iznos,

dakle, nije isplatio plaću radnicima, a niti je dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona

2) u razdoblju od 31. kolovoza 2016. do 30. listopada 2016. u Zagrebu, Luje Naletilića 67G, kao direktor trgovačkog društva JUKIĆ PEK d.o.o. protivno članku 120. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14), zaposlenicima navedenog društva FO i IO, nije dostavio u pisanom obliku obrazložen otkaz ugovora o radu, iako svjestan da isti bez pisanog i obrazloženog otkaza ugovora o radu nisu u mogućnosti ostvariti pravo na novčanu naknadu kao nezaposlena osoba od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uslijed čega je Hrvatski zavod za zapošljavanje odbio zahtjev FO i IO za priznavanjem prava na novčanu naknadu jer isti nisu bili u mogućnosti uz zahtjev priložiti otkaz ugovora o radu potpisan i ovjeren od poslodavca,

dakle, drugome uskratio prava iz osiguranja od nezaposlenosti utvrđena zakonom,

čime je pod točkama 1) i 2) počinio kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i to pod točkom 1) kazneno djelo – neisplate plaće opisano po članku 132. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona (''Narodne Novine'' br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, dalje u tekstu KZ/11), a kažnjivo po članku 132. stavak 1. KZ/11, a kaznenim djelom pod točkom 2) kazneno djelo – povrede prava i socijalnog osiguranja opisano i kažnjivo po članku 134. KZ/11, a sve u svezi članka 51. KZ/11.

II. Temeljem članka 132. stavak 1. KZ/11 optuženom HO

utvrđuje se

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

III. Temeljem članka 134 KZ/11 optuženom HO

utvrđuje se

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 5 (PET) MJESECI

IV. Temeljem članka 51. KZ/11, optuženi HO se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 11 (JEDANAEST) MJESECI

V. Na temelju članka 55. stavak 1. i 2. KZ/11 jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci

zamjenjuje se

RADOM ZA OPĆE DOBRO NA NAČIN DA SE JEDAN DAN ZATVORA

ZAMIJENJUJE ZA DVA SATA RADA.

VI. Na temelju članka 55. stavak 4., 5. i 6. KZ/11 određuje se da će se rad za opće dobro izvršiti samo uz pristanak okrivljenika, koji treba u roku od 8 (osam) dana od kada bude pozvan od strane nadležnog tijela za probaciju javiti se tom tijelu i dati pristanak. Nadležno tijelo za probaciju će nakon dobivanja pristanka okrivljenika odrediti rok za izvršenje rada za opće dobro koji ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.

VII. Na temelju članka 55. stavka 6. KZ/11 ukoliko se okrivljenik ne javi nadležnom tijelu za probaciju u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvan ili mu se poziv neće moći dostaviti na adresu koju je dao sudu ili ako ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno će tijelo za probaciju o tome obavijestiti suca izvršenja.

VIII. Na temelju članka 55. stavak 7. KZ/11 u slučaju da okrivljenik svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro sud će odmah donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u cijelosti ili u neizvršenom dijelu, a ako okrivljenik ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno će tijelo za probaciju produžiti rok za izvršavanje rada za opće dobro.

IX. Na temelju članka 158. stavaka 1. i 2. ZKP-a oštećenoj IO iz [adresa],

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosuđuje se imovinsko pravni zahtjev u visini 945,36 eura (slovima: devetsto četrdeset i pet eura i trideset i šest centi) te se nalaže optuženom HO iznos u visini 945,36 eura isplatiti oštećenoj IO u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

X. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP oštećena IO se sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u odnosu na zatezne kamate upućuje u paricu.

XI. Na temelju članka 158. stavaka 1. i 2. ZKP-a oštećenom FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosuđuje se imovinsko pravni zahtjev u visini 1.610,40 eura (slovima: tisuću šesto deset eura i četrdeset centi) te se nalaže optuženom HO iznos u visini 1.610,40 eura isplatiti oštećenom FO u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

XII. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP oštećeni FO se sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u visini 1.519,10 eura (slovima: tisuću petsto devetnaest eura i deset centi) upućuje u paricu.

XIII. Na temelju članka 158. stavaka 1. i 2. ZKP-a oštećenom DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosuđuje se imovinsko pravni zahtjev u visini 398,17 eura (slovima: tristo devedeset i osam eura i sedamnaest centi) te se nalaže optuženom HO iznos u visini 398,17 eura isplatiti oštećenom DO u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

XIV. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP oštećeni DO se sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u visini 122,23 eura (slovima: sto dvadeset i dva eura i dvadeset i tri centi) upućuje u paricu.

XV. Na temelju članka 148 stavak 1. u vezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6.

ZKP-a optuženom HO se nalaže podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalni trošak u visini 300,00 eura (slovima: tristo eura) i trošak izrade financijskog nalaza i mišljenja te dopunskog financijskog nalaza i mišljenja u visini 1.378,98 eura (slovima tisuću tristo sedamdeset i osam eura i devedeset i osam centi) u roku 60 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog HO, zbog kaznenih djela iz članka 132. stavak 1. i 4. i članka 134. KZ/11. Općinsko državno odvjetništvi u Novom Zagrebu je 8. svibnja 2019. i 14. prosinca 2020. izvršilo izmjene optužnice. Nadalje, rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Su-732/2023-2 od 15. prosinca 2023. odlučeno je da je za postupanje u predmetnom kaznenom postupku određen Općinski sud u Velikoj Gorici slijeom čega je spis 23. siječnja 2024. dostavljen nadležnom sudu na daljnje postupanje.

2. Optuženi HO pozvan da se očituje o optužbi je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka ispitani su oštećeni IO, FO i DO i svjedok PO te su pročitani dokazi i to službena bilješka Inspektorata rada, Područna jedinica Zagreb Klasa: 116-02/16-01/362, URBROJ: 524- 10-02-04/1-17-8 od 08. veljače 2017., pozivi Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb HO za dostavu poslovne i radne dokumentacije (list 12 – 20 spisa), obrazac P1 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime FO (list 24 – 25 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime FO (list 26 spisa), Promet po računu korisnika FO (list 27 – 29 spisa), Zaključak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Sisak, Klasa:

UP/I-102-05/15-01/985 od 5. listopada 2016. (list 30 spisa), Promet po računu korisnika FO (list 34 spisa), putni radni listovi sa preslikama računa na ime FO (list 42 – 92 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime DO (list 95 spisa), prijavnica – obrazac P1 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime DO (list 96 spisa), prijava o prestanku osiguranja – obrazac eM-2P (list 97 – 98 spisa), Ugovor o radu na ime IO (list 103 spisa), potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 104 spisa), podaci o zaposlenju, Sektora za mirovinskog osiguranje, Odjela za poslove mirovinskog osiguranja, Klasa: 140-10/17-01/84, Urbroj: 341-99- 11/1-17-2 od 22. svibnja 2017. (list 109 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja sa obračunatom kamatom za trgovačko društvo JUKIĆ PEK d.o.o. (list 111 – 121 spisa), podaci iz Jedinstvenog registra računa – transakcijski računi poslovnih subjekata FINA-e za trgovačko društvo JUKIĆ PEK d.o.o. (list 122 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme za IO (list 135 – 139 spisa), M-1P Obrazac – Prijava o početku osiguranja za IO (list 140 – 141 spisa), prijava za osiguranu osobu u obveznom zdravstvenom osiguranju za IO (list 142 – 144 spisa), kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada na ime IO (list 146 – 147 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime DO (list 148 – 149 spisa), M- 1P Obrazac – Prijava o početku osiguranja na ime DO (list 150 – 151 spisa), prijava za osiguranu osobu u obveznom zdravstvenom osiguranju na ime DO (list 152 – 153 spisa), prijava o prestanku osiguranja za DO (list 154 spisa), odjava osigurane osobe na ime DO (list 155 spisa), službena bilješka Inspektorata rada, Područna jedinica Zagreb Klasa: 116-02/16-01/362, URBROJ: 524-10-02-04/1-17-8 od 08. veljače 2017., pozivi Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb HO za dostavu poslovne i radne dokumentacije (list 12 – 20 spisa), obrazac P1 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime FO (list 24 – 25 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime FO (list 26 spisa), promet po računu korisnika FO (list 27 – 29 spisa), zaključak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Sisak, Klasa: UP/I-102-05/15-01/985 od 5. listopada 2016. (list 30 spisa), promet po računu korisnika FO (list 34 spisa), putni radni listovi sa preslikama računa na ime FO (list 42 – 92 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime DO (list 95 spisa), prijavnica – obrazac P1 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime DO (list 96 spisa), prijava o prestanku osiguranja – obrazac eM-2P (list 97 – 98 spisa), Ugovor o radu na ime IO (list 103 spisa), potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 104 spisa), podaci o zaposlenju, Sektora za mirovinskog osiguranje, Odjela za poslove mirovinskog osiguranja, Klasa:

140-10/17-01/84, Urbroj: 341-99-11/1-17-2 od 22. svibnja 2017. (list 109 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja sa obračunatom kamatom za trgovačko društvo JUKIĆ PEK d.o.o. (list 111 – 121 spisa), podaci iz Jedinstvenog registra računa – transakcijski računi poslovnih subjekata FINA-e za trgovačko društvo JUKIĆ PEK d.o.o. (list 122 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme za IO (list 135 – 139 spisa), M-1P Obrazac – Prijava o početku osiguranja za IO (list 140 – 141 spisa), prijava za osiguranu osobu u obveznom zdravstvenom osiguranju za IO (list 142 – 144 spisa), kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada na ime IO (list 146 – 147 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme na ime DO (list 148 – 149 spisa), M-1P Obrazac – Prijava o početku osiguranja na ime DO (list 150 – 151 spisa), prijava za osiguranu osobu u obveznom zdravstvenom osiguranju na ime DO (list 152 – 153 spisa), prijava o prestanku osiguranja za DO (list 154 spisa), odjava osigurane osobe na ime DO (list 155 spisa), kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada, dopis OTP banke d.d. od 3. kolovoza 2017. sa dokumentacijom za TD Jukić Pek d.o.o. i prometom po računima, dopis Erste banke od 4. kolovoza 2017. sa prometom po računima, čitaju se podaci na CD na listu 269 spisa, čita se dopis Zagrebačke banke s prometom po računima, zapisnik o ispitivanju oštećenog FO, rješenje HZZZ Područni ured Sisak od 22. prosinca 2015. o pravu na novčanu naknadu, rješenje o odbijanju zahtjeva FO od 12. listopada 2016. HZZZ, PU Sisak, zaključak HZZZ PU Sisak od 5. listopada 2016., zapisnici o ispitivanju oštećenih DO na listovima 309 do 312 spisa, IO (list 313 do 316), i HO (list 335 do 339 spisa), čita se iskaz oštećenih IO, DO i FO dani na raspravi 13. lipnja 2018., dokumentacija rukom pisana na listovima 392 do 398 spisa, prometi po računu Zagrebačke banke (list 399 do 402 spisa), putni radni listovi sa priležećom dokumentacijom (list 403 do 474 spisa), obračun isplaćene plaće za IO (list 477 do 482 spisa), obračun isplaćene plaće za IO, nalaz i mišljenje vještaka Ljupka Omazića (listovi 497 do 508), zahtjev za prisilnu naplatu i obračun neisplaćene plaće (list 532 d 534 spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja (list 535 do 560), podaci iz jedinstvenog registra računa za TD Jukić Pek d.o.o. (list 566), izvod iz sudskog registra za TD Jukić Pek d.o.o. u stečaju (list 569 do 575), iskazi oštećenika sa rasprave održane 12. studenog 2019., promet po računu OTP banke d.d. (list 589 do 601 spisa), dokumentacija Zagrebačke banke za TD Jukić Pek d.o.o. (list 604 do 630), izvod prometa po računu Erste banke (list 632 do 685), dokumentacija FINE (list 690 do 728), izvadak iz sudskog regista (list 732), dopunski nalaz vještaka Ljupka Omazića (list 739 do 740), iskaz vještaka Ljupka Omazića na raspravi 14. prosinca 2020., te iskazi oštećenika IO, FO i DO sa rasprave 14. prosinca 2020., iskazi svjedoka PO i oštećenika FO s rasprave 13. srpnja 2023., dopis HZMO (list 860 spisa) te obrazac prijava o prestanku osiguranja (list 861), iskaz oštećenika IO, FO i DO sa rasprave 6. studenog 2024. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženog HO.

4. U svojoj obrani, iznesenoj tijekom postupka optuženi HO je iskazivao kako nije sporno da je u to vrijeme bio vlasnik i direktor trgovačkog društva Jukić pek d.o.o., ali poriče da bi počinio inkriminirana kaznena djela. Iskazivao je kako je u to vrijeme imao zaposlenih petnaestak zaposlenika jer je imao otvorenu pekaru i pogon za proizvodnju kruha. Optuženi navodi kako je točno da su u njegovom trgovačkom društvu radili oštećeni DO i FO na dostavi kruha dok je oštećena IO bila zaposlena u administraciji. Optuženi HO je naveo kako je on u to vrijeme uglavnom radio na terenu kao komercijalista i u nabavi dok je njegova tadašnja supruga AO radila u administraciji i uglavnom vodila brigu oko financija i obračuna plaća. Optuženi HO navodi kako je njegova supruga stupila u ljubavnu vezu sa jednim od zaposlenika te počela raditi na štetu trgovačkog društva i to tako da je sa računa društva u nekoliko navrata „skinula“ oko 200.000,00 kuna. Optuženi navodi kako je protiv supruge podnio i kaznenu prijavu koja je odbačena. Optuženi navodi kako je, osim toga, u to vrijeme imao veliki posao sa Sparom za koji je dostavljao kruh, a da je na kraju ipak dobio blokadu računa društva upravo zbog toga što je njegova supruga bez njegovog znanja ustezala novac sa računa društva te više nije mogao normalno poslovati. Optuženi je opisivao okolnosti odlaska bivše supruge te okolnosti zbog kojih je nastupila blokada njegovog računa te je iskazivao kako je pokušavao trgovačko društvo održati na životu i zadržati radnike koji nisu dali otkaz te pokušati dalje poslovati, a iz kojeg razloga je radnicima počeo isplaćivati plaću „na ruke“. Tako je iskazivao da je oštećenima IO i FO izvršio uplate „na ruke“ i to u razdoblju prije podnošenja zahtjeva za prisilnu naplatu dok je oštećeni DO kod njega radio svega mjesec dana i to u vrijeme kada je optuženog napustila supruga. Optuženi HO je istaknuo da kako je društvo zapalo u blokadu, radnicima se nisu mogle redovito isplaćivati plaće zbog čega je on, po uputi svog knjigovođe, Financijskoj agenciji podnio zahtjev za neisplatu plaće radnika kako bi isti ušli u red naplate i kako bi se mogli naplatiti prije dobavljača. Optuženi je iskazivao kako je u to vrijeme imao i intenzivne zdravstvene probleme jer inače boluje od Kronove bolesti zbog čega mu je i ranije odstranjen metar crijeva, a stanje sa bivšom suprugom je pogoršalo njegovo zdravstveno stanje pa je uza sve druge probleme, morao hodati u bolnicu. Optuženi je iskazivao kako u svom poslovanju nije imao podršku niti od obitelji te je cijeli posao sam vodio, da nije uzeo novac iz trgovačkog društva te da na kraju više ništa nije mogao učiniti. Optuženi navodi kako je njegovo društvo dospjelo u stečaj kao i vlasnik hale koju je unajmio za potrebe poslovanja te je hala, sa opremom optuženog, također ušla u stečajnu masu. Međutim, optuženi navodi kako je uspio prodati opremu te podmirio dugove prema dobavljačima i otplatio leasing za auto. Optuženi navodi kako je nakon svega tog sada otvorio trgovačko društvo Tourtle pizza oven j.d.o.o. te sam peče pizze u krušnoj peći, te sve to dostavlja putem interneta, a od zarade plaća najam stana u kojem živi i alimentaciju za dijete.

5. Optuženi HO je iskazivao i kako je oštećenu IO zaposlio na radno mjesto na kojem je trebala zamijeniti njegovu suprugu. Osim toga iskazivao je kako je oštećeni FO i u jednom prethodnom razdoblju radio za njega i to u vrijeme dok se optuženi bavio transportom te mu je tada uredno platio za odrađeni posao. Optuženi je iskazivao kako nikada nije imao namjeru prevariti oštećenike, a to se očituje u tome što je imao i druge zaposlenike kojima nije ostao dužan nikakve novce, a niti bi se oštećeni FO kod optuženog ponovno zaposlio da ranije nije bio zadovoljan sa suradnjom. Optuženi je iskazivao i kako je zaposlio i JO da mu pomaže oko nastalih problema. Optuženi HO je naveo kako kada je društvo završilo u blokadi, knjigovodstvo je napravilo obračun plaća te je u tom trenutku bilo novaca za naplatiti se, on osobno je odnio u Financiju zahtjeve za prisilnu naplatu i tamo ih predao. Međutim, optuženi navodi kako je nakon nekoliko dana od Financijske agencije natrag dobio kovertu u kojoj su vraćeni zahtjevi za prisilnu naplatu za IO te je navedeno da se ne može pokrenuti postupak prisilne naplate zbog formalne knjigovodstvene greške. Optuženi nakon te obavijesti više nije reagirao povodom zahtjeva za prisilnu naplatu oštećene IO i to zbog svog zdravstvenog stanja i čitavog niza drugih obiteljskih problema u kojima se našao. Prema procjeni optuženog trebalo mu je otprilike godina dana od blokade trgovačkog društva da se znatnije oporavi od posljedica bolesti i stresa. Nadalje, optuženi HO je iskazivao kako je uobičajena procedura u trgovačkom društvu bila da radnik, po isplati plaće dobije i platnu listu, a da su oštećenima u ovom postupku platne liste poslane uz zahtjeve za prisilnu naplatu. Optuženi je rekao kako pri tome nije poslao platne liste oštećenicima jer mu je tako savjetovano iz knjigovodstva odnosno da mu nitko nije rekao da radnicima mora predati obračunske liste, a koliko se on sjeća, radnici ga nisu tražili te liste. Optuženi pojašnjava kako je njegova namjera bila da oštećenicima isplati zaostatke gotovinom iz maloprodaje kako bi ih zadržao, a da su oni zasigurno znali da im na taj način isplaćuje dijelove plaće. Optuženi je iskazivao kako on sada radi u drugom trgovačkom društvu, a da zaostale iznose plaća nije isplatio oštećenicima jer se ne smatra odgovornim za nastali dug obzirom da nije imao namjeru ikoga oštetiti kao i da nije u financijskoj mogućnosti vratiti neisplaćeno.

6. Iz iskaza oštećene IO proizlazi kako je ista od 25. srpnja 2016. zaposlena u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o., a o samom zaposlenju je pregovarala sa optuženim HO, njegovom tadašnjom suprugom AO i djelatnicom UO. Navodi kako su dogovorili bruto plaću u visini 5.288,67 kuna, a za što misli da je iznosilo oko 4.500,00 kuna neto. Oštećena IO navodi kako je već prilikom prvog razgovora naglasila optuženom HO da ista ima stambeni kredit te da joj je važna redovita isplata plaće na što ju je optuženi uvjeravao da se ne mora brinuti. Oštećena je iskazivala kako je u trgovačkom društvu radila od 25. srpnja 2016. do 14. rujna 2016., a za koje vrijeme joj nije isplaćena niti jedna plaća. Oštećena je navela kako je odmah čim joj nije isplaćena prva plaća pitala optuženog HO da li će joj isplatiti plaću za par dana u srpnju, te ju je isti uvjeravao da se ne brine i da samo nastavi raditi, ali se isto ponavljalo i u kolovozu i u rujnu. Oštećena je iskazivala kako ju je u rujnu banka počela pozivati na uplatu rate kredita, na što je ista od optuženog tražila isplatu plaće do koje nije došlo da bi konačno dogovorili raskid ugovora o radu. Iskazivala je kako joj optuženi nije predao niti odjavu sa mirovinskog, niti potvrdu koja joj je bila potrebna za prijavu na Zavod za zapošljavanje pa nije mogla ostvarivati svoja prava, kao i da ga je zbog toga zvala, ali se on nije javljao. Jednako tako, navodi kako se optuženi nije odazivao niti na pozive Zavoda za zapošljavanje, a što je rezultiralo tima da oštećena IO nije bila u mogućnosti ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene. Nadalje, u to vrijeme optuženi je oštećenu IO uvjeravao da sve uredno funkcionira, da imaju kupca Špar, da se kruh peče svaki dan i vozi u dućan. Oštećena IO je navela kako joj optuženi HO potom nije dao niti odjavu za mirovinsko niti potvrdu za prijavu na zavod za nezaposlene pa tako nije mogla niti ostvarivati svoja prava. Iskazivala je kako je bezuspješno pokušavala kontaktirati optuženog, a zbog toga ga je kontaktirao i Hrvatski zavod za zapošljavanje kojima se također nije javljao. Oštećena IO je iskazivala da joj optuženi nije davao ni obračunske liste za plaću, a koliko joj je poznato isti joj nije platio ni doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Oštećena IO je navela kako je pekara u kući optuženog normalno radila iako je trgovačko društvo došlo u blokadu u kolovozu 2016., da se kupovalo brašno, isporučivao se kruh te da je vidjela optuženog da uzima gotov novac iz blagajne, da mu je ispunjavala uplatnice za polog na račun, ali koliko je vidjela, optuženi taj novac nije uplaćivao na račun. Naime, oštećena je, kao administrator, imala pristup Internet bankarstvu te je vidjela stanje računa. Isto tako, iskazivala je kako je optuženi stalno boravio u prostorijama društva te da ga je uvijek mogla kontaktirati ako je to bilo potrebno za organizaciju posla. Oštećena IO je potvrdila kako se jednom našla sa optuženim HO na nekom parkiralištu kada joj je isti donio novac za njezin mobitel jer je ista svoj mobitel koristila za potrebe naručivanja robe za društvo jer tamo već neko vrijeme nisu radili telefoni koji su bili isključeni zbog neplaćanja računa. Iskazivala je kako joj je tom prilikom optuženi donio novac za mobitel i prijevoz i da se radilo o 1.000,00 kuna. Oštećena IO je iskazivala kako joj se optuženi nakon svega više nije javljao niti je pokazivao dobru volju da podmiri preostalo dugovanje te joj se nije javljao na pozive. Oštećena IO se suglasila sa nalazom i mišljenjem provedenog vještačenja te je postavila imovinsko pravni zahtjev u visini 7.122,83 kune zajedno sa zakonskim kamatama. Isto tako, oštećena je navela kako nema saznanja da bi optuženi HO Financijskoj agenciji za nju dostavio obračun plaće. Oštećena je iskaza kako joj je bila poznata obiteljska situacija optuženog, ali da njegovom ponašaju nije ništa primijetila.

7. Iz iskaza oštećenog DO proizlazi da se isti zaposlio u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o. 1. lipnja 2016. te je sklopio ugovor na određeno vrijeme za radno mjesto vozača. Iskazivao je kako je sam razgovor i potpisivanje ugovora napravio sa optuženim HO. Radno mjesto oštećenog DO podrazumijevalo je radno vrijeme od 5 sati ujutro do 13 sati popodne, a ugovorena bruto plaća je iznosila 3.832,50 kuna. Oštećeni DO je naveo da kada je odradio posao za mjesec lipanj, nije dobio plaću te je razgovarao sa optuženim HO koji mu je rekao da će plaće biti i da samo nastavi raditi. Oštećeni navodi kako je od drugih zaposlenika čuo da optuženi baš nije redovan u isplati plaće, shvatio je kako od posla neće biti ništa i dao je otkaz 15. srpnja 2016. te je odradio i otkazni rok do 1. kolovoza 2016. Iskazivao je kako mu optuženi nije u cijelosti isplatio plaću, a niti mu je dao obračunsku listu za plaću. Oštećeni DO je naveo kako mu je optuženi krajem godine u više navrata isplatio ukupno 2.000,00 kuna, a kada je oštećeni napustio društvo navodi da je u nekoliko navrata telefonom pozivao optuženog koji mu se nije javljao. Oštećeni je naveo kako nije pokretao ovršni postupak zbog dugovanja, a niti mu je optuženi davao ikakve novce mimo računa, a jednako tako i da ne zna okolnosti poslovanja društva optuženog jer je on samo vršio dostavu kao i da ne zna da li je optuženi ikome isplaćivao plaću „na ruke“. Iskazivao je kako ga je optuženi uredno odjavio te u tom dijelu nije imao problema. Oštećeni DO se usuglasio sa nalazom i mišljenjem knjigovodstveno financijskog vještaka te postavio imovinsko pravni zahtjev u visini 3.921,02 kuna.

8. Ispitani oštećenik FO je iskazivao da je njemu optuženi HO poznat od ranije i da je kod njega radio tijekom 2014. te da je radni odnos tada prestao jer da mu je optuženi isplatio samo ono što je bilo navedeno u ugovoru, ali ne i onaj iznos koji mu se obvezao isplaćivati „na ruke“. Stoga je i 2016., na poziv optuženog HO pristao raditi u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o. Navodi kako su ugovor sklopili 1. lipnja 2016. te da su sklopili ugovor na godinu dana, a trebao je raditi na mjestu vozača dostavljača za plaću 4.000,00 kuna neto. Oštećeni FO je iskazivao kako je i on, nakon što mu nije isplaćena plaća za lipanj, kontaktirao optuženog i tražio isplatu, na što mu je isti odgovorio da je sve u redu i da će plaća biti isplaćena. Oštećeni FO navodi kako je sam vidio da optuženi normalno posluje jer je imao šest kamiona i druga dostavna vozila, a otvarao je pekaru u Splitu i pizzeriju u Zagrebu. Osim toga, oštećeni FO navodi kako je optuženi i drugim radnicima redovito isplaćivao plaću te su svi računali kako će se stanje popraviti. Međutim, navodi kako je optuženi bio primoran sva vozila na leasig vratiti kao i da mu je optuženi rekao da mu daje otkaz sa 31. kolovozom 2016. Oštećeni FO je iskazivao kako ga je optuženi uputio na drugog zaposlenika imena JO i za kojeg mu je rekao da će mu on riješiti sve oko plaća međutim da mu je JO rekao kako sa tim nema ništa i ponovno ga uputio na optuženika. Oštećeni navodi kako se nakon otkaza htio javiti u Hrvatski zavod za zapošljavanje koji su ga tražili odluku o razlogu prestanka radnog odnosa kako bi mogao primati naknadu za nezaposlene. Oštećeni je zvao u trgovačko društvo optuženika u dva navrata, ali mu tražena dokumentacija nije dostavljena unatoč tome što mu je optuženi HO poručivao da će mu se javiti, a jednako tako optuženi mu nije ni isplatio plaću. Oštećeni FO je iskazivao kako nije imao saznanje da bi društvo optuženika bilo blokirano već je to čuo tek kasnije kada je prestao sa radom. Nadalje, oštećeni navodi kako mu je tek naknadno, nakon prestanka rada, u prosincu 2016. isplaćen iznos u visini 4.600,00 kuna za plaću, a što je onda odbio od svog potraživanja. Isto tako, oštećeni FO je iskazivao kako mu optuženi nije dao ni obračunske liste plaću jer da ih je dobio, sam bi blokirao račune putem Financijske agencije. Oštećeni FO je postavio imovinsko pravni zahtjev u visini 23.580,00 kuna te je istaknuo kako je putne naloge u društvu ispunjavao sukladno uputi optuženika te ako je nešto krivo ispunjeno tada je to i krivnja optuženog.

9. Svjedok PO je iskazivao da je kod optuženog HO otprilike tjedan dana tijekom 2016. ili 2017. na mjestu poslovođe te se tih tjedan dana upoznavao sa poslom, pogonom i pekarom. Iskazivao je kako je za tih tjedan dana posla bio plaćen, ali se ne sjeća na koji način. Navodi kako nikada od optuženog nije dobio novac sa uputom da ga da nekom od oštećenika. Iskazivao je da je točno da mu je optuženi dao nalog da plati radnicima plaće, ali je vidio da je račun blokiran i da nema odakle platiti te iznose te mu nije bilo jasno odakle je njemu plaćen taj iznos. Svjedok se ne sjeća da bi sa ikojim zaposlenikom pričao o isplati plaće, ali ostavlja mogućnost da je to moguće.

10. Tijekom postupka provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije i knjigovodstvo Ljupku Omaziću. Iz nalaza i mišljenja od 9. travnja 2019. i dopunskog nalaza i mišljenja od 29. rujna 2020. proizlazi da je zadatak vještaka bio utvrditi visine neisplaćenih plaća, prekovremenih sati i dnevnica oštećenicima uz prethodno utvrđivanje njihovog statusa u trgovačkom društvu Jukić Pek d.o.o. kao i utvrđivanje činjenice da li je predmetno trgovačko društvo bilo u blokadi na dan sklapanja radnog odnosa. Iz nalaza i mišljenja na listu 499 spisa proizlazi da predmetno trgovačko društvo u vrijeme kada su oštećenici sa istim osnivali radni odnos, nije bilo u blokadi obzirom da je blokirano od 31. kolovoza 2016.

11. Nadalje, iz nalaza i mišljenja odnosno dopunskog nalaza i mišljenja proizlazi da potraživanje neisplaćene plaće oštećenog DO iznosi 3.000,02 kuna, visina neisplaćene plaće oštećene IO iznosi 7.122,56 kuna, a potraživanje po osnovi neisplaćene plaće oštećenog FO iznosi 12.133,56 kuna. Isto tako proizlazi kako putni listovi koje je u spis dostavio oštećeni FO ne sadrže sve elemente iz kojih bi se moglo zaključiti da je putovanje po nalogu zaista i obavljeno (nije naveden razlog putovanja, obračuni nisu likvidiran, nemaju potpis direktora, blagajnika i djelatnika koji je bio na službenom putu). Prema mišljenju vještaka predmetni nalozi ne predstavljaju knjigovodstvenu ispravu koje je pisani dokaz nastaloj poslovnoj promijeni i služi kao temelj za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zadataka. Iz tih razloga nije bilo moguće utvrditi visinu potraživanja oštećenog FO po toj osnovi.

12. Sud je iskaz oštećenih ČO, DO i FO u dijelu u kojem su isti iskazivali kada su započeli radni odnos u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o., što su radili kao i okolnosti oko prestanka radnog odnosa u cijelosti prihvatio. Naime, sva tri oštećenika su ustrajali u iskazima tijekom cijelog trajanja kaznenog postupka, a njihovi iskazi su i u skladu sa materijalnim dokazima u spisu, a posebice u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka.

13. Tako iz iskaza oštećene IO proizlazi da je ista bila u radnom odnosu u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o. od 25. srpnja 2016. do 14. rujna 2016., a što je u skladu i sa nalazom i mišljenjem vještaka i ugovorima o radu na listovima 135-139 spisa dok iz dokumentacije na listu 329 proizlazi da je do prestanka radnog odnosa došlo temeljem poslovno uvjetovanog otkaza. Jednako tako niti optuženi HO u svojoj obrani navedeno nije osporio. Nadalje, oštećeni DO je iskazivao kako je u radnom odnosu u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o. bio u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 30. srpnja 2016., a što je također u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka te podacima o zaposlenju izdanom od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na listu 109. spisa te optuženi navedeno nije osporavao. Konačno, oštećeni FO je bio u radnom odnosu u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 31. kolovoza 2016., a što proizlazi iz njegovog iskaza i podataka Hrvatskog zavoda za mirovisnko osiguranje, a optuženi također nije osporio.

14. Iz obrane optuženog HO proizlazi da je sporno da li je imao mogućnosti isplatiti dužne plaće oštećenima obzirom da isti navodi kako trgovačko društvo Jukić pek d.o.o. nije imalo sredstava, a on je uslijed obiteljskih okolnosti i stresa zadobio čitav niz zdravstvenih tegoba. Jednako tako, nedvojbeno je da oštećenici nisu dobili obračunske liste za plaće, ali je tijekom postupka utvrđeno da su navedene liste poslane uz zahtjeve za prisilnu naplatu koje je otuženi HO dobrovoljno predao Financijskoj agenciji, a što proizlazi iz njegove obrane koje je, u tom dijelu, poduprijeta dokumentacijom na listovima 692-701 spisa.

15. Uzimajući u obzir odredbu članka 132. stavak 3. i 4. KZ/11 kojima je propisano da nema kaznenog djela neisplate plaće kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće, pri čemu se navedeni stavak neće primijeniti ako poslodavac nije dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona, prema stavu suda u postupku je potrebno prvenstveno utvrditi da li je optuženi HO na valjani i zakonit način postupio sa obračunom plaće oštećenika.

16. Sukladno članku 93. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje u tekstu ZOR) poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Stavkom 2. istog članka propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.

17. Prema tome, optuženi HO je oštećenoj IO do kraja rujna 2016. bio u obvezi predati obračunske liste za plaće, oštećenom DO bio dužan dostaviti do kraja srpnja 2016., a oštećenom FO do kraja kolovoza 2016., a što isti nedvojbeno nije učinio. Sukladno navodima iz obrane optuženog, a koja je u skladu sa zahtjevima za prislinu naplatu za oštećenike FO i DO, proizlazi da je iste predao Financijskoj agenciji 23. rujna 2016. dok je u odnosu na oštećenu IO zahtjev za prisilnu naplatu predao tek 25. studenog 2016. Iz navedenog proizlazi kako optuženi HO nije poštovao odredbe ZOR-a koji propisuju obvezu poslodavca o postupanju sa obračunskim listama plaće odnosno nije ih pravovremeno predao oštećenima. Pri tome, obrana optuženog HO je kontradiktorna obzirom da isti prvotno izjavljuje kako je u poslovanju trgovačkog društva Jukić pek d.o.o. bilo uobičajeno da radnici uz plaću dobiju i obračunsku listu, a da bi naknadno iskazivao kako su mu u računovodstvu savjetovali da radnicima ne daje obračunsku listu odnosno kako nije znao da im istu treba predati. Sud zaključuje kako je optuženi HO takvim iskazom pokušao umanjiti vlastitu odgovornost za takav propust prema radnicima. Činjenica što je naknadno podnio zahtjev za prisilnu naplatu u odnosu na oštećenike, optuženog ne oslobađa odgovornosti, a posebice kada se uzme u obzir da je obračun plaće predao Financijskoj agenciji kada je već nastupila blokada trgovačkog društva pri čemu, u odnosu na oštećenu IO, zahtjev za prisilnu naplatu nije nikada ni realiziran obzirom da, sukladno dopisu na listu 690 spisa proizalzi da je zahtjev za oštećenu IO vraćen te optuženi, sukladno njegovom iskazu, tim povodom više nije reagirao. Osim toga, obračun plaće je ovršna isprava, a time i sredstvo radniku da odmah, po neisplati prve plaće, svoje potraživanje naplati prisilnim putem pa i prije pokretanja stečajnog postupka. Isto tako, za obvezu optuženog HO da preda obračunske liste plaća nije od važnosti jesu li ga to oštećenici tražili ili ne jer njegova obveza na predaju istih proizalzi iz samog zakona.

18. Slijedom navedenog, kako je sud utvrdio da optuženi HO nije oštećenicima predao obračunske liste sukladno zakonu, nema niti primjene članka 132. stavak 3. KZ/11 koja odredba daje mogućnost optuženiku da opravda neisplatu plaće nedostatkom financijskih sredstava do kojeg je došlo kao rezultata poslovanja, a ne namjere izbjegavanja isplate plaće. Pri tome, sud ističe kako optuženi HO oštećenicima nije isplatio ugovorene plaće niti za vrijeme prije nastupa blokade dakle kada je bio solventan, a svoje navode o narušenom zdravstvenom stanju nije potkrijepio niti jednim dokazom.

19. Što se tiče samih isplata plaće, optuženi HO je u svojoj obrani iskazivao kako je radnicima isplaćivao plaću „na ruke“ odnosno kako je njegovo cjelokupno poslovanje bilo usmjereno na to da trgovačko društvo nastavi sa radom. Njegovu obranu u tom dijelu je djelomično potvrdila oštećena IO koja je rekla kako se jednom prilikom našla sa optuženim na nekom parkiralištu te joj je isti dao 1.000,00 kuna, a što se odnosilo na prijevoz i trošak korištenja mobitela obzirom da su telefoni već bili isključeni pa je ista koristila svoj mobitel za poslovne svrhe. Međutim, oštećenima FO i DO, optuženi HO nije isplatio niti dio plaće „na ruke“ već su isti dobili dio plaće prisilnom naplatom nakon što je optuženi predao njihove obračune plaća Financijskoj agenciji. Dapače, niti sam optuženik HO u svojoj obrani ne spori da oštećenima nije isplatio plaće odnosno zaostale dijelove plaća već taj propust opravdava nemogućnosti trgovačkog društva da podmiruje svoje troškove. Međutim, kada se uzme da je trgovačko društvo Jukić pek d.o.o. došlo u blokadu 31. kolovoza 2016., a da su oštećenici DO i FO zaposleni 1. lipnja 2016., a IO **.**.2016. tada je potpuno neuvjerljiva obrana optuženog da nije imao namjeru nekoga oštetiti već upravo suprotno. Sud zaključuje kako je optuženi pristupio zapošljavanju troje novih zaposlenika isključivo sa idejom da pokuša nastaviti sa poslovanjem, a da im nije imao namjeru redovito ili uopće isplatiti plaće, u prilog čemu govori činjenica da niti jednom od oštećenika nije redovno platio niti jednu plaću, izbjegavao ih i uvjeravao ih da će plaću uplatiti. Tako je oštećenoj IO govorio da će plaće biti, a da bi se nakon nekog vremena potpuno prestao javljati, a oštećenog FO je uputio na radnika JO koji je u tom trenutku bio zaposlen tjedan dana i nije bio upućen u financije i koji je i sam napustio trgovačko društvo shvativši da optuženik ne plaća plaće.

20. U odnosu na točku 2) optužnice odnosno da optuženi, kao direktor trgovačkog društva Jukić pek d.o.o. oštećenima FO i IO nije dostavio u pisanom obliku obrazloženi otkaz ugovora o radu, sud je došao do sljedećih utvrđenja.

21. Sud u cijelosti prihvaća iskaz oštećenog FO koji je iskazivao kako je 31. kolovoza 2016. optuženom dao otkaz, a koji ga je uputio da sve oko prestanka radnog odnosa uredi sa zaposlenikom JO (koji je i ispitan kao svjedok u ovom postupku). Prema iskazu oštećenog FO, sa svjedokom JO ništa nije dogovorio, a što je u svom iskazu potvrdio i sam svjedok JO. Osim toga, u prilog ikazu oštećenog FO ide i dokumentacija na listovima 12 do 19 spisa iz koje proizlazi da je Inspektorat rada, Područni ured Zagreb u više navrata pozivao optuženog HO, ali i trgovačko društvo Jukić pek d.o.o., čiji je optuženi bio direktor, da dostavi za oštećenog FO, između ostalog, otkaz ugovora o radu i dokaz kada je dostavljen radniku, a koji pozivi su optuženom dostavljeni (poleđina lista 14 spisa). Konačno, u prilog iskazu oštećenika FO ide i rješenje o odbijanju zahtjeva od 12. listopada 2016. za nastavak isplate preostale novčane naknade, a iz razloga što nije dostavio otkaz ugovora o radu iz kojeg će biti vidljiv razlog i datum prestanka radnog odnosa. Prema tome, iskaz oštećenog FO osim što je uvjerljiv isti je i u skladu sa drugim dokazima u spisu te sud nema nikakvog razloga sumnjati u njegovu istinitiost, a obrana optuženog takvo utvrđenje suda nije dovela u sumnju.

22. Isto tako sud u cijelosti prihvaća i iskaz oštećene IO u dijelu u kojem ista navodi kako je njezin radni odnos prestao 14. rujna 2016. obzirom da isto proizlazi i iz prijave o prestanku osiguranja na listu 329 spisa, a niti je optuženi HO navedeno osporavao u svojoj obrani. Osim toga, i u odnosnu na oštećenu IO je Inspektorat rada, Područni ured Zagreb u više navrata pozivao optuženog HO, ali i trgovačko društvo Jukić pek d.o.o., čiji je optuženi bio direktor, da dostavi, između ostalog, otkaz ugovora o radu i dokaz kada je dostavljen radniku, a koji pozivi su optuženom dostavljeni (poleđina lista 14 spisa). S druge strane, optuženi u svojoj obrani nije doveo u sumnju istinistost i uvjerljivost iskaza oštećene IO, slijedom čega sud njezin iskaz i u tom dijelu prihvaća.

23. Također, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ljupka Omazića kao i dopunu nalaza i mišljenja za koji sud ocjenjuje da je izrađen u skladu sa pravilima struke, te je vještak dao odgovore na sva pitanja i razjasnio nejasnoće te stranke nisu imale primjedbe na isti, a kako proizlazi iz zapisnika ročišta održanog 14. prosinca 2020.

24. Iskaz svjedoka PO sud u cijelosti prihvaća, ali ispitani svjedok nema saznanja o poslovanju trgovačkog društva, a ponajviše iz razloga jer je bio zaposlen svega tjedan dana tijekom 2016. Iz iskaza svjedoka PO jedino proizlazi kako je isti vrlo brzo uočio da trgovačko društvo Jukić pek d.o.o. nema dovoljno novčanih sredstava za isplatu plaća, a što je i razlog zbog čega je vrlo brzo i napustio to radno mjesto. Svjedok je ostavio mogućnost da mu se netko od radnika obratio sa upitom oko plaća (kako je iskazivao FO), ali zbog proteka vremena, ali i kratkog razdoblja koje je svjedok proveo na radu u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o., uvjerljiv je njegov iskaz kako isti zapravo nema saznanja, a niti se sjeća detalja oko isplata plaće.

25. U odnosu na predloženog svjedoka ŠO kojeg je optuženi HO predložio da se ispita na okolnost cjelokupnog poslovanja trgovačkog društva Jukić pek d.o.o. kao i razloga zbog čega oštećenom FO nije uručen pisani otkaz ugovora o radu, a koji bi mogao imati i saznanja o cjelokupnom poslovanju društva, sud je taj dokaz procijenio odugovlačećim te je odbio njegovo ispitivanje. Naime, iako je, sukladno navodima obrane, u inkriminiranom razdoblju vladao nered u trgovačkom društvu Jukić pek d.o.o. nije izvjesno da bi svjedok ŠO koji je bio na poslovima pizza majstora, imao saznanja o isplatama plaće, predaji obračunskih lista kao i predaji odgovarajuće dokumentacije Zavodu za zapošljavanje. Osim toga, svi oštećenici su u svojima iskazima potvrdili da su najviše bili u kontaktu sa optuženim HO, da su sa njim razgovarali oko poslova kao i da su njega zvali zbog neisplaćenih plaća. Jedini izuzetak je bio oštećeni FO koji je iskazivao da ga je optuženi uputio na nekog radnika PO, a ne ŠO, a vezano za plaće. Slijedom svega navedenog, sud ocjenjuje da bi iskaz ŠO bio odugovlačeći, a s obzirom u kojoj fazi kaznenog postupka je isti predložen kao i na koje okolnosti.

26. Sud je prihvatio pročitanu preostalu materijalnu dokumentaciju čiju vjerodostojnost nitko nije osporavao.

27. Sud je utvrdio da je optuženi HO ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavak 1. i 4. KZ/11. Naime, optuženi HO oštećenima IO, FO i DO nije isplatio plaću na vrijeme i na način propisan ZOR-om, iako je nedvojbeno da su isti posao odradili. Jednako tako, sud je utvrdio da oštećenicima IO, FO i DO, optuženi HO nije u skladu sa ZOR-om dostavio niti obračunske liste dospjelih plaća. Činjenica što je naknadno sam optuženi HO u odnosu na oštećene FO i DO pokrenuo postupke prisilne naplate te uz zahtjeve dostavio obračune plaća, a u odnosu na oštećenu IO, pokušao pokrenuti postupak prisilne naplate, sud ne ocjenjuje zakonitom predajom obračunskih lista kako h propisuje ZOR. Pri tome, u svojoj obrani optuženi HO nije dao opravdani razlog zbog čega kasni sa predajom obračunskih lista. Opisana situacija dovela je i do primjene članka 132. stavak 4. KZ/11 zbog čega sud nije ni utvrđivao da li je do nesiplate plaće od strane optuženog došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima optuženog odnosno zbog nedostataka financijskih sredstava, a koji nisu nastali sa ciljem izbjegavanja isplate plaće.

28. Jednako tako, time što optuženi HO oštećenicima IO i FO nije dostavio pisani razlog prestanka radnog odnosa, a niti je postupio po pozivma Inspektorata rada, ostvario je subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela povrede prava i socijalnog osiguranja opisano i kažnjivo po članku 134. KZ/11 na štetu oštećenih FO i IO.

29. Svijest o protupravnost u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optuženog, zbog čega je sud utvrdio da je optuženi upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenih djela iz članka 132. stavak 1. i članka 134. KZ/11 Što se tiče dijela obrane u kojoj optuženi HO govori o tome kako je on bio u izrazito lošem zdravstvenom stanju jer da mu se aktivirala njegova kronična fizička bolest te da je neko vrijeme proveo u bolnici, sud ističe kako isti na tu okolnost sudu nije predočio niti jedan dokaz poput medicinske dokumentacije iz koje bi proizlazila njegova posvemašnja nesposobnost za rad u tom razdoblju. Isto tako, moguće je da je optuženi u to vrijeme prolazio i obiteljske probleme, ali obrana nije dokazala da bi te okolnosti bile tolikog intenziteta da optuženi ne bi bio u mogućnosti ispuniti svoje zakonske obveze kao direktor poslodavca, a posebice kada se uzme u obzir da isti nije isplatio plaće i za razdoblje koje je prethodilo njegovim osobnim problemima.

30. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog HO ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

31. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio dosadašnju osuđivanost optuženika, a koja proizlazi iz kaznene evidencije. Zako je optuženi Ivica Jukić 2022. kažanjavan za kazneno djelo zlouporabe povjerenja iz članka 240. stavak 1. KZ/11 te mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, uz rok kušnje u trajanju dvije godine. Nadalje, optuženi HO je 2024. kažnjavan za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavak 2. KZ/11 te mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci uz rok kušnje u trajanju tri godine.

32. Olakotnim je sud cijenio činjenicu da je optuženi otac jednog maloljetnog djeteta.

33. U odnosu na kazneno djelo neisplate plaće iz članka 132. stavak 1. KZ/11 propisana je kazna zatvora u trajanju do tri godine dok je u odnosu na kazneno djelo povrede prava iz soijalnog osiguranja iz članka 134. KZ/11 propisana kazna zatvora u trajanju do jedne godine. Stoga je sud, cijeneći sve naprijed navedeno, optuženom HO za počinjenje kaznenog djela iz članka 132. stavak 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a za počinjenje kaznenog djela iz članka 134. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci te ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci.

34. Međutim, uzimajući u obzir protek vremena od počinjenja ovog kaznenog djela, ocjena ovog suda da nije nužno izvršiti izrečenu kaznu zatvora, već je za postizanje svrhe kažnjavanja dostatno kaznu zatvora izrečenu optuženom HO zamijeniti radom za opće dobro. Slijedom navedenog određeno je da se kazna zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci zamjenjuje radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje za dva sata rada. Pri tome je određeno da će se rad za opće dobro izvršiti samo uz pristanak optuženog koja je obvezan u roku od osam dana od dana kada bude pozvan od strane nadležnog tijela za probaciju (probacijskog ureda) javiti se istom uredu i dati svoj pristanak, nakon čega će nadležni probacijski ured odrediti rok za izvršenje rada za opće dobro koji ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro. Nadalje, optuženi je upozoren da ukoliko se ne javi nadležnom tijelu za probaciju u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ili mu se poziv neće moći uručiti odnosno dostaviti na adresu koju je sudu dao ili ukoliko ne da svoj pristanak na izvršavanje rada za opće dobro, o tome će odmah biti obaviješten sudac izvršenja radi aktivacije naloga za izvršenje kazne zatvora.

35. Ukoliko optuženi svojom krivnjom neće izvršavati rad za opće dobo, sud će odmah donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u cijelosti ili u neizvršenom dijelu, a ako ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, biti će produljen rok za izvršavanje rada za opće dobro.

36. Ovakva kazna izrečena optuženom HO po ocjeni ovoga suda, postići će svrhu kažnjavanja, djelovati na optuženog da shvati neprimjerenost i kažnjivost svojeg ponašanja kako do ovakvih ili sličnih kažnjivih ponašanja ne bi došlo, a djelovat će se i na druge te će se izreći primjerena društvena osuda za počinjeno kazneno djelo.

37. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP-a sud je oštećenima IO, FO i DO dosudio dio postavljenih imovinskopravnih zahtjeva koji se odnose na neisplaćene plaće, a sukladno nalazu i mišljenju odnosno dopuni nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ljupka Omazića, dipl. oecc. Naime, iz dopune nalaza i mišljenja na listovima 739-744 spisa proizlazi da je potraživanje oštećenog Dakra Kozarića 3.000,02 kune za razdoblje od 1. lipnja do 30. srpnja 2016., za oštećenu IO potraživanje je 7.122,83 kune za razdoblje od 25. srpnja do 14. rujna 2016. dok je za oštećenog FO potraživanje neisplaćene plaće u visini 12.133,56 kuna za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2016. S obzirom na postavljene imovinsko pravne zahtjeve oštećenika koji su precizirani na ročištu održanom 12. studenog 2019. sud je prihvatio iste u dijelu koji su utvrđeni navedenim nalazom i mišljenjem, dok je oštećenike IO, FO i DO za preostali dio uputio u parnicu obzirom da za preostali dio potraživanja podaci u spisu ne daju pouzdanu osnovu za presuđenje.

38. Temeljem članka 148. stavak 1. u vezi sa člankom 145. stavak. 2. točke 1.-8. ZKP-a optuženom HO se nalaže platiti troškove kaznenog postupka i to paušalni trošak postupka u visini 300,00 eura kao i troškove izrade financijskog nalaza i mišljenja kao i dopune nalaza i mišljenja u visini 1.378,98 eura. Prilikom donošenja odluke o troškovima sud je uzeo u obzir duljinu i složenost predmetnog kaznenog postupka, ali i činjenicu da je optuženi otac jednog maloljetnog djeteta kojeg je dužan uzdržavati kao i da ima primanja u visni 1.000,00 eura.

39. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Velikoj Gorici 14. veljače 2025.

Zapisničar:

Sutkinja:

Sanja Adžaga

Lucija Lisac

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.