REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1730/2020-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 30. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 14. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, naknaditi tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, iznos od 6.328,28 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 19. lipnja 2018. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, naknaditi tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.608,45 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 14. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 62,49 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 13. veljače 2018., u 18.25 sati, na raskršću Ulice kneza Branimira i Heinezlove ulice u Zagrebu dogodila prometna nesreća koju je prouzročio RR na način da je upravljajući osobnim vozilom, reg. [registarska oznaka], osiguranik tuženika, sjevernim kolnikom Ulice kneza Branimira, pod utjecajem alkohola od 1,43 g/kg, u raskršću s Heinzelovom ulicom, naletio na vozilo osiguranja tužitelja, Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavečke županije, reg. [registarska oznaka], kojim je u tom trenutku upravljao vozač JR, istočnim kolnikom Heinzelove ulice, s upaljenim svjetlosnim i zvučnim uređajima, koji se nalaze na predmetnom vozilu kao vozilu hitne pomoći. S obzirom na to da je vozilo Peugeot Boxer, reg. [registarska oznaka], vlasništvo Zavoda za hitnu medicinu Sisačko- moslavačke županije, bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. K06870006891, tužitelj je svom osiguraniku isplatio naknadu štete u iznosu od 6.328,28 EUR/47.680,40 kn. Navedeni iznos isplaćen je na temelju računa Autoservis Škrinja, vlasnika MR, a sve na temelju ugovora o ustupu tražbine. Objašnjava da je osiguranik tuženika upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 1,43 g/kg, postupajući suprotno odredbi iz čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te da je naletio na vozilo osiguranika tužitelja, koje je vozilo vozilo hitne medicinske pomoći, a koje je vozilo s upaljenim svjetlosnim i zvučnim signalima te ušlo i zastalo u raskršću Heinzelove-Branimirove zbog vozila ispred sebe. Poziva se na čl. 149. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te navodi da se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe iz čl. 57. navedenog Zakona. Stoga, predlaže da sud naloži tuženiku da mu naknadi iznos od 6.328,28 EUR sa zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da je njegov osiguranik sudjelovao u prometnoj nezgodi 13. veljače 2018. Ne osporava visinu štete. Osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između eventualne alkoholiziranosti i nezgode. Ističe da je protiv osiguranika tužitelja pokrenut prekršajni postupak zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega se i poziva na navedenu odredbu te ističe da je vozač vozila hitne morao propustiti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. Protiv osiguranika tuženika vođen je prekršajni postupak zbog upravljanja vozila pod utjecajem alkohola, a što nije od nikakve veze s nastankom prometne nezgode. Ističe da osiguranik tuženika nije izazvao prometnu nezgodu. Navodi da je vozilo hitne ušlo u raskršće bez upaljene svjetlosne i zvučne signalizacije, pritom ne poštujući pravila i propise te je presjeklo put kretanju osiguranika tužitelja (očito tuženik misli tuženika). Ističe da je osiguranik tuženika ušao u raskršće na zeleno svjetlo. Navodi da je vozač hitne u prijavi štete istakao da je "htio proći" te da se u njega zabio drugi auto. Ističe da odredba iz čl. 149. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nema primjenu u odnosu na čl. 61. navedenog Zakona, za koji se prekršaj tereti vozač hitne. Čl. 61. navedenog Zakona nije izuzet iz primjene za vozila hitne pa sva vozila ako su ostala u raskršću, mogu napustiti to raskršće, tek kada propuste sve druge sudionike koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, br. 511-19-44/6-8-0621/2018 od 4. ožujka 2018. sa skicom lica mjesta i fotografijama (listovi 6. - 43., 176. spisa), zapisnik o očevidu od 4. ožujka 2018. (listovi 44. – 48. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 50., 114. spisa), presudu Prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp-9296/18-3 od 4. rujna 2018. (listovi 52. – 55. spisa), razgledao fotografije (listovi 56. - 110., 117. – 126., 231. – 245. spisa), policu kasko osiguranja (list 111. spisa), pročitao prijavu i zahtjev za naknadu štete (listovi 112. i 113. spisa), izvid štete (list 115. spisa), dopunski izvid štete (list 116. spisa), račun Autoservis "Škrinjar" br. 251/100/1 od 10. svibnja 2018.(listovi 127. i 128. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 129. spisa), ugovor o ustupanju potraživanja (list 130. spisa), potvrdu o plaćanju (list 131. spisa), uvjete za kasko osiguranja motornih vozila (listovi 135. – 144. spisa), posebne uvjete za potpuno kasko osiguranje motornih vozila – kasko povjerenje (listovi 145. – 148. spisa), spis MUP-a - potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, br. 511-19-44/6-8-0621/2018 od 4. ožujka 2018. izvješće o počinjenom prekršaju, izvješće sa sadržanim obavijesnim razgovorima, zapisnik o očevidu skica lica mjesta, fotografije na CD-u (listovi 176 -182.), dopis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu s prekršajnom evidencijom i evidencijom neplaćenih novčanih kazni (listovi 183. – 190. spisa), presuda Prekršajnog suda u Zagrebu br. Pp-9296/18-3 od 4. rujna 2018. (listovi 191. – 194., 203. i 204. spisa), prisilna naplata novčane kazne (listovi 198. – 202. spisa), prigovor iz prekršajnog postupka (listovi 206.- 210. spis), rješenje HZMO-a (list 211. – 213. spisa), obvezni prekršajni nalog (listovi 216. - 218. spisa), medicinska dokumentacija pregleda RR nakon prometne nezgode (list 224. spisa), naredba o prisilnom zadržavanju (listo 227. i 228. spisa), dopis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. siječnja 2022. (list 254. spisa), saslušao svjedoka JR (list 257. i 258. spisa), ispis rada semafora (listovi 276. – 271. spisa),svjedoka RR (listovi 275. i 276. spisa), nalaz i mišljenje od 31. prosinca 2023. (listovi 287. – 292. spisa), usmeno iznošenje nalaza i mišljenja (listovi 308. i 309. spisa), dopunski nalaz i mišljenje od 28. svibnja 2024. (listovi 311. – 314. spisa), saslušao svjedoka LR (listovi 324. i 325. spisa), usmeno iznošenje nalaza i dopunskog nalaza i mišljenja (listovi 327. i 328. spisa).

4. Raspravnim rješenjem od 30. siječnja 2025. (list 328. spisa) sud je dobio preostale predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi donošenja odluke o odlučnim činjenicama u ovoj pravnoj stvari. Tako sud nije saslušavao svjedoke, predložene po tužitelju, TR, medicinskog tehničara i ŠR. Sud jest pozivao svjedoka AR na glavnu raspravu radi saslušanja ali je navedeni svjedok dopisom od 11. listopada 2024. (list 322. spisa) ispričao svoj nedolazak. U odnosu na oba predložena svjedoka, valja navesti da su oba svjedoka bili putnici u vozilu hitne medicinske pomoći te da su se vozili iza u navedenom vozilu, a ne naprijed na suvozačevom sjedalu. Jedan od tih svjedoka i to TR je medicinski tehničar, a drugi svjedok je pacijent u vozilu hitne. Takav zaključak sud je izveo, kako iz navoda stranaka u postupku, tako i uvidom u isprave u spisu, posebice uvidom u potvrdu MUP-a od 4. ožujka 2018. (list 176. spisa), izvješće od istoga dana (list 178. spisa), zapisnik o očevidu od istoga dana (listovi 179. i 180. spisa), a i saslušanjem vozača hitne JR (listovi 257. – 260. spisa) i u konačnici liječnika, koji se, također, vozio u hitnoj pomoći iza, kao pratnja pacijentu (ŠR), koji je bio u lošem stanju (što potvrđuju isprav u spisu, navodi liječnika koji je prevozio pacijenta i navodi vozača hitne). Stoga je sud, a posebice kako je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri raspravljeno za donošenje meritorne odluke, na razini izvjesnosti, a postupajući na temelju čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.

- dalje u tekstu: ZPP) nije nastavio dalje pozivati svjedoka TR, a niti je pozivao svjedoka ŠR. Navedeno posebice stoga jer su se oba predložena svjedoka vozila iza u vozilu hitne medicinske pomoći, a ne naprijed, kao što je već obrazloženo, sve uvažavajući i činjenicu da je ovaj postupak pred trgovačkim sudom i malični spor (čl. 502. ZPP-a), a da je postupak započeo 2. listopada 2020. (list 1. spisa). Nadalje, sud jest tijekom postupka prihvatio dokazne prijedloge tuženika te je od nadležnog prekršajnog suda zatražio podatak je li povodom predmetne prometne nezgode protiv vozača vozila hitne medicinske pomoći vođen prekršajni postupak (list 250. spisa). Nadležni prekršajni sud je dostavi očitovanje (list 254. spisa). U nastavku je sud prihvatio i dokazni prijedlog tuženika da pribavi podatak od nadležni policijske postaje jer li vozač hitne medicinske pomoći platio prekršajnu kaznu (list 278. spisa) ali do zaključenja glavne rasprave, sud takav podatak od nadležne policijske postaje nije zaprimio. Sud nije ustrajao dalje u pribavi podatka je li vozač hitne medicinske pomoći JR platio novčanu kaznu za eventualni prekršaj počinjen u predmetnoj prometnoj nezgodi, a navedeno stoga jer iz očitovanja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. siječnja 2022. (list 2. - 4. spisa) proizlazi da je taj sud naveo da se protiv JR nije vodio nikakav prekršajni postupak u pogledu prometne nezgode koja se dogodila 13. veljače 2018., ali je ujedno naveo i da se protiv JR nije vodio nikav drugi prekršajni postupak i da u sustavu e-Spis navedeni nije evidentiran kao sudionik. Navedeno sve posebice stoga jer i u odnosu na ovaj dokazni prijedlog, u ovom slučaju stavljen po tuženiku, vrijede jednaki zaključci ovoga suda kao zaključci doneseni u odnosu na svjedoke, koje je tužitelj predlagao da se saslušaju, a to je da se radi o maličnom sporu, da je postupak započeo početkom listopada 2020., a da je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno da sud može, na razini izvjesnosti, odnosno sigurnosti, a ocjenom svakog pojedinog dokaza, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari, suprotno svim neutemeljenim upiranjima tuženika. Čak i u slučaju da je sud do zaključenja glavne rasprave zaprimio podatak da je vozač vozila hitne medicinske pomoći, za predmetnu prometnu nezgodu, bio novčano kažnjen te da je platio navedenu novčanu kaznu, to navedena činjenica ne bi utjecala i na nikoji način ne bi promijenila meritornu odluku u ovoj pravnoj stvari. Ovo stoga što je građansko pravna odgovornost iz ovog predmeta šira nego što je prekršajna odgovornost, a sva i iz toga što sud nije navedenim vezan, kao prethodnim pitanjem, sve primjenom čl. 12. st. 1. i 3. ZPP-a.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, na temelju odredbe iz čl. 8. ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao osiguravatelja oštećenika, za isplatu iznosa od 6.328,28 EUR, a koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku na ime naknade štete nastale na vozilu hitne medicinske pomoći, koje je kod tužitelja bilo kasko osigurano, a koje je oštećeno u prometnoj nezgodi koja se dogodila 13. veljače 2018., na križanju Branimirove-Heinzelove.

7. Između stranaka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj koji se dogodio 13. veljače 2018., činjenica da je osiguranik tuženika sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi i visina štete. Između stranaka nije sporno da je osiguranik tuženika upravljao svojim vozilom, u trenutku kada je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi, pod utjecajem alkohola i to 1,43 g/kg, kao i da je zbog počinjenja prekršaja i to upravljanjem vozila pod utjecajem alkohola prekršajno kažnjen. Između stranaka nije sporno da je tužitelj na ime troškova popravka isplatio svom osiguraniku, na račun Autoservisa Škrinjar, vlasnika MR iznos od 6.328,28 EUR 19. lipnja 2018.

8. Između stranaka je sporna odgovornost. Sporno je koje je svjetlo svjetlilo na semaforima za smjer kretanja vozila hitne, a koje svjetlo za smjer kretanja vozila osiguranog kod tuženika. Sporno je je li vozilo hitne imalo uključenu zvučnu (sirena) i svjetlosnu signalizaciju (plavo svijetlo).

9. Uvidom u fotografije s očevida (listovi 10. – 43., 56. - 110., 117. – 126., 231. – 245. spisa) vidljivo je da se radi o noćnim uvjetima. Navedeno proizlazi i iz zapisnika o očevidu od 4. ožujka 2018. (listovi 179. i 180. spisa, posebice t. 10. navedenog zapisnika na listu 180.). Takav zaključak proizlazi i iz nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2023. (posebice list 287. spisa). Navedeno je i opće poznata činjenica jer se štetni događaj dogodio sredinom veljače, 13. veljače 2018.) u 18.25 sati (navedeno proizlazi iz isprava u spisu, a navedeno između stranaka nije ni sporno) jer je u to doba dana, a u to vrijeme godine noć (zima).

10. Uvidom u prijavu štete iz osiguranja automobilske odgovornosti tuženika (listovi 165. i 166. spisa) vidljivo je da je oštećenik, po vozaču hitne JR, podnio prijavu štete te da je u toj prijavi vozač hitne JR naveo da je ušao u raskršće ali da nije mogao proći jer je bila gužva zbog čega je zastao u raskršću s plavim svjetlom i sirenom. Takva prijava štetnog događaja tuženiku podnesena je 15. veljače 2018. (list 166. spisa) dok se štetni događaj dogodio 13. veljače 2018., dakle, prijava je podnesena samo protekom dva dana nakon prometne nezgode, a što govori o svježini i istinitosti opisa štetnog događaja po vozaču vozila osiguranog kod tužitelja.

11. Iz prijave i zahtjeva za naknadu štete iz automobilskog kaska, br. 188703200078 (listovi 112. i 113. spisa) proizlazi da je vozač vozila hitne JR naveo da se vozio Heinzelovom ulicom, ulazeći u raskršće s Branimirovom. Istakao je da je ušao u raskršće i da nije mogao proći jer je u raskršću bila gužva zbog čega je ostao u raskršću. Tom prilikom je imao upaljena plava svjetla i sirenu, a u trenutku kada je htio proći na vozilo hitne naletio je drugi auto. Takva prijava štetnog događaja tužitelju, po kasko osiguranju, sa sadržanom izjavom vozača hitne dana je 30. ožujka 2018. (list 113. spisa). Dakle, otprilike mjesec i pol nakon štetnog događaja. Navedeni opis štetnog događaja po vozaču vozila hitne identična je opisu štetnog događaja iz prijave štete podnesene tuženiku 15. veljače 2018. (usporedba listova 113. i 166. spisa).

12. Iz izjave vozača osiguranika tuženika RR od 24. ožujka 2018., neovjerene pred javnim bilježnikom (list 164. spisa) proizlazi da osiguranik tuženika navodi da je vozio svoje vozilo uredno, poštujući norme, regulaciju i propise na cesti u koloni vozila i da je prošao na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja. Ujedno iz navedene izjave proizlazi da je osiguranik tuženika naveo da mu je vozilo hitne medicinske pomoći presjeklo put i da to vozilo nije imalo upaljeno svjetlosno zvučnu signalizaciju i to rotacijska plava svjetla i zvučnu sirenu. Osiguranik tuženika je u toj izjavi izjavio da se prometna nezgoda dogodila u trenutku njegovo izlaska iz raskršća.

13. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, I. postaje prometne policije, br. 511- 19-44/6-8-0612/18 od 4. ožujka 2018. (list 176. spisa) proizlazi da je zbog izazivanja prometne nezgode i počinjenog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama protiv vozača hitne JR podneseno izvješće o počinjenom prekršaju dok je protiv vozača vozila osgiuranog kod tuženika RR podneseno izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

14. Iz izvješća o počinjenom prekršaju od istog dana (list 177. spisa) potvrđuju se navodi iz prethodne potvrde uz činjenični opis da je vozač vozila hitne JR, dok su na vozilu bilo upaljeni zvučni i svjetlosni signali, ušao u raskršće, zadržavajući smjer kretanja ravno za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo te se u raskršću zaustavio zbog vozila i prometne situacije ispred sebe, nakon čega je nastavio vožnju, zadržavajući smjer kretanja ne čekajući da mu se na semaforu upali svjetlo koje mu dopušta kretanje te tom prilikom nije propustio vozila koja se kreću smjerom iz kojeg je promet dopušten. Tada je u vozilo hitne udarilo vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika RR koji je u krvi imao 1,43 g/kg alkohola. Osiguranik tuženika prevezen je na hitnu, a zatim odvezen na zadržavanje do otrežnjenja radi čega je izdana naredba o smještaju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva na ime osiguranika tuženika RR (posebice uvid u list 177. i poleđinu navedenog lista).

15. Iz izvješća MUP-a, PU zagrebačke, I. PPP Zagreb od istog dana (listovi 178. i poleđina navedenog lista) potvrđeni su navodi iz potvrde od istog dana (list 176. i njegova poleđina), kao i navodi iz izvješća o počinjenom prekršaju (list 177. i njegova poleđina). Također iz navedenog izvješća (posebice poleđina lista 178. spisa) vidljivo je da su djelatnici policijske postaje obavili obavijesni razgovor s vozačem vozila hitne NR, putnikom i medicinskim tehničarom u vozilu hitne TR i vozačem vozila osiguranog kod tuženika RR .

16. Iz navedenog izvješća od 4. ožujka 2018. (poleđina lista 178. spisa) proizlazi da je vozač vozila hitne JR djelatnicima policijske potaje naveo da je ušao u raskršće na zeleno svjetlo, da su putnici u vozilu bili u stražnjem vozila hitne, da je jedan od putnika bio pacijent, koji je bio u kritičnom stanju, a da mu je zbog toga liječnik rekao da malo ubrza. U razgovoru s policijskim djelatnicima PR je ujedno naveo da je morao usporiti i da se zaustavio u raskršću a da su na vozilu hitne bili upaljeni svjetlosni i zvučni signali. Nakon kratkog stajanja vozila su krenula, pa i vozilo hitne za njima, ali su krenula i vozila s bočne strane. Jedno vozilo s bočne strane je stalo da propusti vozilo hitne, nakon što je on krenu dalje, kada se odjednom ispred njega stvorio auto, kojeg je pokušavao izbjeći. Nije vidio od kuda se taj auto stvorio. Ne zna kada se promijenilo svjetlo za njegov smjer kretanja. Već duže vrijeme vozi hitnu i nikada nije imao prometnu nezgodu i stvarno je bio opreza kada je prolazio kroz raskršće.

17. Iz navedenog izvješća od 4. ožujka 2018. (poleđina lista 178. spisa) proizlazi da je putnik u vozilu hitne, medicinski tehničar TR djelatnicima policijske postaje izjavio da su se on, doktor i pacijent vozili u stražnjoj strani vozila hitne te da je pacijent bio u lošem stanju, a zbog čega je doktor rekao vozaču da požuri.

18. Iz navedenog izvješća od 4. ožujka 2018. (poleđina lista 178. spisa) proizlazi da je vozač vozila osiguranog kod tuženika RR u obavijesnom razgovoru s djelatnicima policijske postaje iskazivo na način da se: a) prvo nije mogao sjetiti u kojoj se prometnoj traci vozio, b) potom je navodio traku po traku od juga do sjevera, c) zatim je shvatio da se uopće nalazio u prometnoj traci za ravno, d) nije znao je li u prometnoj traci bio prvi ili drugi, e) uopće nije vidio, f) uopće nije čuo hitnu pomoć, g) navedena prometna nesreća mu je uništila život i auto (takvu izjavu RR dao je nakon prometne nezgode dok iz povijesti bolesti proizlazi da RR nije bio ozlijeđen u prometnoj nezgodi (list 224. spisa), a istovremeno iz svih drugih isprava u spisu proizlazi da je navedeni vozio pod utjecajem alkohola od 1,43 g/kg), h) da je ušao na čisto zeleno te i) da vozači iz Siska nisu najbolji vozači.

19. Ovakva izjava vozača vozila osiguranog kod tuženika RR, dana svježe nakon prometne nezgode (isti dan kada i prometna nesreća), može se jedino tumačiti kao konfuzna i nedosljedna. S navedenim u vezi, sud je tijekom provođenja dokaznog postupka i neposredno saslušao svjedoka RR, što će biti u nastavku obrazloženo.

20. Uvidom u skicu mjesta događaja, kao sastavnog dijela zapisnika o očevidu (list 181. spisa), proizlazi smjer kretanja vozača hitne kolnikom Heinzelova ulice i to iz smjera ulaska u grad prema smjeru Kvatrića (smjer kretanja vozila hitne označen u legendi skice br. 1). Također, vidljiv je smjer kretanja vozača vozila osiguranog kod tuženika i to kolnikom Ulice kneza Branimira iz smjera Sesveta prema gradu (smjer kretanja vozila osiguranog kod tuženika označen u legendi skice br. 2). Ujedno, iz navedene skice vidljivo je jasno mjesto sudara, a to je raskrižje (što potvrđuje i nalaz i mišljenje), međutim, to je već gotovo sam kraj izlaska iz raskrižja vozila hitne i sredina raskrižja za vozilo osigurano kod tuženika. Naime, vidljivo je da je vozilo hitno do udara prošlo u predmetnom raskrižju određeni dio ceste, nakon semafora do raskrižja, zatim još dvije prometne trake, koje križaju predmetno raskrižje, a namijenjene su na kretanja iz smjera centra prema Sesvetama, potom veći zeleni pojas, a zatim čak i još četiri prometne trak za smjer kretanja iz Sesveta prema centru, a koje prometne trake se, također, križaju sa Heinzelovom ulicom. istovremeno je vidljivo da je do smjesta sudara vozila, vozač vozila osiguranog kod tuženika prošao samo jednu prometnu traku u svom raskrižju. Dakle, proizlazi logičan i životan zaključak ovog suda da je vozač hitne bio na samom izlasku iz raskrižja (samo još jedna prometna traka do kraja raskrižja – dok je prošao praktički dva velika raskrižja sa velikim zelenim pojasom), a da vozač vozila osiguranika nije stigao ni do sredine raskrižja. Navedeno sve treba tumačiti i uz brzine kretanja vozila, što će biti dodatno obrazloženo, no, iz ala i mišljenja je vidljivo da je vozač hitne vozilo 16 km/h, a da je vozač vozila osiguranog kod tuženika vozio brzinom od 50 km/h (te sve još dodatno tumačiti vezano uz kratku razdaljinu i toliko ubrzanje koje je postigao vozač vozila osiguranog kod tuženika).

21. Iz prekršajne evidencije i registra neplaćenih novčanih kazni (listovi 184. – 190. spisa) proizlazi da je vozaču RR izrečena novčana kazna (što između stranaka nije ni sporno), koju kaznu nije platio, kao i troškove prekršajnog postupka, već da je vođen prisilni postupak naplate navedene kazne i troškova prekršajnog postupka te da se navedeno nije moglo naplatiti (listovi 198. – 200. spisa). Ujedno je vodljivo da je u prekršajnog postupku vozač RR angažirao odvjetnik radi zastupanja i obrane (listovi 206. – 209. spisa), odnosno podnošenja prigovora, a koji je nastavno i usvoje u odnosu na visinu novčane kazne.

22. Tako je iz presude Prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp-9296/18-3 od 4. rujna 2018. (listovi 191. – 194. spisa) vidljivo da je navedeni sud prihvatio prigovor u tom postupku okrivljenika RR, vozača vozila osiguranog kod tuženika, te da mu je izrečena novčana kazna od 2.000,00 kn (novčana kazna, po prigovor, smanjena sa 3.000,00 kn - - listovi 2016. – 2018. spisa), kao i obveza plaćanja troškova prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kn. Navedeno sve potvrđuje i prekršajna evidencija i registar neplaćenih novčanih kazni (184. – 190. spisa).

23. Iz medicinske dokumentacije vozača RR vidljivo je da je navednei liječniku koji ga je pregledao, nakon prometne nezgode, rekao da je "konzumirao gemišt" (list 224. spisa). Stav je ovog suda da nije potrebno toksikološko tumačenje da se jedan "gemišt" ne može tumačiti kao dovoljan za koncentraciju alkohola u krvi od 1,43 g/kg, a i takvo što govori o (ne)dosljednosti, (ne)logičnosti, (ne)životnosti i (ne)uvjerljivosti navoda iz izjava RR danih, kako liječniku hitne medicine, gdje je pregleda, tako i djelatnicima policijske postaje, prilikom provođenja obavijesnog razgovora, a sve utječe na ocjenu ovoga suda u neposrednom saslušanju toga svjedoka na glavnoj raspravi, što će još i dodatno biti obrazloženo. 24. Iz naredbe od 13. veljače 2018. (listovi 227. i 228. spisa) proizlazi da je osiguranik tuženika bio privremeno prisilno zadržan do otriježnjena, a najduže do 12 sati, a što između stranaka ništa nije sporno.

25. Kao što je prethodno obrazloženo, Općinski prekršajni sud je dostavio potaka da se nikakva prekršajni postupka nije vozio protiv vozača JR (list 254. spisa). Tumačenjem ostalih dokaza, sud je zaključio da jest u potvrda MUP-a i izvješća navedeno da je podneseno izvješće ali da se, u konačnici, protiv NR JR nije vodio nikakav prekršajni postupak povodom konkretne prometne nezgode iz ovog predmeta, zbog čega je sve suprotno, zaista uporne, ali sasvim nedokazane navode tuženika valjalo otkloniti, kao neosnovane, sve primjenom odredbe iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, a odlučujući pritom na temelju pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a.

26. Sud je saslušao svjedoka JR (vozača vozila osiguranog kod tužitelja – vozila hitne medicinske pomoći), na glavnoj raspravi 7. veljače 2022. (listovi 257. i 258. spisa), koji je naveo da se sjeća predmetne prometne nezgode, da je bio vozač hitne i da se kretao prema Kvatriću. Ušao je u raskrižje na žuto svjetlo s upaljenim svjetlima i sirenom. Vozili su pacijenta u lošem stanju. Pojasnio je da je prošao već jedno raskrižje, pa i skoro drugo raskrižje (ovi navodi suglasi sa skicom očevida i zaključkom ovog suda o točnom mjestu prometne nezgode). Kretao se oko 20 km/h (nalaz i mišljenje – 16 km/h – tako da je i tak dio iskaza suglasan ispravama i nalazu i mišljenju u spisu). Radio je kao vozač hitne prije toga 10 godina, nikada nije sudjelovao u prometnoj nezgodi (navedeni dio iskaza potvrđuje i dopis Prekršajnog suda u Zagrebu da se ne vodi u evidenciji prekršaja, niti u e-spisu). Tom dionicom ceste prošao je više od 100 puta, nekada i svaki dan jer putuje na dionici hitna Sisak – Zagreb. Vozilo koje ga je lupilo vozilo je brzo (navedeno suglasno nalaz i mišljenju – vozač vozila osiguranog kod tuženika prije sudara vozilo 50 km/h, radi se o dopuštenoj brzini, no brzini koja je postignuta na jako kratkoj dionici od početka raskrižja na kojem je osiguranik tuženika stao pa do samog mjesta suda – a to je čak prije sredine samog raskrižja). Ne sjeća se je li platio kazno (nije čak ni od utjecaja – već obrazloženo u t. 4. ove presude). Ispred njega su bila druga vozila (dosljednost iskaza jer se zaustavio u raskrižju – kako danom u prijavama štetnog događaja, tako i u obavijesnom razgovoru s policijom i s dokazima izvedenim u ovom postupku).

27. Iskaz svjedoka JR sud je prihvatio, kao istinit, osim u dijelu boje semafora na koju je navedeni svjedok, kao vozač hitne, ušao u raskršće na kojem se dogodila prometna nezgoda. Naime, u svim preostalim dijelovima sud je zaključio da je svjedok iskazivao uvjerljivo, životno i logično, a posebice s time što je svjedok iskazivao sukladno svim ispravama u spisu (osim u odnosu na boju svjetla na semaforu) i saslušanom svjedoku LR, putniku u vozilu hitne medicinske pomoći. U odnosu na boju svjetla na semaforu sud nije prihvatio, kao istinit navod svjedoka JR, da je na semaforu, za njegov smjer kretanja, bilo upaljeno žuto svjetlo. Ovo stoga jer je vozač svoj iskaz davao pred sudom na glavnoj raspravi 7. veljače 2022. dok se štetni događaj dogodio 18. veljače 2018., dakle, protekom četiri godine nakon što se dogodio štetni događaj te nakon što navedeni svjedok više ni ne radina radnom mjestu vozača hitne, već je otišao u mirovinu. Također, samo u ovom dijelu iskaza navedenog svjedoka se ne slažu navodi svjedoka sa svim preostalim ispravama u spisu. Naime, iz isprava u spisu, posebice potvrda i izvješća policije proizlazi da je vozač hitne ušao u raskršće na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja. Pritom je sud posebice uzeo u obzir da je u obavijesnom razgovoru s djelatnicima policije, a koji je obavljen odmah nakon prometne nezgode, što sve ide u prilog sjećanju i dosljednosti izjave dane oko prometne nesreće, naveo da je ušao u raskršće na zeleno svjetlo za svoj smjer kretanja te da je zatim zbog prometne situacije ispred sebe ostao u raskršću. Stoga je sud zaključak o boji svjetla na semaforu izveo uvidom u sve isprave u spisu te zaključio da je u trenutku ulaska vozila hitne medicinske pomoći na semaforu, za smjer kretanja navedenog vozila, bilo upaljeno zeleno svjetlo.

28. Nadalje, sud je saslušao i RR, vozača vozila osiguranog kod tuženika, na glavnoj raspravi 23. ožujka 2022. (listovi 275. i 276. spisa) koji je naveo da je išao iz Dubrave (ovaj sud je u obrazložio navodio iz smjera Sesveta) te da se kretao prema Autobusnom kolodvoru. Kada je skoro prošao raskršće (navedeno izričito suprotno skici prometne nezgode, kao sastavnom dijelu zapisnika o očevidu – već obrazloženo u t. 20. obrazloženja ove presude). U njegovo vozilo udarilo je vozilo hitne, koje nije imalo upaljeno zvučno i svjetlosnu signalizaciju (navedeno izričito suprotno svim ispravama u spisu, iskazu svjedoka JR i LR, dapače, navedeno neživotno i nelogično da se bilo koje vozilo, a posebice vozilo hitne, u zimskim noćnim uvjetima – prvi dio veljače oko 18.30 sati – kreće bez upaljenih svjetala). Kretao se oko 60 km/h (nalaz i mišljenje potvrđuje 50 km/h). Ispred njega nije bilo drugih vozila (u obavijesnom razgovoru s djelatnicima policije navedeni svjedok nije se moga sjetiti u kojoj se uopće traci nalazio, u iskazu je mijenjao trake, potom se sjetio da se kretao ravno). Potvrđuje da je bio pod utjecajem alkohola i sam navodi da alkohol utjecao na njegovu sposobnost upravljanja vozilom. Ne zna koliko je pića popio (liječniku koji ga je pregledavao na hitnoj naveo je da je popio "gemišt"). Ističe da je točno vidio da je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo i da je točno vidio da vozilo hitne nema upaljene zvučne i svjetlosne signale (iskaz navedenog svjedoka treba cijeni uz cijenjene i izjave dane policijskim djelatnicima).

29. Sud je prihvatio iskaz svjedoka RR u odnosu na navode koji su suglasni ispravama u spisu, a to je da je vozio pod utjecajem alkohola. Također, sud je prihvatio i dio iskaza gdje je sam svjedok potvrdio da je alkohol utjecao na njegovu sposobnost upravljanja vozila (već obrazloženo, količina alkohola u krvi 1,43 g/kg). U svim preostalim dijelovima iskaza RR, sud nije prihvatio njegov iskaz, kao istinit, a navedeno stoga što je iskaz suprotan ispravama u spisu, posebice u odnosu na zvučnu i svjetlosnu signalizaciju na vozilu hitne te logične i životne zaključke, koje je izveo ovaj sud, a koji su pobliže obrazloženi u t. 28. obrazloženja ove presude). Svjedok RR u preostalim dijelovima iskaza iskazivao je suprotno svjedoku JR i svjedoku LR. Također, i ovaj svjedok dao je svoj iskaz protekom četiri godine nakon prometne nezgode, dok je sud uzeo u obzir, kao jedan od dokaza u spisu i to ispravu o obavijesnom razgovoru koji je RR imao s djelatnicima policije (posebice poleđina lista 178. spisa).

30. Sud je saslušao svjedoka LR na glavnoj raspravi 11. listopada 2024. (list 324. i 325. spisa), koji je naveo da se vozio odostraga u vozilu hitne pomoći da je bio u pratnji nestabilnom pacijentu. Sa svog mjesta nije mogao vidjeti ništa, samo vrhove zgrada. Pacijenta su vozili na Fran Mihaljević. Nakon udara samo je provirio iz vozila i rekli su mu da je sve u redu. On ni tada nije mogao napustiti pacijenta i ostao je u vozilu do dolaska zagrebačke hitne pomoći koja je njega i pacijenta otpremila u bolnicu Fran Mihaljević. Ni danas ne zna na kojem se točno raskršću dogodila prometna nezgoda. Na vozilu hitne pomoći bila je upaljena sirena te uključena rotacijska svjetla. Pojasnio je da on kao liječnik u pratnji uvijek inzistira da pacijenta prevoze u vozilu hitne pomoći s uključenom sirenom i rotacijskim svjetlom.

31. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka LR, kao istinit, jer je navedeni svjedok iskazivao uvjerljivo, životno i logično. Posebice stoga što je iskazivao suglasno ispravama u spisu, navodima saslušanih svjedoka JR, kao i navodima iz isprave o obavijesnom razgovoru s medicinskim tehničarom TR.

32. U odnosu na utvrđenje odlučnih činjenica dinamike nastanka štetnog događaja i rada semafora sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za prometne nezgode i procjenu motornih vozila OR koji je sačinio nalaz i mišljenje od 31. prosinca 2023. (listovi 287. – 292. spisa) iz kojeg proizlazi da je primarni kontakt u sudaru, uspostavljen između prednjeg, lijevog vrha vozila osiguranika tuženika i desne, bočne strane prednjeg branika vozila osiguranika tužitelja. Mjesto sudara se nalazilo u raskršću. Mjesto sudara i sudarni položaj vozila predočeni su na slici br. 5. na listu 289. spisa, a koja je sukladna skici, kao sastavnog dijela zapisnika o očevidu. U trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika je u raskršću zadržavalo ravno kretanje, a kretalo se brzinom od 50 km/h. U trenutku sudara vozilo osiguranika tužitelja je u raskrižju zadržavalo ravno kretanje, a neposredno ranije i u trenutku sudara se kretalo brzinom od 16 km/h. Tehničkim putem nije moguće na siguran način utvrditi je li vozilo osiguranika tužitelja u raskršće ušlo s uključenom sirenom i rotacijskim svjetlom. Ako je vozilo osiguranika tužitelja u raskršće ušlo s uključenom sirenom i rotacijskim svjetlom, osiguranik tuženika je s veće udaljenosti mogao vidjeti cikličku promjenu intenziteta svjetla rotacijskog svjetla. Mogao je pravovremeno usporiti svoje vozilo te propustiti vozilo osiguranika tužitelja, na koji način bi izbjegao sudar. Ako je vozilo osiguranika tužitelja u raskrižje ušlo bez uključene sirene i rotacijskog svjetla, tada bi vozač JR sudar izbjegao da je propustio vozilo osiguranika tuženika.

33. Tužitelj se na nalaz i mišljenje očitovao u podnesku od 12. veljače 2024., a tuženik u podnesku od 16. veljače 2024.

34. S obzirom na to da su stranke iznijele prigovore na pisano izrađen nalaz i mišljenje, sud je pozvao vještaka na glavnu raspravu 9. travnja 2024. radi usmenog davanja nalaza i mišljenja (listovi 308. i 309. spisa) na kojoj je raspravi vještak ostao kod nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2023. Istakao je da u slučaju nezgode u raskrižju, gdje je promet reguliran automatskim radom semafora, tehnički je nemoguće utvrditi koje je od vozila u raskrižje ušlo na uključeno zeleno ili uključeno crveno svjetlo na semaforu. S tim u vezi naveo je da su pravci ulaska predmetnih vozila u raskrižje kolizioni pravci, pa nikada na oba semafora ne može biti uključeno istovremeno zeleno svjetlo. Pri izradi nalaza i mišljenja nije koristio prikaz rada semafora u predmetnom raskrižju. Istakao je da je vremenski period, kada je na semaforu za osiguranika tuženika uključeno zeleno svjetlo, trajao oko 30 sekundi. Naveo je da dijagram rada semafora nije jasan te da ga treba uvećati.

35. Stoga je sud raspravnim rješenjem od istoga dana pozvao vještaka na dopunu nalaza i mišljenja u kojima je naložio vještaku da se očituje na sve upite stranaka te da utvrdi vremensko trajanje rada zelenog svjetla na semaforu za osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika te trajanje vremenskog razdoblja između isključivanja zelenog svjetla te uključivanja crvenog svjetla (t. I. raspravnog rješenja od 9. travnja 2024. – list 309. spisa).

36. Postupajući po zadatku suda vještak je izradio dopunu nalaza i mišljenja od 28. svibnja 2024. (listovi 311. – 314. spisa) u kojem je naveo da su na ulasku u raskrižje vozila osiguranika tužitelja, postavljena dva semafora koji rade sincrono (istodobno uključuju i isključuju trenutno svjetlo). Jedan semafor je postavljen na portalu (ispred nadvožnjaka), a drugi 15 m dalje na stupu postavljenom na betonskom otoku. Naveo je da kada se za ravno kretanje na portalnom semaforu uključi crveno svjetlo, istodobno se i na stupnom semaforu (iza nadvožnjaka) uključi crveno svjetlo. Vještak je točno prikazao mjesto ulaska u raskrižje vozila hitne i vozila osiguranog kod tuženika na slikama 2. i 3. dopune nalaza i mišljenja. Za osiguranika tužitelja se zeleno svjetlo uključuje u 40-oj sekundi, a isključuje u 72-oj sekundi ciklusa. Zeleno svjetlo ostaje uključeno 32 sekunde, nakon toga se uključuje žuto svjetlo u trajanju od 4 sekunde. Isključenjem žutog svjetla, uključuje se crveno svjetlo. Za osiguranika tuženika se na semaforu zeleno svjetlo uključuje u 85-oj sekundi, a isključuje u 104-toj sekundi ciklusa, što znači da je uključeno u trajanju od 19 sekundi. Nakon isključenja zelenog svjetla, uključuje se žuto svjetlo u trajanju od 4 sekunde, nakon čega se na semaforu uključuje crveno svjetlo. Kako se za vozilo hitne zeleno svjetlo isključuje u 72-oj sekundi ciklusa, a za vozilo osiguranika tuženika se uključuje u 85-oj sekundi ciklusa, to znači da se na semaforu vozila hitne uključuje 13 sekundi nakon što se na semaforu vozila hitne isključi zeleno svjetlo.

37. Sud je pozvao stalnog sudskog vještaka na glavnu raspravu 30. siječnja 2025., na kojoj je vještak i usmeno ostao kod pisano izrađenog nalaza i mišljenja, prvog usmenog iznošenja nalaza te dopunski izrađenog nalaza i mišljenja. Ponovio je da se tehničkim putem ne može točno utvrditi koja su svjetla na semaforima gorila u trenutku ulaska oba vozila u raskršće. Na poseban upit tužitelja da uzme u obzir iskaz saslušanog vozača hitne, koji je naveo da je u raskršće ušao sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom, kada je za njegov smjer kretanja bila upaljeno žuto svjetlo, vještak je odgovorio da je, u koliko uzme u obzir iskaz vozača hitne, u tom trenutku na semaforu za smjer kretanja vozila osiguranika tuženika bilo uključeno crveno svjetlo. Na poseban upit tuženika da da odgovor, a posebice uvažavajući iskaz osiguranika tuženika, koji je naveo da u raskršće ušao na zeleno svjetlo, vještak je odgovorio da, uzimajući u obzir iskaz osiguranika tuženika, za smjer kretanja vozila hitne je u tom trenutku tada onda gorjelo crveno svjetlo.

38. Sud je u cijelosti prihvatio pisano izrađeni nalaz i mišljenje, dopunsko izrađeni nalaz i mišljenje te dva puta dano usmeno iznošenje nalaza i mišljenja. Navedeno stoga jer je vještak nalaz i mišljenje sačinio stručno, detaljno, obrazloženo, sve prikazao na skicama, pa čak i fotografijama, a prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja odgovorio je na sve upite, prigovore i primjedbe stranaka, kao i odgovorio na sve eventualne moguće situacije u takvim slučajevima. Valja navesti i da nakon usmenog iznošenja nalaza i mišljenja 30. siječnja 2025. stranke nisu imale daljnjih prigovora na nalaz i mišljenje, a niti su stavljale ikakve druge prijedloge u pogledu stručnih dokaza, odnosno daljnjih vještačenja.

39. Prema čl. 16. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, - dalje u tekstu ZOSPC) vozač koji je vozilom ušao u raskrižje na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima, može napustiti raskrižje ne čekajući da prometnim svjetlom promet bude dopušten (otvoren) u smjeru kojim namjerava produžiti kretanje, uz uvjet da propusti sve sudionike u prometu koji se kreću smjerom u kojem je promet dopušten.

40. Prema čl. 199. st. 1. ZOSPC-a vozač vozila C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H, instruktor vožnje, mladi vozač, kao i vozač vozila B kategorije kada upravlja vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola.

41. Prema čl. 149. st. 1. ZOSPC-a na vozila službe hitne pomoći, vozila sanitetskog prijevoza, vatrogasne službe, civilne zaštite, unutarnjih poslova, vojne policije i carine kad posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine (čl. 52. - 55.), o propuštanju vozila i prednosti prolaska (čl. 57.), o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku (čl. 70. st. 1. t. 1., čl. 74. i čl. 75. st. 1.), o zabrani presijecanja kolone pješaka (čl. 89.) obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom (čl. 163.) te zabrani upotrebe mobitela (čl. 196. st. 3.).

42. S navedenim u vezi, valja navesti da je u pravu tuženik kada kaže da odredba iz čl. 149. st. 1. ZOSPC-a ne isključuje primjenu odredbe iz čl. 61. st. 1. ZOSPC-a. Međutim, tuženik zanemaruje odredbu iz čl. 152. st. 1. ZOSPC-a. Također, tuženik zanemaruje činjenicu i da je sud utvrdio da prekršajni postupak nije vođen protiv vozača hitne JR.

43. Prema čl. 152. st. 1. ZOSPC-a da bi omogućili prolaz vozilima iz čl. 149. i 151. ovoga Zakona, pješaci su se dužni skloniti, a druga vozila propustiti i prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prođu, na način da se vozila u desnoj prometnoj traci pomiču udesno a vozila u lijevoj prometnoj traci ulijevo.

44. Valja navesti da prijedlog tuženika za tumačenje odredbe iz čl. 149. st. 1. ZOSPC-a jest, prema stavu ovog suda, u odnosu na konkretan predmet, usko i formalno te je kod takvog tumačenja navedena odredba izvučena iz konteksta preostalih odredbi toga Zakona, kao i odredbi drugih zakona pozitivno pravnog zakonodavstva, pa čak i samog Ustava Republike Hrvatske i međunarodnih pravnih ugovora.

45. Naime, vozač vozila osiguranog kod tuženika trebao je propustiti i zaustaviti se dok ne prođe vozilo hitne, sve primjenom odredbe iz čl. 152. st. 1. u vezi s čl. 149. st. 1. ZOSPC-a, suprotno svim upiranjima tuženika.

46. Ovakve radnje vozača vozila osiguranog kod tuženika, odnosno vožnja pod utjecajem alkohola, i to alkohola koncentriranog u krivi od 1,43 g/kg, te nepropuštanje vozila hitne, na kojem je upaljena svjetlosna i zvučna signalizacija, a koje je ostalo, zbog prometne gužve ispred sebe, unutar raskršća, su, prema stavu ovog suda, najmanje rečeno nemarne, a i protivne humanosti, životnosti, logici i temeljnim ljudskim vrijednostima (čl. 3. – poštivanje prava čovjeka, čl. 21. st. 1. – pravo na život Ustava Republike Hrvatske - „Narodne novine“, broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014). (Pritom valja uvažiti i da je vozilo koje je vozilo usporedno sa vozilom osiguranim kod tuženika, odnosno u koloni do vozila osiguranog kod tuženika, stalo u raskrižju da propusti hitnu (dok osiguraniku tuženika čak ni takvo što nije bilo sumnjivo da prilagodi svoju brzinu kretanja, već je vozilo brzino od čak 50 km/h na tako kratkoj dionici od početka raskrižja pa do čak prije sredine njegovog dijela raskrižja).

47. Slijedom iznesenog, ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sud je zaključio da je vozilo hitne, kojim je upravljao vozač JR, ušlo u raskršće, s upaljenom zvučnom i svjetlosnom signalizacijom (sve isprave u spisu, posebice izvješće na listu 177., izvješće na listu 178., obavijesni razgovor s NR i TR – na poleđini lista 178, iskaz JR, iskaz LR, s navedenim u vezi, sud je ujedno utvrdio i da je pacijent, koji se prevozio u vozilu hitne, bio u lošem stanju, zbog čega su i bili upaljeni zvučni i svjetlosni signali te zbog čega liječnik u pratnji nije mogao ni napustiti pacijenta, pa čak i nakon prometne nezgode, dok istovremeno tuženik, sukladno čl. 219. st.1. ZPP-a, nije dokazao suprotno – loše stanje pacijenata proizlazi i isprava MUP-a, obavijesnog razgovora s policijom i iskaza liječnika LR) kada je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo (sve isprave u spisu, posebice izvješće na listu 177., izvješće na listu 178., obavijesni razgovor s NR). Sud je utvrdio i da je u tom trenutku za smjer kretanja iz kojeg je dolazilo vozilo osigurano kod tuženika bilo upaljeno crveno svjetlo (sve isprave u spisu, nalaz i mišljenje). Nadalje, sud je zaključio i da je vozilo hitne, zbog prometne situacije ispred sebe, odnosno gužve, stalo unutar raskršća (sve isprave i iskaz JR). Sud je utvrdio i da su se vozila, koja su stajala ispred vozila hitne, počela kretati (sve isprave i iskaz JR), zbog čega se, za njima, a iz raskršća, počelo kretati i vozilo hitne (sve isprave i iskaz JR). Vozilo hitne vozilo je brzinom od 16 km/h (nalaz i mišljenje). U tom trenutku na semaforu iz smjera kretanja iz kojeg je dolazilo vozilo osiguranika tuženika upalilo se zeleno svjetlo (sve isprave, nalaz i mišljenje) te su u raskršće krenula i ta vozila. Sud je utvrdio i da je vozilo iz prve trake koja je bila do vozila hitne stalo unutar raskršća, kako bi propustilo vozilo hitne (sve isprave i iskaz JR). Međutim, u drugoj sljedećoj po redu traci vozilo osiguranika tuženika nije stalo već je udarilo u vozilo hitne. Tom prilikom vozilo osiguranika tuženika vozilo je brzinom od 50 km/h (nalaz i mišljenje). Sud je utvrdio da je točno mjesto sudara bilo gotovo na samom kraju izlaska iz raskršća vozila hitne, a u prvoj polovici raskršća za smjer kretanja vozila osiguranog kod tuženika (sve isprave, iskaz JR, skica mjesta prometne nezgode, kao sastavnog dijela zapisnika o očevidu, nalaz i mišljenje).

48. Prema odredbi iz čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

49. S obzirom na to da je sud utvrdio da je predmetni štetni događaj isključivo kriv vozač vozila osiguranog kod tuženika, to je na temelju odredbe iz čl. 1072. st. 1. ZOO- a, a u vezi s čl. 963. st. 1. ZOO-a valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev.

50. Kako visina između stranaka nije sporna, to jesud naložio tuženiku da naknadi tužitelju iznos od 6.328,28 EUR.

51. Na iznos glavnice dosuđene su zatezne kamate počev od dana plaćanja do isplate, odnosno od 19. lipnja 2018. do isplate, sve na temelju odredbe iz čl. 963.st. 1. u vezi s čl. 29. st. 1. ZOO-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

52. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. I. izreke.

53. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023 - dalje u tekstu: Tarife).

54. Stoga je, tužitelju valjalo priznati troškove i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 7.1. Tarife, trošak sastava prigovora na rješenje o pristojbi u iznosu od 50,00 EUR na temelju Tbr. 10.4. Tarife, trošak sastava podneska od 12. veljače 2024. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife te troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 14. prosinca 2021., 7. veljače 2022., 23. ožujka 2022., 9. travnja 2024., 11. listopada 2024. i 30. siječnja 2025., za svako iznos od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV (25 %). Tužitelju je valjalo priznati i trošak sudske pristoje na tužbu u iznosu od 54,87 EUR, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 106,18 EUR i trošak pristupa svjedoka na ročište u iznosu od 53,09 EUR. Slijedom iznesenog, tužitelju je valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.608,45 EUR, a na dosuđene troškove dosuditi zatezne kamate počev od presuđenja do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, zbog čega je odlučeno kao u t. II. izreke.

55. Međutim, valjalo je odbiti dio zahtjeva tužitelja za platež troškova parničnog postupka u iznosu od 62,49 EUR sa zateznim kamatama, a koji se odnosi na trošak sastava podneska od 7. studenoga 2020., koji nije bio potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Zbog navedenog, valjalo je odlučiti kao u t. III. izreke presude.

U Zagrebu 14. veljače 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. tužitelju, po pun., nalog za sudsku pristojbu na presudu 109,73 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. kal. 30 dana