Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: P-530/2023-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Jerku Bogdaniću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Komunalije d.o.o., OIB: 88859295468, iz Čazme, Svetog Andrije 14, zastupanog po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku iz Ivanić Grada, protiv tuženog BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku iz Sesveta, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Nenada Dianić i zamjenika punomoćnika tuženika odvjetničkog vježbenika ČI, a odluke objavljene dana 14. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku BI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju KOMUNALIJE d.o.o. iz Čazme, Svetog Andrije 14, OIB 88859295468 isplati iznos od 7.141,25 eura (sedamtisućastočetrdesetjedaneuro i dvadesetpetcecnta) zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 13. svibnja 2014. do isplate po stopi koja se utvrđuje za razdoblje do 31. srpnja 2015. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi u visini koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj KOMUNALIJE d.o.o. iz Čazme, Svetog Andrije 14, OIB 88859295468 od tuženika BI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] traži isplatu iznosa od 48.005,24 eura (četrdesetosamtisućapeteura i dvadesetčetiricenta) sa pripadajućim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 13. svibnja 2014. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužitelju KOMUNALIJE d.o.o. iz Čazme, Svetog Andrije 14, OIB 88859295468, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.615,04 eura (tisućušestopetnaesteura i četiricenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 14. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, dok se zahtjev tužitelja za naknadu troškova u preostalom dijelu, kao i cjelokupni zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 21. studenog 2022. općinskom sudu u Velikoj Gorici podnio tužbu protiv tuženika radi isplate u kojoj navodi da je tuženik BI presudom Općinskog suda u Bjelovaru K-83/2016 od dana 27. veljače 2017. godine pravomoćno proglašen krivim da je u točno neutvrđenom periodu od 22. studenog 2011. godine pa do 11. travnja 2014. godine u Čazmi, Kralja Tomislava 12 na traženje i po prethodnom dogovoru s II s ciljem da se istom omogući trošenje plina bez evidentiranja i plaćanja ukupne potrošene količine plina, izvršio preinake u vidu zamjene zubčanika na brojčaniku plinomjera proizvođača IKOM-ROMBACH tvorničkog broja [tvornički broj] čime je umanjen prijenosni omjer zubčanika i omogućeno bilježenje 60% manjeg protoka i potrošnje plina, a nakon što je 11. travnja 2014. godine postavljen novi plinomjer tvorničkog broja [tvornički broj] u neutvrđenom periodu od 13.05. 2014. na identičan način izvršio preinake i na tom plinomjeru pri čemu je upotrebom kombiniranih kliješta oštetio plombu poklopca brojčanika Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH te otisnuo krivotvoreni žig oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH.

1.1. Tužitelj navodi da je na opisni način tuženik omogućio II 60% veću potrošnju od one koja je tako preinačenim plinomjerima očitana i plaćena te da je time tužitelju nastala imovinska šteta u iznosu od 191.679,80 kuna. Za učin kaznenih djela tuženik je proglašen krivim za počinjenje kaznenih djela u stjecaju i to kaznenog djela iz čl. 228. st. 2. KZ-a i kaznenog djela iz čl. 317. st. 1. KZ-a.

1.2. Tužitelj navodi da tuženik solidarno sa II odgovara za štetu koju je prouzročio tužitelju kaznenim djelom za koje je osuđen te slijedom navedenog podnosi tužbu kojom od tuženika potražuje isplatu iznosa od 191.679,80 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 13. svibnja 2014.

2. Tužitelj je podneskom od 4. travnja 2024., nakon primitka nalaza i mišljenja strojarskog vještaka, preinačio tužbu na način da je pored već utuženog iznosa od 191.679,80 kuna, odnosno izraženo u valuti EUR 25.460,28 eura, potraživao i isplatu daljnjeg iznosa od 29.686,21 eura, odnosno sveukupno 55.146,49 eura uvećano za pripadajuću zateznu kamatu tekuću od 13. svibnja 2014. do isplate.

2.1. Tuženik se na ročištu 24. lipnja 2024. usprotivio preinaci tužbe.

2.2. Sud je temeljem odredbe čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 – dalje u tekstu ZPP) raspravnim rješenjem od 24. lipnja 2024. dopustio navedenu preinaku tužbe s obzirom da je vještačenje visine štete provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka pa stoga tužitelj do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu, odnosno uskladiti je s nalazom i mišljenjem vještaka. Sud smatra da je preinaka tužbenog zahtjeva svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama pa ju je stoga dopustio usprkos tome što se tuženik istoj protivio.

3. Tuženik je dana 23. prosinca 2022. dao pravovremeni odgovor na tužbu u kojem se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti te je osporio osnovanost i visinu istoga.

3.1. Tuženik je prije svega istaknuo prigovor zastare te prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Velikoj Gorici.

3.2. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da sa tužiteljem nije sklopio nikakav ugovor te da ugovorni odnos postoji eventualno između tužitelja i trećih osoba. Tuženik nadalje osporava nalaz i mišljenje vještaka Gorana Mazije dostavljen u prilogu tužbe navodeći da vještak u nalazu nije sa sigurnošću utvrdio period navodne neevidentirane potrošnje plina te da je "odokativno" odredio vrijednost neevidentirane potrošnje plina.

3.3. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbaciti tužbu, a podredno odbiti istu u cijelosti.

4. Rješenjem od 10. siječnja 2023. Općinski sud u Velikoj Gorici se oglasio mjesno nenadležnim te je dostavio spis ovome sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

5. Tužitelj je u tijeku postupka predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvrši uvid u dokumentaciju u spisu, da se priklopi spis Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016 i spis Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-115/2021, da se izvede dokaz saslušanjem stranaka te saslušanjem svjedoka II, ZI i FI te dokaz rudarsko-geološkim odnosno strojarskim vještačenjem na okolnost visine štete.

5.1. Tuženik je u tijeku postupka predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvrši uvid u dokumentaciju u spisu, dokaz saslušanjem tuženika te svjedoka II, ŽI i VI na okolnost da nisu vršene preinake plinomjera koje se stavljaju tuženiku na teret.

5.2. Na pripremnom ročištu održanom 16. siječnja 2024. tužitelj je odustao od prijedloga za saslušanjem svjedoka II, ZI i FI. Na ročištu održanom 24. lipnja 2024. tužitelj je odustao od prijedloga za prikop spisa Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-115/2021 radi uvida u isti.

5.3. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za saslušanje svjedoka II, ŽI i VI na okolnost da nisu vršene preinake plinomjera koje se stavljaju tuženiku na teret budući da je sukladno odredbi čl. 12. st. 3. ZPP-a ovaj sud vezan pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016 od 27. veljače 2017. u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca.

6. Između tužitelja i tuženika je sporno je li tuženik vršio preinake plinomjera za koje je osuđen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016 od 27. veljače 2017., sporno je je li tužitelju nastala šteta zbog preinaka plinomjera i u kojem iznosu, sporno je je li tuženik odgovoran za eventualno nastalu štetu tužitelju te je sporno je li u odnosu na potraživanje tužitelja prema tuženiku nastupila zastara.

7. U svrhu utvrđenja spornih činjenica tijekom dokaznog postupka pročitani su preslika dokumentacije iz kaznenog spisa broj K-83/2016 (str. 4-16), nalaz i mišljenje vještaka Gorana Mazija (str. 16-30), preslika zapisnika od 15.12.2022. iz spisa K-115/2021. (str. 36-37), nalaz i mišljenje vještaka Krešimira Antulov (str. 73-78), zapisnik o usmenom saslušanju vještaka Krešimira Antulov (str. 103-104), zapisnik o saslušanju tuženika kao stranke (str. 103), pregled potrošnje i fakturiranih iznosa krajnjem korisniku Pekara centar (str. 116-148), pisano očitovanje vještaka (str. 152), priklopljeni spis OS Bjelovar

8. Čitanjem presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016-13 od 27. veljače 2017. utvrđeno je da je navedenom presudom tuženik, kao okrivljenik, proglašen krivim što je u točno neutvrđenom vremenu u razdoblju od 22. studenog 2011. godine do 11. travnja 2014. godine u Čazmi, Kralja Tomislava 12, na traženje i po prethodnom dogovoru s II s ciljem da mu omogući trošenje plina bez evidentiranja i plaćanja ukupno utrošene količine plina, u pekari Centar i stanu obitelji II, izvršio preinake u vidu zamjene zupčanika na brojčaniku plinomjera proizvođača IKOM-ROMBACH tvorničkog broja [tvornički broj], čime je umanjen prijenosni omjer zupčanika brojčanika i omogućeno bilježenje 60% manjeg protoka i potrošnje plina, a nakon što je dana 11. travnja 2014. godine postavljen novi plinomjer tvorničkog broja [tvornički broj], u neutvrđenom vremenu do 13. svibnja 2014. godine na identičan način je izvršio preinake i na tom plinomjeru, pri čemu je uporabom kombiniranih kliješta oštetio plombu poklopca brojčanika Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH te otisnuo krivotvoreni žig oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH, a na opisani način II omogućio za 60 % veću potrošnju od tako preinačenim plinomjerima očitane i plaćene količine plina u vrijednosti od 145.948,43 kuna, za koji je iznos oštećen dobavljač plina TD Komunalije d.o.o. iz Čazme, te u kojem je iznosu II pribavljena nepripadna imovinska korist, dakle drugome s namjerom pomogao da tuđe pokretne stvari oduzme drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, a ukradene stvari su velike vrijednosti, te povrijedo službeni pečat koji je ovlaštena službena osoba stavila radi osiguranja predmeta, čime je počinio kaznena djela krađe iz čl. 228. st. 2. u vezi sa st. 1. i čl. 38. KZ/11 te skidanja i povrede službenog pečata i znaka, iz čl. 317. st. 1. KZ/11, za što je tuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 1 godine koja je zamijenjena radom za opće dobro u trajanju od 720 sati.

8.1. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru K-83/2016 utvrđeno je da je prethodno navedena presuda postala pravomoćna 23. ožujka 2017.

9. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio da je vršio preinake na plinomjeru te je u svom iskazu na ročištu 24. lipnja 2024. naveo da je da II upoznao tek tijekom kaznenog postupka a da sa preinakama spornog plinomjera nema ništa. Također je naveo da je počinjenje kaznenog djela u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016 priznao isključivo iz straha da će, u slučaju ako ne prizna počinjenje djela, ponovno dobiti kaznu zatvora, a otac je petero malodobne djece.

10. Člankom 12. st. 3. ZPP-a propisano je da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

10.1. S obzirom na prethodno navedeno sud nije prihvatio iskaz tuženika niti ponovno utvrđivao činjenice koje su obuhvaćene činjeničnim opisom kaznenog djela iz presude Općinskog suda u Bjelovaru K-83/2016 od 27. veljače 2017., već je primjenom čl. 12. st. 3. ZPP-a utvrdio da je tuženik u točno neutvrđenom vremenu u razdoblju od 22. studenog 2011. godine do 11. travnja 2014. godine u Čazmi, Kralja Tomislava 12, na traženje i po prethodnom dogovoru s II s ciljem da mu omogući trošenje plina bez evidentiranja i plaćanja ukupno utrošene količine plina, u pekari Centar i stanu obitelji II, izvršio preinake u vidu zamjene zupčanika na brojčaniku plinomjera proizvođača IKOM-ROMBACH tvorničkog broja [tvornički broj], čime je umanjen prijenosni omjer zupčanika brojčanika i omogućeno bilježenje 60% manjeg protoka i potrošnje plina, a nakon što je dana 11. travnja 2014. godine postavljen novi plinomjer tvorničkog broja [tvornički broj], u neutvrđenom vremenu do 13. svibnja 2014. godine na identičan način je izvršio preinake i na tom plinomjeru, pri čemu je uporabom kombiniranih kliješta oštetio plombu poklopca brojčanika Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH te otisnuo krivotvoreni žig oznaka Državnog zavoda za mjeriteljstvo RH, a na opisani način II omogućio za 60 % veću potrošnju od tako preinačenim plinomjerima očitane i plaćene količine plina u vrijednosti od 145.948,43 kuna, čime je počinio kaznena djela krađe te skidanja i povrede službenog pečata i znaka.

11. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008., 125/2011.

– dalje u tekstu ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11.1. Člankom 1107. ZOO-a propisano je da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno (st. 1.), te da poticatelj i pomagatelj te onaj koji je pomagao da se odgovorne osobe ne otkriju odgovaraju solidarno s njima (st. 2.).

11.2. U konkretnom slučaju tužitelj je preinake na plinomjeru, kao štetu radnju koja je prouzročila nastanak štete tužitelju, izvršio na traženje i po prethodnom dogovoru sa II, što znači da tužitelj i II odgovaraju za štetu nastalu tužitelju solidarno temeljem odredbe čl. 1107 ZOO-a.

12. Tužitelj, kao oštećenik, u kaznenom postupku koji se vodio protiv tuženika kod Općinskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem K-86/2016 nije stavio imovinsko pravni zahtjev, a vrijednost neovlašteno utrošenog plina naznačena u izreci navedene presude (145.948,43 kn) utvrđena je isključivo temeljem izračuna tužitelja (tamo oštećenika), bez provođenja vještačenja.

12.1. Tužitelj u ovom postupku tužbom potražuje naknadu štete uslijed neovlaštene potrošnje plina u iznosu od 191.679,80 kn pozivajući se pritom na nalaz i mišljenje Gorana Mazija iz spisa Općinskog suda u Velikoj Gorici posl.br. K-137/2019 koji se vodi protiv okr. II.

12.2. Budući da se tuženik nije usuglasio da se za potrebe utvrđenja visine štete u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje vještaka Gorana Mazija, koje je tužitelj dostavio u spis, bilo je potrebno na okolnost visine štete koju je tužitelj pretrpio uslijed preinaka na plinomjeru koje je izvršio tuženik provesti strojarsko vještačenje.

13. Šteta koja je nastala tužitelju nastala je zbog neovlaštene potrošnje plina od strane II, a što mu je omogućio tuženik, te se stoga na opseg i visinu te štete primjenjuje i Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/2008, 127/2010, 125/2011 – dalje u tekstu ZOE/01) te Zakon o tržištu plina (NN 28/2013, 14/2014 – dalje u tekstu ZTP) koji su bili na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, kao posebni propisi (lex specialis) koji uređuju opskrbu plinom.

13.1. Člankom 29. ZOE/01 propisano je da se uvjeti opskrbe energijom uređuju Općim uvjetima koje donosi Vlada, koji između ostalog uređuju postupak utvrđivanja i obračuna neovlaštene potrošnje energije. Člankom 85. ZTP-a propisano je da se mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava propisuje razvoj, način vođenja i korištenje kapaciteta distribucijskog sustava, a istima se posebno uređuje, između ostalog, neovlaštena potrošnja plina.

14 Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom (NN 43/2009, 87/2012, 28/2013, 158/2013 - dalje u tekstu Opći uvjeti), koji su bili na snazi do 1. siječnja 2014. propisano je da se neovlaštenom potrošnjom plina, između ostalog, smatra preuzimanje plina putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad (čl. 78. st. 1.) te da je naknadu za neovlaštenu potrošnju plina i novčanu obvezu za isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina dužan podmiriti krajnji kupac ili druga fizička ili pravna osoba operatoru distribucijskog sustava ili operatoru transportnog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa (čl. 79. st. 1.). Ako operator distribucijskog sustava ili operator transportnog sustava može ustanoviti početak jedne ili više radnji neovlaštene potrošnje plina za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se utvrđeno vrijeme neovlaštene potrošnje plina (čl. 79. st. 2.). Ako operator distribucijskog sustava ili operator transportnog sustava ne može utvrditi početak jedne ili više radnji neovlaštene potrošnje plina, za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se zakonski rok zastare (čl. 79. st. 3.).

14.1. Člankom 81. Općih uvjeta nadalje je propisano da se naknada za korištenje distribucijskog i/ili transportnog sustava kod neovlaštene potrošnje plina određuje prema priključnom kapacitetu iz energetske suglasnosti za to obračunsko mjerno mjesto i tarifnim stavkama (st. 1.), a novčana obveza za isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina određuje se prema priključnom kapacitetu iz energetske suglasnosti za to obračunsko mjerno mjesto i 250 sati potrošnje plina za rad u jednoj smjeni, 400 sati potrošnje plina za rad u dvije smjene i 500 sati potrošnje plina za rad u tri smjene i cijeni energije uravnoteženja (st. 2.). Novčana obveza za isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina za krajnje kupce, koji koriste javnu uslugu, određuje se mjesečno prema priključnom kapacitetu iz energetske suglasnosti za to obračunsko mjerno mjesto, 160 sati potrošnje plina i cijeni energije uravnoteženja (st. 3.), a kao cijena energije uravnoteženja iz stavaka 2. i 3. tog članka primjenjuje se u razdoblju neovlaštene potrošnje plina važeća cijena energije uravnoteženja koja se predaje u transportni sustav, a koja se utvrđuje sukladno Pravilniku o organizaciji tržišta prirodnog plina (st. 4.). Ako trajanje neovlaštene potrošnje plina uključuje i nepotpuni mjesec, troškovi opskrbe plinom računaju se za sate potrošnje plina umanjene u omjeru broja dana trajanja neovlaštene potrošnje i ukupnog broja dana u mjesecu (st. 5.).

15. Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (NN 158/2013., 155/2014. – dalje u tekstu Mrežna pravila), koji su bili na snazi u razdoblju nakon 1. siječnja 2014., propisano je da se neovlaštenom potrošnjom plina, između ostalog, podrazumijeva preuzimanje plina putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad (čl. 74. st. 1.), da je krajnji kupac, kao i druga pravna ili fizička osoba za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina dužna platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa (čl. 75. st. 1). Ako operator distribucijskog sustava može ustanoviti početak jedne ili više radnji neovlaštene potrošnje plina za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se utvrđeno vrijeme neovlaštene potrošnje plina (čl. 75. st. 2.). Ako operator distribucijskog sustava ne može utvrditi početak jedne ili više radnji neovlaštene potrošnje plina, za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se zakonski rok zastare (čl. 75. st. 3.).

15.1. Člankom 76. Mrežnih pravila propisano je da se novčana obveza za neovlaštenu potrošnju plina određuje mjesečno, kao umnožak priključnog kapaciteta obračunskog mjernog mjesta, cijene energije uravnoteženja, te trajanja neovlaštene potrošnje plina (st. 1.), cijena energije uravnoteženja iz stavka 1. tog članka utvrđuje se kao važeća pozitivna cijena energije uravnoteženja u mjesecu za koji se obračunava neovlaštena potrošnja plina, objavljena na internetskoj stranici operatora tržišta plina (st. 2.), trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 1. tog članka za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4 iznosi 160 sati, dok za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM5, TM6, TM7, TM8 iznosi 250 sati, a za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM9, TM10, TM11 i TM12 iznosi 400 sati (čl. 3.), ako se neovlaštena potrošnja plina iz stavka 1. ovoga članka obračunava za period manji od jednog mjeseca, trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 3. ovoga članka, umanjuje se u razmjernom dijelu, na način da se pomnoži s omjerom broja sati neovlaštene potrošnje plina i ukupnog broja sati u tom mjesecu (st. 4.)., iznimno od stavka 3. ovoga članka, za mjesece svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz, trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 1. ovoga članka za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4 iznosi 10 sati (st. 5.).

16. Slijedom navedenog je strojarskom vještaku dano u zadatak da iznos štete koju je tužitelj pretrpio utvrdi u varijanti a) prema tržišnim cijenama plina koje plinomjer nije evidentirao u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. zbog toga što je uslijed preinake pokazivao 60% manji protok plina te u varijanti b) metodologijom izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina iz Općih uvjeta i Mrežnih pravila.

17. Vještak Krešimir Antulov je 15. ožujka 2024. u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje u kojem navodi da je nakon redovne zamjene plinomjera broj [broj plinomjera] dana 11. travnja 2014. kod potrošača "Pekara centar" vlasnika II zbog sumnje da plinomjer ne radi pravilno provedeno ispitivanje plinomjera te utvrđeno da plinomjer pokazuje oko 50% količine plina koja prolazi kroz njega. Uvidom u evidenciju potrošnje utvrđeno je da je potrošnja na tom brojilu prepolovljena od studenog 2011. godine. Iz navedenog razloga plinomjer je predan Gradskoj plinari Zagreb, opskrba radi ispitivanja te je utvrđeno da isti ne zadovoljava mjeriteljske zahtjeve sukladno podzakonskim aktima.

17.1. Vještak nadalje navodi da je zbog sumnje na neovlaštenu potrošnju dana 13. svibnja 2014. skinut plinomjer broj [broj plinomjera], koji je ugrađen 11. travnja 2014. te je provjerom navedenog plinomjera utvrđeno da su ponovno promijenjeni zupčanici.

17.2. Vještak navodi da su plinomjeri broj [broj plinomjera] i 3112234 dana 18. srpnja 2017. predani Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, te je izvršeno vještačenje istih kojim je utvrđeno:

- da je na plinomjeru 2831505 plomba poklopca brojčanika neoriginalna;

- da se prijenosni omjer zupčanika na brojilu plinomjera razlikuje od prijenosnog omjera zupčanika istovrsnog nespornog plinomjera;

- da su otisnuti žigovi na plombi plinomjera uništeni sa gornje strane plombe, sa donje strane otisnute oznake žiga su zrcaljene;

- da sporni plinomjer registrira 60% manje od stvarne potrošnje plina;

- na spornom plinomjeru broj [broj plinomjera] utvrđeno je da nedostaje plomba poklopca brojčanika;

- prijenosni omjer zupčanika na brojilu plinomjera razlikuje od prijenosnog omjera zupčanika istovrsnog nespornog plinomjera;

- da sporni plinomjer registrira 60% manje od stvarne potrošnje plina.

17.3. Vještak je na temelju očitanja stanja plinomjera u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. i činjenice da je u spornom razdoblju plinomjer zbog preinake evidentirao 60% manji protok plina utvrdio da vrijednost potrošenog, a neočitanog plina u spornom razdoblju prema tržišnim cijenama iznosi 147.218,59 kn sa PDV-om.

17.4. Vještak je nadalje izvršio izračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina i prema Općim uvjetima i Mrežnim pravilima koji su bili na snazi u spornom razdoblju te je utvrdio da naknada za neovlaštenu potrošnju u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. obračunata na navedeni način, iznosi 415.501,20 kn sa PDV-om.

18. Pisani nalaz i mišljenje vještaka dostavljen je na očitovanje parničnim strankama te se tužitelj na isti očitovao podneskom od 4. travnja 2024. u kojem je naveo da na nalaz nema primjedbi niti prigovora te je podneskom uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka na način da potražuje isplatu iznosa od 55.146,49 eura sa zateznim kamatama od 13. svibnja 2014. do isplate (prema varijanti b izračuna vještaka).

18.1. Tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka očitovao podneskom od 9. travnja 2024. u kojem je naveo da isti osporava u cijelosti iz razloga jer je izrađen u potpunosti krivo i protivno pravilima struke. Tuženik prigovara da vještak nije mogao sa sigurnošću utvrditi iznose naknade štete, odnosno naknade za neovlaštenu potrošnju, iz razloga jer su plinomjeri nakon skidanja prošli preko ruku više osoba te moguće da ih je netko drugi oštetio nestručnim rukovanjem. Tuženik nadalje ističe da potrošnja plina stalno varira te da vještak nije mogao sa sigurnošću reći koliko je plina potrošeno u jednom satu te da vještak ne obrazlaže dobivene, odnosno korištene podatke, već da pukim nabrajanjem dolazi do paušalnih zaključaka.

19. Vještak se na prigovore tuženika usmeno očitovao na raspravi održanoj 24. lipnja 2024. na kojoj je naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja.

19.1. Vještak navodi da se u ovom slučaju radi o dva plinomjera pri čemu je prvi zamijenjen te je vještačenjem od strane Gradske plinare Zagreb utvrđeno da je isti otvaran i da su mijenjani zupčanici, odnosno primijenili prijenosni odnosi zupčanika. Kada je skinut taj privi plinomjer stavljen je novi, no i taj novi je ponovno preinačen na isti način te je taj drugi plinomjer dan na vještačenje u Centar Ivan Vučetić. Na oba plinomjera podudarala su se odstupanja što znači da je onaj tko je plinomjere preinačavao točno znao što radi i koliko će prikazana potrošnja biti manja.

19.2. Vještak navodi da nije moguće da do promjena na zupčanicima koji su rezultirali manjom potrošnjom dođe prilikom zamjene ili transporta plinomjera budući da je za takve promjene potrebno otvoriti kućište koje je hermetički zatvoreno jer se zupčanici nalaze unutar tog kućišta, a preinaka se sastojala u tome da su postojeći zupčanici zamijenjeni drugim zupčanicima sa različitim brojem zubaca čime je izmijenjen i prijenosni odnos zupčanika, odnosno prikaz potrošnje je bio umanjen. S obzirom na izvršene preinake plinomjer je prikazivao potrošnju koja u fiksnom postotku bila manja od stvarne potrošnje i to upravo za 60% što je utvrđeno i vještačenjem Gradske plinare i vještačenjem Centra Ivan Vučetić. Za te preinake bilo je potrebno skinuti plinomjer, za što je bilo potrebno maknuti jednu plombu na izlazu iz plinomjera, nakon toga je trebalo otvoriti kućište, za što je trebalo skinuti drugu plombu, te je nakon toga bilo potrebno zamijeniti zupčanike te natrag sastaviti plinomjer.

20. S obzirom da je zadatak vještaka bio da utvrdi štetu koju je tužitelj pretrpio i to kao vrijednost količine plina koju plinomjer nije evidentirao u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. zbog preinaka, a iz izračuna vještaka je bilo vidljivo da iznos od 147.218,59 kn koji je vještak naveo u svom zaključku zapravo predstavlja zbroj vrijednosti plina koji je očitan i fakturiran potrošaču "Pekara centar" (a za koji tužitelj nije oštećen) i vrijednosti plina koji zbog preinake nije očitan (koji predstavlja stvarnu štetu), vještaku je ovosudnim rješenjem poslovni broj P-530/2023-35 od 12. kolovoza 2024. naloženo da se dopunski očituje i da iskaže samo vrijednost količine plina koju plinomjer nije evidentirao zbog preinake.

20.1. Vještak se pisano očitovao podneskom od 14. kolovoza 2024. u kojem je precizirao da iznos od 147.218,59 kn koji je naveo u svom nalazu uključuje i potrošnju koju je plinomjer evidentirao, a da iznos same štete prema količinama i tržišnoj vrijednosti plina kojeg plinomjer zbog preinake nije evidentirao iznosi 53.805,78 kn sa obračunatim PDV-om.

20.2. Navedeno pisano očitovanje dostavljeno je strankama te je tuženik u podnesku od 4. rujna 2024., očitujući se na na navode vještaka iz pisanog očitovanja, ponovio prigovore koje je već iznio u podnesku od 9. travnja 2024., i na koje se vještak već očitovao na raspravi održanoj 24. lipnja 2024. Tuženik je zatražio da se vještak na te prigovore ponovno očituje, međutim po pozivu suda nije uplatio predujam za ponovni pristup vještaka na ročište radi saslušanja.

20.3. S obzirom da se vještak na sve prigovore koje je tuženik istaknuo u podnesku od 4. rujna 2024. već očitovao prilikom usmenog saslušanja na raspravi 24. lipnja 2024., a pisano očitovanje vještaka od 18. kolovoza 2024. je zapravo predstavljalo samo pojašnjenje osnovnog nalaza, sud je odustao od izvođenja dokaza ponovnim usmenim saslušanjem vještaka prema prijedlogu tuženika budući da tuženik u dodijeljenom roku nije uplatio predujam troškova za izvođenje tog dokaza kako mu je naloženo rješenjem ovoga suda poslovni broj P-530/2023-40 od 27. rujna 2024.

21. Sud je nalaz i mišljenje vještaka i pojašnjenje tog nalaza iz podneska vještaka od 18. kolovoza 2024. prihvatio kao stručno i objektivno s obzirom da je vještak sve svoje zaključke detaljno i logično argumentirao, a izračune je napravio prema zadatku koji mu je sud odredio. Vještak se isto tako prilikom saslušanja na raspravi 24. lipnja 2024. detaljno očitovao na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje te je dao valjane i obrazložene razloge zbog čega ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. Slijedom navedenog tuženik svojim prigovorima nije doveo u pitanje pravilnost zaključaka iz nalaza i mišljenja vještaka.

22. Tuženikovi prigovori kako su plinomjeri nakon skidanja prošli preko ruku više osoba te da je moguće da ih je netko drugi oštetio nestručnim rukovanjem su neosnovani budući da iz očitovanja vještaka proizlazi da su oba plinomjera preinačena na identičan način, zamjenom postojećih zupčanika drugima sa različitim brojem zubaca, čime je izmijenjen prijenosni odnos, a koja preinaka se može učiniti samo nakon otvaranja kućišta koje je hermetički zatvoreno jer se brojčanici nalaze unutar kućišta. Stoga je jasno da su plinomjeri pokazivali netočnu potrošnju kao posljedica svjesne preinake istih, te se kao uzrok prikazivanja netočne potrošnje može isključiti oštećenje ili nestručno rukovanje.

22.1. S obzirom da iz nalaza vještaka jasno proizlazi da je uslijed preinake plinomjera promijenjen prijenosni odnos zupčanika i da su kao posljedica toga plinomjeri prikazivali potrošnju koja je za fiksni iznos od 60% bila manja od stvarne potrošnje neosnovan je i prigovor tuženika da vještak nije mogao sa sigurnošću reći koliko je plina potrošeno u jednom satu budući da potrošnja plina stalno varira. Naime, budući da su preinačeni plinomjeri registrirali protok plina, no u fiksnom iznosu od 60% manjim od stvarne, temeljem očitanja plinomjera za sporno razdoblje bilo je moguće sa potpunom sigurnošću izračunati količine plina koje su isporučene, a nisu registrirane, te time i iznos štete koju je tužitelj pretrpio.

23. Iako činjeničnim opisom kaznenog djela za koje je tuženik proglašen krivim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru K-83/2016 od 27. veljače 2017. nije naveden točan datum kada je tuženik izvršio preinaku na plinomjeru, već je tuženik proglašen krivim da je to učinio u točno neutvrđenom razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014., sud je temeljem dokaza u spisu utvrdio da je tuženik nesumljivo preinake na plinomjeru izvršio već 22. studenog 2011.

23.1. Naime, iz pregleda potrošnje plina na obračunskom mjernom mjestu "Pekara centar" vl. II koji se nalazi na str. 25 do 35 priklopljenog kaznenog spisa Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. K-83/2016 vidljivo je da je prosječna potrošnja u mjesecu studenom 2008. iznosila 1.109 m3, u u mjesecu studenom 2009. iznosila 1.585 m3, u mjesecu studenom 2010. iznosila 1.619 m2 da bi u razdoblju od 22. studenog 2011. do 30. studenog 2011. (9 dana) bilo evidentirano samo utošenih 212 m2, odnosno dnevno prosječno 23,55 m3, što bi na razini 30 dana iznosilo ukupno 706,05 m3. To predstavlja potošnju koja je preko 50% manja od potrošnje u studenom 2010. Potrošnja koja je bitno manja od ranije evientirana je i kroz cjelokupno razdoblje od 1. prosinca 2011. pa nadalje sve do travnja 2014.

23.2. Prethodno opisani iznenadni pad u potrošnji plina na obračunskom mjernom mjestu "Pekara centar" vl. II u razdoblju od 22. studenog 2011. nadalje jasno potvrđuje da tuženik preinaku na plinomjeru izvršio najkasnije 22. studenog 2011.

24. Stoga je temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je kao posljedica preinaka koje je tuženik izvršio na plinomjeru tužitelj, kao opskrbljivač plinom, na mjernom mjestu "Pekara centar" u vlasništvu II krajnjem korisniku fakturirao 60% manje iznose na ime isporučenog plina od količina koje su stvarno utrošene pa je tako tužitelj u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. na navedenom mjernom mjestu temeljem očitanja preinačenog brojila krajnjem korisniku fakturirao plin u vrijednosti od 93.412,81 kn (PDV uključen), dok je stvarna vrijednost plina koji je bio isporučen na navedenom mjernom mjestu u razdoblju od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. iznosila 147.218,59 kn. Slijedom navedenog kao posljedica štetne radnje tuženika, tužitelju je nastala šteta u vidu ne evidentiranog i ne fakturiranog plina u iznosu od 53.805,78 kn (PDV uključen), što u valuti euro prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 7.141,25 eura.

24.1. Pritom valja napomenuti kako se šteta u konkretnom slučaju odnosi na isporuku plina koja nije pravilno evidentirana, a koja predstavlja oporezivu isporuku u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost te je tužitelj na isporučene količine plina koje uslijed preinake nisu evientirane obvezan obračunati i platiti i porez na dodanu vrijednost. Navedeno proizlazi i iz odredbi Općih uvjeta (čl. 79. st. 1.) te Mrežnih pravila (čl. 75. st.1) kojima je propisano da se za naknadu za neovlaštenu potrošnju plina izdaje račun. Stoga je u iznos štete koju je tužitelj pretrpio uslijed tuženikovih preinaka plinomjera nužno uključiti i iznos poreza na dodanu vrijednost.

25. Tuženik je u odnosu na potraživanje tužitelja istaknuo i prigovor zastare.

25.1. Tuženik je presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016-13 od 27. veljače 2017. proglašen krivim za pomaganje II u počinjenju kaznenog djela krađe, pri čemu je vrijednost ukradene stvari velika. Da je tome tako proizlazi kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela tako i iz pravne kvalifikacije djela u navedenoj presudi u kojem stoji da je tuženik „drugome s namjerom pomogao da tuđe pokretne stvari oduzme drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, a ukradene stvari su bile velike vrijednosti“.

25.2. Za kazneno djelo krađe stvari velike vrijednosti je odredbama čl. 228. KZ/11 zapriječena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a ista kazna je sukladno čl. 38. KZ/11 zapriječena i osobi koja pomogne u počinjenju kaznenog djela.

25.3. Odredbom čl. 81. st. 1. KZ/11 propisano je da kazneni progon zastarijeva nakon 15 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od 3 godine.

25.4. Člankom 321. ZOO-a propisano je da u slučaju kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona (st. 1.), a da prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete (st. 2.).

25.5. Budući da je šteta tužitelju nastala u razdoblju od 22. studenog 2011. pa nadalje te da je tužba u ovom predmetu podnesena 22. studenog 2022. prigovor zastare tuženika je neosnovan budući da od nastanka štete do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu nije prošao zastarni rok od 15 godina propisan čl. 81. st. 1. KZ/11.

26. Slijedom navedenog je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. u vezi sa čl. 1107. st. 2. ZOO-a tuženiku naloženo da tužitelju isplati iznos od 7.141,25 eura na ime štete koju je tužitelj pretrpio uslijed neovlaštene potrošnje plina na obračunskom mjernom mjestu Pjetera Kajzogaj, a koja šteta je prouzročena tuženikovom preinakom plinomjera na tom obračunskom mjernom mjestu, za što je tuženik pravomoćno proglašen krivim presudom Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-83/2016-13 od 27. veljače 2017.

26.1. Člankom 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je šteta tužitelju u cijelosti nastala u razdoblju prije 13. svibnja 2014. te je stoga tužitelju dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade štete od 13. svibnja 2014. do isplate, u kojem razdoblju ju je tužitelj zateznu kamatu i tražio.

26.2. Zatezna kamata dosuđena je po stopi iz čl. 29. st. 2 ZOO-a po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose.

26.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

27. Tužitelj je nakon primitka nalaza i mišljenja strojarskog vještaka preinačio tužbu na način da je potraživao od tuženika isplatu iznosa od 55.146,49 eura, odnosno iznos naknade za neovlaštenu potrošnju za razdoblje od 22. studenog 2011. do 11. travnja 2014. obračunat primjenom metodologije iz Općih uvjeta i Mrežnih pravila, sukladno varijanti b) nalaza i mišljenja vještaka.

27.1. Opći uvjeti i Mrežna pravila propisali su metodologiju za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koja polazi od pretpostavke da točnu količinu utrošenog plina koja nije evidentirana nije moguće utvrditi zbog preuzimanja plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili zbog onesposobljenosti plinomjera. Iz navedenog razloga ta metodologija prilikom obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju polazi od priključnog kapaciteta i propisanog broja sati korištenja plina te umnoškom tih parametara sa cijenom plina utvrđuje pretpostavljnu vrijednost neovlašteno potrošenog plina.

27.2. Međutim u konkretnom slučaju preinaka plinomjera je bila takva da je pokazivao potrošnju koja je u fiksnom omjeru bila manja od stvarne te je stoga moguće utvrditi točne količine plina koje su preuzete, a nisu evidentirane. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da vrijednost tako preuzetog plina iznosi 7.141,25 eura sa uključenim PDV-om, što predstavlja iznos koji bi tužitelj imao pravo fakturirati krajnjem korisniku u slučaju da štetne radnje tuženika nije bilo.

27.3. Slijedom navedenog evidentno je da je stvarna šteta koju je tužitelj pretrpio uslijed neovlaštene potrošnje manja od iznosa naknade za neovlaštenu potrošnju koji bi se dobio primjenom metodologije iz Općih uvjeta, odnosno Mrežnih pravila, što bi dovelo do neosnovanog bogaćenja tužitelja protivno odredbi čl. 1090. ZOO-a. Stoga je jedino prihvatljivo visinu štete utvrditi temeljem tržišne vrijednosti stvarnih količina plina koje su isporučene na mjernom mjestu II, a koje nisu evidentirane, koja prema nalazu vještaka iznosi 7.141,25 eura sa uključenim PDV-om.

27.4. Iz navedenog razloga je tužbeni izhtjev odbijen u dijelu u kojem tužitelj od tuženika potražuje naknadu štete preko iznosa od 7.141,25 eura do ukupno zatraženih 55.146,49 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom.

27.5. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a.

28.1. Tuženik je osporio i odgovornost za štetu nastalu tužitelju i visinu tužbenog zahtjeva. Tužitelj je u tijeku postupka dokazao da je tuženik odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio uslijed preinaka na plinomjeru pa je uspio u dokazivanju osnovanosti tužbenog zahtjeva u omjeru od 100%.

28.2. U pogledu visine tužbenog zahtjeva tuženiku je naloženo da tužitelju isplati iznos od 7.141,25 eura (što predstavlja 12,95% ukupnog postavljenog tužbenog zahtjeva) dok je tužbeni zahtjev odbijen u dijelu u kojem je tužitelj tražio isplatu iznosa od 48.005,24 eura (što predstavlja 87,05% postavljenog tužbenog zahtjeva).

28.3. Kada se uzme u obzir i kvantitativni i kvalitativni uspjeh obje stranke tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 56,47%, a tuženik je uspio u sporu u omjeru od 43,53%. Kada se od postotka uspjeha tužitelja oduzme postotak uspjeha tuženika dobije se razlika od 12,94% u kojem omjeru, temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, valja dosuditi nastali parnični trošak tužitelju.

28.4. Prilikom odlučivanja o parničnim troškovima tužitelja uzeti su u obzir troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023.), a prema vrijednosti spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje.

28.5. Tužitelju je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom parničnom postupku nastao trošak sastava tužbe od 18. studenog 2022. (Tbr. 7.1) u iznosu od 500,00 eura, trošak sastava obrazloženog podneska od 3. siječnja 2023. (Tbr. 8.1) u iznosu od 500,00 eura, trošak zastupanja na ročištima 16. siječnja 2024. i 12. veljače 2024. (Tbr. 9.1) u iznosu od 500,00 eura svako, trošak zastupanja na ročištima 24. lipnja 2024. i 14. siječnja 2025. (Tbr. 9.1) u iznosu od 1.000,00 eura svako, trošak sastava obrazloženog podneska od 4. travnja 2024. (Tbr. 8.1) u iznosu od 1.000,00 eura, što ukupno iznosi 5.000,00 eura, odnosno uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% sveukupno 6.250,00 eura. Na navedeni iznos valja dodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 150,43 eura i sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 597,92 eura, odnosno 6.998,35 eura.

28.6. Temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a tužitelju valja dosuditi 12,94% navedenog troška, što iznosi 905,59 eura.

28.7. Neovisno u uspjehu u sporu tužitelju valja dosuditi trošak vještačenja u iznosu od 709,45 eura, budući da je tuženik u cijelosti osporavao visinu tužiteljeva zahtjeva, pa je provođenje vještačenja bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

28.8. Slijedom navedenog je tuženom naloženo da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 1.615,04 eura.

28.9. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022.) koji propisuje da kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do naplate.

28.10. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak sastava žalbe od 28. siječnja 2023. budući da je ta žalba odbijena drugostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-97/2023-2 od 13. srpnja 2023.

28.11. Kao neosnovan je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadom troškova radnji koje su poduzete prije 4. travnja 2024. preko dosuđenog iznosa troška od 500,00 eura uvećano za PDV, budući da je u vrijeme poduzimanja tih radnji vrijednost predmeta spora prema tužbenom zahtjevu iz tužbe iznosila 25.440,28 eura pa tužitelj nema pravo potraživati trošak poduzimanja tih radnji preko dosuđenog iznosa od 500,00 eura uvećano za PDV.

28.12. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

Koprivnica, 14. veljače 2025.

Sudac

Jerko Bogdanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu i rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Nenad Dianić, Ivanić Grad

2. Odvjetnik Petar Petrović, Sesvete