Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stalna služba u Drnišu

    Poslovni broj: Pp-574/2022

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog BJ i drugookrivljenog PJ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, Broj: 511-13-09/05-5-28-1/2021 od 20. veljače 2022., nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. veljače 2025., istog dana objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Prvookrivljeni BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. B i pok. P rođene M, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju tesar, ratni vojni invalid, umirovljenik, sa mjesečnim primanjima u iznosu cca 900,00 eura, loših imovinskih prilika, oženjen, otac troje djece, prekršajno neosuđivan, i

    drugookrivljeni PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i pok. K rođene M, rođen **.**.1959. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], po zanimanju autoelektričar, zaposlen, sa mjesečnim primanjima u iznosu oko 1.000,00 eura, srednjih imovinskih prilika, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno osuđivan,

    k r i v i  s u

    što su 20. veljače 2022. u 12:20 sati u mjestu Gradac, općina Ružić, ulica Pastuovići kućni broj 00, u zaseoku Pastuovići na cesti narušavali javni red i mir na način da su se zbog otprije narušenih međuljudskih odnosa fizički sukobili na način da su se međusobno naguravali i udarali rukama po glavi i tijelu, nakon čega je sukob prestao,

    čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa se prvookrivljenom BJ, na temelju citiranog propisa i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 50,00 EUR (pedeset eura),

    dok se drugookrivljenom MJ, na temelju citiranog propisa,

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 50,00 EUR (pedeset eura).

    II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

    III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene im novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

    IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu 23,00 EUR (dvadeset tri eura) – svaki, a koji trošak se sastoji od putnog troška za pristup svjedoka na sud te paušalnog troška prekršajnog postupka, i to u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš podnijela je 28. veljače 2022. protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Pozvani da se očituju o krivnji za prekršaj za koji ih se tereti, okrivljenici su se izjasnili da se ne smatraju krivima.

    3. Ispitan na glavnoj raspravi 16. travnja 2024. (list spisa 44-45) prvookrivljeni BJ iskazao je da je 20. veljače 2022. oko 12:20 sati bio u mjestu Gradac, zaseok Pastuovići, da je stajao na cesti, razgledavao neke terene nekih dva kilometara od svoje kuće, kad je u jednom trenutku na četverociklu došao PJ kojeg da je upitao što želi, a on da mu je na to rekao: „Jebem ti mater“ i to je viknuo. Potom da se isti navedenim vozilom primaknuo zidu, uzeo kamen i krenuo ga udariti kamenom, što je i učinio udarivši ga u glavu. Nakon toga da su se međusobno pogurali, on je PJ uhvatio, gurnuo i bacio od sebe. BJK da se i dalje zaletavao prema njemu, a on da ga je odgurivao. Nitko nije prisustvovao sukobu, a naknadno su na mjesto događaja došli Antin brat i sin te susjed ĐJ zvan N. Između njega i PJ da su narušeni međuljudski odnosi 30-tak godina.

    4. Ispitan na glavnoj raspravi 16. travnja 2024. (list spisa 46) drugookrivljeni PJ je iskazao da u cijelosti ostaje kod iskaza danog na zapisnik pred zamoljenim Općinskim prekršajnim sudom u Splitu od 11. siječnja 2023. te da još jednom ističe da nije BJ opsovao majku niti na istoga na bilo koji način vikao. Isti da je njega prvi napao dok je sjedio na motoru i on da se samo branio. Misli da mu je isti u svemu tome ospovao majku. Osim BJK nitko da nije bio prisutan navedenom događaju, tek nakon sat vremena na mjesto događaju su stigli njegov sin D i brat Ć.

    5. U svom iskazu danom pred zamoljenim Općinskim prekršajnim sudom u Splitu (list spisa 21-22) drugookrivljeni PJ iskazao je da je 20. veljače 2022. oko 12:20 sati bio su zaseoku Pastuovići koje je inače njegovo rodno mjesto. Upravljao je svojim četverociklom kroz selo, u jednom trenutku je sreo susjeda ĐJ, zaustavio se i kako je ugledao sjenu neke osobe, upitao ga je tko se ovo gore krije, a dotični da mu je odgovorio da ne zna. Nakon toga da je produžio četverociklom još 100 metara naprijed, skrenuo lijevo kako bi vidio o kojoj se osobi radi, međutim u jednom trenutku da je samo osjetio udarac šakom u glavu, tj. u prednji dio lica. Prije nego što da je dotični udario, kazao je „Što ti mene pratiš“, i tada da je prepoznao da se radi o susjedu BJ. On da dotičnog nije udarao rukama po glavi i tijelu, moguće je jedino da je dotičnog udario, ne sjeća se u koji dio tijela ali taj udarac da je bila njegova reakcija na njegov udarac, dakle u samoobrani. S dotičnim inače da ne razgovara ali navodi kako dotični ima problema sa svim susjedima u selu. U spis prilaže nalaz kao dokaz nanošenja ozljede od strane BJ. Policiju da je pozvao njegov sin, a susjed ĐJ da je svjedočio samom napadu od strane BJ koji da je istog spriječio u daljnjim nasrtajima na njega. Predlaže da se dotični ispita kao svjedok na tu okolnost, a dotični stanuje u [adresa] (ĐJ, zvani N).

    6. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka ĐJ od 15. siječnja 2025. (list spisa 67), obavijest (list spisa 4), obavijest (list spisa 5), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 6), naredbu o određivanju mjere opreza serijski broj: [serijski broj]( list spisa 7), naredbu o određivanju mjere opreza serijski broj: [serijski broj] (list spisa 8), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 9), ispis dojave (list spisa 12-13), prijavu OVB Hrvatski ponos Knin od 20. veljače 2022. (list spisa 14), nalaz OVB Hrvatski ponos Knin od 20 veljače 2022. (list spisa 24), liječničku potvrda od 6. lipnja 2024. (list spisa 55), potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalna transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/21750 od 14. veljače 2025 te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalna transformacije Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/21753 od 14. valjče 2025.

    7. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    8. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

    9. Sud je u ovom postupku primijenio odredbe članka 13. iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 114/2022.) s obzirom na to da je taj zakon najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

    10. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    11.1. Razmatrajući činjenični opis optužnog prijedloga, razvidno je da se okrivljenicima između ostalog stavlja na teret i to da su navedene prigode narušavali javi red i mir na način da su se „prvo verbalno vrijeđali riječima govoreći jedan drugom „jebem ti mater“. U tom smislu ističe se da je iz naprijed citirane zakonske odredbe jasno i nedvojbeno da se predmetni prekršaj, kada je riječ o verbalnoj komunikaciji, može počiniti samo svađom ili vikanjem (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi npr. buka, galama, graja…), jer je životno logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnom komunikacijom, a da se pritom ne radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime). Slijedom navedenog proizlazi da je, za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u situacijama kada je modus operandi verbalna komunikacija, a o tome se, između ostalog, radi u ovom prekršajnom predmetu, odlučna činjenica da se radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime) i ta činjenica, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Iz navedenog je razvidno da za ostvarenje obilježja ovog prekršaja nije dovoljno utvrđenje da su se okrivljenici navedene prigode „prvo verbalno vrijeđali riječima govoreći jedan drugom „jebem ti mater“ ako pritom nije bilo vike ili svađe od strane okrivljenika (uključujući i sinonime). Dakle, ovako opisano vrijeđanje pogrdnim riječima ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja jer nema potreban intenzitet. (tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja Ppž-562/2024 od 6. veljače 2024.).

    11.2. Slijedom navedenog, budući da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to opisano ponašanje okrivljenika nije prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    11.3. S tim u vezi sud smatra bitnim istaknuti da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (subjektivni i objektivni identitet optužbe). Sud je vezan činjeničnim opisom djela, onako kako je ono konkretizirano i opisano u optužnom aktu, i intervencije u činjenični opis od strane suda su dopuštene samo u određenim slučajevima (poput preciziranja činjeničnog opisa, ispuštanja nebitnih detalja i sl.), pri čemu je bitno da sud takvom intervencijom ne prekorači optužbu. O prekoračenju optužbe, kao bitnoj povredi odredbi prekršajnog postupka, svakako bi se radilo kada bi sud intervenirao u činjenični opis na način da okrivljenika stavi u nepovoljniji položaj odnosno, u konkretnom slučaju, kada bi dodavao bitno obilježje djela.

    11.4. Slijedom navedenog, sud je intervenirao u činjenični opis na način da je ispustio navedeni dio činjeničnog opisa budući da taj dio po propisu nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    12. Prvookrivljenik u svojoj obrani sadržajno priznaje odlučne činjenice budući da navodi da se navedene prigode međusobno pogurao s drugookrivljenikom, da je istog uhvatio, gurnuo ga i bacio od sebe, te da ga je odgurivao od sebe, a koje priznanje je sud cijenio istinitim i sukladnim pročitanom zapisniku o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka ĐJ.

    13. Nije sporno, a obzirom na sadržaj obrane okrivljenika, da su se okrivljenici kritične prigode nalazili na cesti u mjestu Gradac, zaseoku Pastuovići kojom prilikom su se fizički sukobili na način da su se međusobno naguravali udarajući jedan drugoga po glavi i tijelu.

    14. Sporno je je li navedene prigode drugookrivljeni PJ postupao u samoobrani.

    15. Radi razjašnjenja za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka ĐJ od 15. siječnja 2025. (list spisa 67) koji je iskazao kako je navedene prigode sjedio u dvorištu ispred svoje kuće. U jednom trenutku ispred dvorišta njegove kuće da je stigao okrivljeni PJ sa svojim motorom, te ga upitao tko se to nalazi na vrhu ulice, jer da vidi nekakvu sjenu na vrhu ulice Pastuovići, ali da ne zna tko je to. On da mu je odgovorio da ne vidi nikoga i da ne zna tko bi to bio, a da je potom PJ produžio s motorom dalje na vrh ulice, vjerojatno da bi vidio tko se tamo nalazi. Nekih otprilike 5 minuta nakon što je PJ otišao prema vrhu ulice Pastuovići čuo je nekakvu viku i galamu sa navedenog mjesta, odnosno sa vrha ulice. Potom je izašao iz dvorišta svoje kuće te se uputio prema navedenom mjestu, vrhu navedene ulice. Kad je došao gore zatekao je obojicu okrivljenika kako se drže jedan za drugoga u međusobnom naguravanju, te ih je razdvojio. Nije prisustvovao samom događaju budući da je došao pred kraj i razdvojio ih, niti znaa što se točno između njih događalo. Ne zna što je tko kome rekao između njih dvojice, zna samo da je do svoje kuće koja se od navedenog mjesta nalazi 30-40 metara čuo viku i galamu koju su proizvodili obojica. Nakon što ih je razdvojio, okrivljenici su se uputili svatko svojim putem, BJ je otišao svojoj kući, a PJ je bio krvav pa mu je on ustupio da uđe u njegovu kuću kako bi se oprao od krvi.

    16. Iz prijave OVB Hrvatski ponos Knin od 20. veljače 2022. (list spisa 14) i nalaza OVB Hrvatski ponos Knin od 20 veljače 2022. (list spisa 24) razvidno je da je PJ **.**.2022. pregledan od strane liječnika u OVB Hrvatski ponos Knin u povodu navodnog udarca šakom u glavu u lijevu stranu glave u mjestu Gornji Grada koju je zadobio od poznate osobe, a gdje mu je dijagnosticirana potkožna nakupina krvi lijevo temporalno i na jagodičnoj regiji lica te ogreblina desnog obraza što je kvalificirano kao laka tjelesna ozljeda.

    17. Sud je u cijelosti cijenio vjerodostojnim pročitani zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju ĐJ jer je isti iskazivao detaljno i uvjerljivo o svim okolnostima događaja, a neposredno je prisustvovao dijelu događaja te je njegov iskaz u međusobnom suglasju sa iskazom prvookrivljenika.

    18. Sud nije povjerovao obrani drugookrivljenika da je navedene prigode postupao u samoobrani. Njegova obrana je neuvjerljiva te očito usmjerena na izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti. Naime, na okolnost utvrđivanja dinamike cijelog događaja, drugookrivljenik je predložio da se u postupku u svojstvu svjedoka ispita ĐJ jer da je isti prisustvovao navedenom događaju. Iz iskaza svjedoka ĐJ, a koji je u tom dijelu međusobno suglasan s iskazom prvookrivljenika, sud je utvrdio da ĐJ nije prisustvovao cijelom događaju već je došao pred kraj događaja. Nadalje, iz iskaza svjedoka ĐJ, sud je utvrdio da su se navedene prigode na vrhu ulice Pastuovići oboje okrivljenika međusobno naguravali, držeći jedan drugoga za ruke. Uzimajući u obzir obrane oboje okrivljenika i rezultate dokaznog postupka, sud je utvrdio da su se kritične prigode okrivljenici ponašali jedno prema drugome na način kako je to opisano u izreci ove presude te da drugookrivljenik nije postupao u samoobrani. Naime, rezultati dokaznog postupka ne ukazuju na postojanje opasnosti koji bi opravdale ili umanjile značaj protupravnog ponašanja drugookrivljenika. Iz rezultata dokaznog postupka, iskaza u postupku ispitanog svjedoka i iskaza oboje okrivljenika ne proizlazi da bi drugookrivljeniku navedene prigode prijetio napad na njegov tjelesni integritet takvog intenziteta da bi se njegovo ponašanje imalo smatrati obranom koja je u konkretnom slučaju bila prijeko potrebna da bi isti od sebe odbio istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.

    19. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici 20. veljače 2022. u 12:20 sati u mjestu Gradac, općina Ružić, ulica Pastuovići kućni broj 00, u zaseoku Pastuovići na cesti narušavali javni red i mir na način da su se zbog otprije narušenih međuljudskih odnosa fizički sukobili na način da su se međusobno naguravali i udarali rukama po glavi i tijelu, nakon čega je sukob prestao.

    20. Element javnosti mjesta, kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nije bio dvojben s obzirom na to da se radnja odvila na cesti u mjestu Gradac, zaseoku Pastuovići. Naime, u pravnoj teoriji i sudskoj praksi je zauzet stav da je javno mjesto ono mjesto gdje je pristup moguć neograničenom i neodređenom broju osoba (javno mjesto u užem smislu – realno javno mjesto). Tako se javnim mjestom mogu smatrati mjesta namijenjena za promet građana, kao što su između ostalog i ceste. Ceste se smatraju apsolutnim javnim mjestom, odnosno onim javnim mjestom koja su kao takva određena po namjeni i funkciji kao javna mjesta.

    21. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji prekršaj ih je proglasio krivim.

    22. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    23. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenike ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

    24. Sud je prvookrivljenom BJ kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni, osobne i imovinske prilike te prekršajnu neosuđivanosti, dok mu otegotne okolnosti nije našao. Cijeneći sve okolnosti u njihovoj ukupnosti, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu, kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, i to u iznosu 50,00 eura, smatrajući da je takva visina novčane kazne, imajući u vidu propisani raspon novčane kazne za to djelo prekršaja, prikladna i razmjerna težini počinjenog prekršaja te da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

    25. Sud je drugookrivljenom PJ kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni te osobne i imovinske prilike, dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio prekršajnu osuđivanost za prekršaj iz članka 49. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, sud je ocijenio da utvrđene olakotne okolnosti pretežu nad utvrđenom otegotnom okolnosti i da je opravdano drugokrivljeniku izreći novčanu kaznu kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, i to u iznosu 50,00 eura, smatrajući da je takva visina novčane kazne, imajući u vidu propisani raspon novčane kazne za to djelo prekršaja, prikladna i razmjerna težini počinjenog prekršaja te da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

    26. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenim ovom presudom.

    27. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivim, obvezani su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Drniš, 14. veljače 2025.

    Sutkinja:

    Marina Belak

    Odluku izradila viša sudska savjetnica:

    Zrinka Aužina

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju

    2. Prvookrivljeniku

    3. Drugookrivljeniku

    4. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.