REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U OSIJEKU

Stalna služba u Belom Manastiru

Kralja Tomislava 53, 31300, Beli Manastir

P-78/2019-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Robertu Gojević, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB:22694857747, zastupano po punomoćniku Ivi Kaselj Šabić odvjetnici iz Osijeka, protiv tuženika Lovačkog društva "Srnjak" Bilje, Lovački Dom, OIB:02452345954 zastupano po punomoćniku Josipu Firi, odvjetniku iz Osijeka, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave, održane u prisutnosti punomoćnika stranaka, zaključene 20. siječnja 2025., temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, objavljene 14. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "Srnjak" Bilje, Lovački Dom, OIB:02452345954, isplatiti tužitelju Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, Ul. grada Vukovara 74, iznos od 6.237,97 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 4. travnja 2018. pa do isplate obračunato uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena.

II. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "Srnjak" Bilje, Lovački Dom, OIB:02452345954,, isplatiti tužitelju Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, troškove parničnog postupka u iznosu od 4.614,63 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, obračunato uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da se 19. prosinca 2017. oko 21,30 sati dogodio nalet na divljač na Županijskoj cesti ŽC-4257, 1400 m južno od raskrižja sa Blatnom ulicom u mjestu Bilje. Oštećenik UG upravljao je osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se kolnikom županijske ceste Ž-4527 iz smjera sjevera u smjeru juga. Dolaskom do opisanog mjesta, sa kosine nasipa sa zapadne strane kolnika iz smjera zapada u smjeru istoka na kolnik je istrčala divljač-košuta uslijed čega je došlo do udara prednje strane automobila u tijelo divljači. Od siline udara divljač je odbačena na istočnu prometnu traku kolnika županijske ceste gdje je od zadobivenih ozljeda i uginula. U trenutku štetnog događaja osobni automobil registarskih registarske oznake [registarska oznaka], vlasnika Erste&Steiermarkische S-Leasing d.o.o. i korisnika odnosno ugovaratelja Auto Jura Junior d.o.o. marka i tip BMW serija 5 520 D bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br.831274207, te se oštećeni obratio tužitelju sa zahtjevom za naknadu štete na vozilu. Nakon procjene visine štete tužitelj je na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi 4. travnja 2018. isplatio iznos od 6.237,97 eur na račun korisnika leasinga odnosno ugovaratelja osiguranja Auto Jura & Junior d.o.o. Tužitelj je isplatom navedenog iznosa na ime imovinske štete stekao pravo na regres od tuženika. Tužitelj je tuženika pozvao na plaćanje regresnog duga u izvansudskom postupku na koji poziv se tuženik očitovao kako se ne smatra odgovornim za nastali štetni događaj. Slijedom iznijetoga tužitelj predlaže sudu da svojom presudom obveže tuženika na isplatu 6.237,97 eur te da ga obveže i na naknadu parničnih troškova.

2.Tuženik u pisanom odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, kako osnovi tako i visini. Ističe prigovor promašene aktivne legitimacije. Tuženik ističe da nije kriv za nastanak prometne nesreće, nego je za nastanak prometne nesreće isključivo krivac vozač UG, koji nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti. Tuženik navodi da je na dijelu ceste na kojem se dogodila prometna nesreća postavljen znak "Divljač na cesti" i vozač je bio dužan prilagoditi vožnju uvjetima na cesti na koje upozorava prometni znak upravljanjem uz povećanu pažnju uz prilagođavanje brzine vozila prometnim znakom nagoviještenoj opasnosti od divljači na cesti. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i obvezati tužitelja na naknadu parničnih troškova.

3. Sud je proveo dokaze čitanjem Potvrde PP Beli Manastir na listu 4.-5. spisa, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na listu 6. spisa, ispis iz Registra udruga na dan 25.1.2019. na listu 7. -9. spisa, police osiguranja osiguranika Erste&Steiermarkische S-Leasing d.o.o br. 831274207 s priloženim uvjetima na listovima 10.-17.spisa, prijave i zahtjev za naknadu štete s prilozima na listovima 18.-22. spisa, izvid štete na listu 23.-24. spisa, obračun visine štete na listu 25. spisa, odštetni zahtjev na listu 26.-35. spisa., sporazum o izvansudskoj nagodbi na listu 36. spisa., potvrda o izvršenom plaćanju na listu 37. spisa, opomene pred tužbu na listovima 38.-40. spisa, izvješće o događaju i zapisnik o očevidu, situacijski plan na listovima 64.-69. spisa, CD s fotografijama na listu 70 spisa, nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Tomislava Mrčela, dipl.inž. na listovima 99. -102. spisa, skica dinamike kretanja divljači i vozila na listu 123. spisa, saslušanjem vještaka prof. dr. sc. Tomislava Mrčele, dipl.inž na listu 147.-148 spisa, prometno-tehničko vještačenje Dražena Budimira, mag. ing.traff. na listu 157.-181. spisa, priklop zapisnika iz predmeta br. Pn-204/2018 na listu 214. - 221. spisa, saslušanjem vještaka Dražena Budimira, mag. ing.traff. na listu 226.-227. spisa i očitovanje Dražena Budimira, mag. ing.traff. na listu 228. -229. spisa.

4. Na temelju tako provedenih dokaza, ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza kao cjeline, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5. Među strankama je nesporno da je došlo do štetnog događaja kojom prilikom je došlo do oštećenja vozila tužiteljevog osiguranika, te da je tužitelj isplatio na osnovu odštetnog zahtjeva te procjene visine štete na temelju sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 4. travnja 2018. iznos od 6.237,97 eur.

6. Sporno je među strankama da li postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu ili je isključivi krivac vozač UG koji nije prilagodio brzinu vožnje uvjetima na cesti. Tuženik je u odgovoru na tužbu istako i prigovor o promašenoj aktivnoj legitimaciji.

7. Čitanjem police osiguranja br. [broj police osiguranja] i pripadajućih Uvjeta za istu utvrđeno je da je vozilo koje je učestvovalo u prometnoj nesreći imalo važeću policu automobilskog kasko osiguranja i to tzv. puni kasko. Prema priloženim uvjetima, točnije člankom 17. Uvjeta puni kasko pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenja predmeta osiguranja, u ovom slučaju osiguranog osobnog vozila. Nalet divljači na vozilo nije isključen člankom 6. Uvjeta iz pokrića police osiguranja. Stoga nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije na koje se poziva tuženik.

8. Vještakinja Sanja Krajinović osobno saslušana u predmetu br. Pn-204/2018 navodi da ostaje kod nalaza i mišljenja kao u pisanom podnesku. Prema tragovima na mjestu nesreće ne može se utvrditi kretanje divljači odnosno da li divljač, trčala, hodala ili preskakala. Također nema dokaza kojima bi se moglo utvrditi da li je košuta bila ili nije bila oslonjena svim nogama na tlo. Također i u ostalom dijelu mišljenja dosta parametara je uzeto samo pod uvjetom jer nema konkretnih dokaza o brzini kretanja divljači i masu košute te ostalim detaljima. Prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršila je i uvid u nalaz vještaka JG koji je u spisu i navodi da su njihovi nalazi manje-više usuglašeni. Najvažnija razlika je u tome što je ona koštu postavila oko pola metra zapadnije nego što je to napravio kolega JG. Smatra da to nije nešto pretjerano bitno. U nalazu i mišljenju zaključuje da vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći nalet na divljač. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela je u obzir i iskaz vozača. Nije moguće utvrditi način na koji se kretala divljač. Moguće je da se divljač i pri skoku kretala brzinom od 10 km/h što ovisi o tome kada je divljač počela skakati. Kao prometni vještak ne može se izjasniti kojom brzinom se košuta kreće pri skoku. Moguće je da je odbačaj tijela košute bio i ulijevo što ovisi o naletnoj brzini vozila i da li je do udara došlo na način da je sila udara djelovala van težišta košute. Po njoj bi prilagođena brzina s obzirom na uvjete koji su vladali u trenutku prometne nesreće bila oko 60 km/h. Do naleta ne bi došlo da se vozilo kretalo brzinom od oko 61,55 km/h jer bi divljač umakla. Ukoliko se vozilo kretalo brzinom od 83,27 km/h te ukoliko se divljač kretala 10 km/h i nije bilo nikakve reakcije vozača u smislu kočenja ne bi došlo do izbjegavanja divljači odnosno divljač ne bi umakla. I pri brzino od 65 km/h u konkretnom slučaju divljač ne bi umakla i opet bi došlo do naleta. S obzirom na činjenicu da je dozvoljena brzina od 90 km/h a vozilo se kretalo brzinom od 83 km/h ona tu vožnju ne bi stavila u kategoriju nepažljive vožnje. Unatoč tome što vozač vozio pod kratkim svjetlima i što je imao znak "divljač na cesti" ona je ne bi stavila u kategoriju nepažljive vožnje. Pročitala je presudu i navodi da se u njoj radi o tome da je naletna brzina iznosila 70 km/h a nema podataka o tome kolika je bila brzina prije naleta vozila na divljač. U ovom predmetu se radi o naletnoj brzini od oko 80 km/h a brzina kretanja prije naleta bila je 83 km.

8.1. Iskaz vještakinje Sanja Krajinović sud prihvaća u cijelosti. Vještakinja detaljno pojašnjava da se prema tragovima mjesta nesreće ne može utvrditi način kretanja divljači, položaj nogu divljači a i dostava ostalih parametara uzeta je samo po uvjetom. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela je obzir i iskaz vozača.

9. Vještak Dražen Jeđud osobno saslušan u predmetu br. Pn-204/2018 navodi da ostaje kod nalaza i mišljenja kao u pisanom podnesku i mišljenja kao od 24.1. 2019., iskaza od 9.10.2019., očitovanja od 17.4.2019., dopune od 11. 10. 2019. i dopune od 1. 02. 2020. Brzina kretanja divljači je iskazana na temelju izjave vozača i komponente odbačaja tijela divljači u smjeru istoka odnosno u smjeru prethodnog kretanja divljači. Odbačaj u tijela divljači utvrđen je materijalnim tragovima koji fiksirani na mjestu događaja. Iskaz vozača može biti subjektivan ali su materijalni tragovi objektivni pokazatelj na temelju kojih se vrši utvrđivanje dinamike prometne nesreće. U konkretnom slučaju na temelju materijalnih tragova fiksiranih očevidom mogao definirati naletni položaj između automobila i tijela divljači na kolniku te je moguće utvrditi dinamiku prometne nesreće. Mišljenja je da se u trenutku prometne nesreće divljač kretala brzinom od oko 25 km/h kod manje brzine kretanja divljači poprečna komponenta odbačaja tijela u smjeru istoka bi bila manja. Brzina kretanja divljači utječe na vremensko prostoru analizu i analizu mogućnost za izbjegavanje prometne nesreće. Ukoliko je centar za kriminalistička vještačenja utvrdio da je prilagođena brzina vozila u konkretnom slučaju bila ne veća od 60 km/h (prema njegovom mišljenju 59 km/h), suglasan je da se u konkretnom slučaju prometna nesreća ne bi dogodila da se automobil kretao u okviru prilagođene brzine, jer bi u tome slučaju prije dolaska automobila na mjesto naleta divljač u cijelosti napustila, kako za brzinu prema njegovom nalazu od 65 km/h, tako i za brzinu prema nalazu Centra od 61,55 km/h. Brzina 79 km/h je za 33,9 % veća od brzine 59 km/h. Brzina od 83,27 km/h je 38,8 % veća od brzine od 60 km/h. Sa prometno tehničkog stajališta svako kretanje brzinom većom od prilagođene brzine sa sigurnosnog stajališta nije prihvatljivo. Brzina 33,9 % veća od prilagođene brzine je također sa sigurnosnog stajališta ne prihvatljiva. Svi tehnički uvjeti odnosno stanje vozila, psihofizičko stanje vozača, stanje kolnika, uvjeti vidljivosti, uvjeti preglednosti, vremenske prilike, gustoća prometa itd. utječu na prilagođenu brzinu vozila. Uzimajući u obzir sve navedene faktore određuje se prilagođena brzina vozila za konkretne uvjete vožnje.

DRAŽEN

9.1. Iskaz vještaka Dražena Jeđuda sud prihvaća samo djelomično jer u svome nalazu brzinu kretanja divljači procjenjuje na temelju svoga mišljenja bez konkretnih materijalnih dokaza a po mišljenju ovoga suda u ovom slučaju upravo je brzina i način kretanja divljači presudna za pitanje odgovornosti za nastalu štetu.

10. Na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće sud je proveo dokaz vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Tomislavu Mrčeli, dipl. inž. Vještak u nalazu i mišljenju zaključuje da se vozilo [registarska oznaka] prije kontakta s divljači kretalo brzinom oko 90 km/h. Vozač vozila [registarska oznaka] nije mogao reagirati na pojavu divljači prije kontakta s istom. Također zaključuje da je materijalna šteta na vozilu iznosila 7.530,07 eur bez PDV-a.

10.1. Vještak prof. dr. sc. Tomislavu Mrčeli, dipl. inž. osobno saslušan navodi da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Iz podneska je vidljivo da izračunata brzina na osnovu mjesta zaustavljanja vozila se može uzeti od 90 km/sat. Korištenje glavnih – dugih svjetala je precizirana zakonom tj. duga svijetla koristimo u normalnim uvjetima vožnje. Izračun kretanja divljači čiji put i brzina po svim izračunima kreće se od 0,33 sek do 0,35 sek još uvijek je u strogim granicama koje propisuje prosječna reakcija vozača osobnog automobila a ona iznosi 0,8 sek. Stoga smatra da nema potrebe ponovno na mjestu prometne nesreće definirati položaj vozila i divljači u konkretnoj situaciji. Vozač je uvijek dužan prilagoditi svoju vožnju uvjetima na cesti. Znak "divljači na cesti" postoji znak da digne percepciju vozača na eventualnu opasnost. On ne uvjetuje vozača da smanji brzinu nego samo da poveća pažnju jer bi u suprotnom brzina bila ograničena znakom. I pri brzini od 70km/sat vozač bi naletio na divljač zato što nema mogućnosti reakcije.

10.2. Sud prihvaća iskaz vještaka u cijelosti jer smatra da je isti izrađen u skladu s pravilima struke a u njemu ne nalazi vidljivih logičkih nedostataka. Vještak je detaljno na ročištu za glavnu raspravu pojasnio sve sporne detalje nalaza.

11. Svjedok UG osobno saslušan u predmetu br. Pn-204/2018 navodi da je navedenog dana bio sam vozač u vozilu BMW i kretao se biljskom cestom, iz Bilja u smjeru Osijeka. Do nezgode je došlo negdje na sredini te dionice kada mu je divljač skočila na auto i to na prednju haubu. Prije samog događaja divljač nije uopće vidio. Na vozilu je oštećen čitav prednji dio vozila tako da je ostao čitav samo lijevi far na vozilu. Često ide tom cestom i zna da na toj cesti postoji znak „opasnost od divljači“. Navodi da mu se nakon ovog događa, auto ugasio i pokazuje da se kretao brzinom od 79 km/h. Inače na tom dijelu ceste je dopuštena brzina od 90 km/h. Nezgoda se dogodila navečer oko 10, pola jedanaest sati, na neosvijetljenom dijelu ceste, a vidljivost je bila dobra i nije bilo magle. Divljač je došla sa njegove desne strane i tada je skočila na njegov auto. Nakon toga divljač je pala na lijevu stranu ceste, u smjeru njegovog kretanja. Na cesti je bilo još vozila koja su dolazila iza njega i ususret njemu. Nakon tog naleta on je upalio sva četiri žmigavca na vozilu. Izašao je iz vozila i pokušao je zaustaviti vozilo koje je dolazilo njemu u susret. Međutim, vozač nije uspio zaustaviti vozilo, tako da je i on vozilom naletio na divljač te ju je odgurao još nekih 300 m od mjesta samog događaja. Prije ove nezgode imao je upaljena kratka svjetla na vozilu. Nije imao upaljene „maglenke“, jer nije niti bilo magle. Nakon predočenja fotografskog elaborata i situacijskog plana mjesta događaja, navodi da se radi o njegovom vozilu i da je na situacijskom planu vjerno prikazan navedeni događaj.

11.1. Iskaz svjedoka UG sud prihvaća u cijelosti jer svjedoči o činjenicama koje je neposredno zapažao i činjenicama koje su mogle biti poznate isključivo njemu. Znakovito je da svjedok iskazuje kako je na divljač naletjelo i vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera i odguralo je s mjesta događaja o čemu nema zapisa u policijskim izvješćima i nalazima vještaka.

12. Na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće sud je proveo dokaz vještačenje po vještaku Draženu Budimiru, dipl.ing.traff. Vještak u nalazu i mišljenju zaključuje da se događaj u prometu dogodio izvan naselja, na ravnom cestovnom potezu, u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolniku sa dvije obilježene prometne trake u kojem je sudjelovao UG, vozač OA „BMW“ reg. oznaka [registarska oznaka], upravljajući vozilom ostvaruje nalet na jelensku divljač-košutu, a prema materijalnim dokazima ostvaren je djelomično izlazni nalet na divljač koja je osobnom automobilu prelazila kolnik od desna prema lijevo. Provedenim izračunom, prema energiji u sudaru s divljači (za masu jelenske divljači-košute uzeta je masa od 70 kg) utrošenoj na deformacije na OA, brzina OA u trenutku naleta iznosi oko 82 km/h ± 5,0 km/h. Brzina kretanja vozila je bila ograničena prometnim pravilom za izvan naseljenog mjesta na 90 km/h. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila u pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vozač motornog vozila dužan je umjesto dugih svjetala za osvjetljavanje ceste upotrebljavati kratka svjetla samo u točno određenim prometno-tehničkim uvjetima. Ograničenje za uočavanje divljači je bio bočni otklon svjetlosnog snopa OA i denivelirani (niži) teren sa kojeg je divljač dolazila. Vozač OA pri svakoj brzini manjoj od 46 km/h mogao je pravovremeno uočiti i prepoznati neosvijetljenu i neoznačenu zapreku i intenzivnim kočenjem na suhom asfaltu zaustavio vozilo prije naleta na divljač kao zapreku. Kako je dio ceste na kojem se dogodio štetni događaj bio obilježen prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ pojava divljači za vozača je bila predvidiva. Zbog brzine i načina kretanja divljači prometno-tehnički se može konstatirati da divljač za vozača nije bila iznenadna pojava jer se štetni događaj dogodio na posebno opasnom mjestu na kojem divljač često prelazi preko ceste (značenje prometnog znaka A44). Javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet. Pojava divljači predstavlja prometno-tehnički opasnu situaciju u prometu posebno što se najčešće pojavljuje kao zapreka u vremenu kraćem od vremena i prostora mogućeg zaustavljanja. Nije konstatirano da su bile poduzete bilo koje mjere za „zaštitu prometa“ na cestama od divljači ili „mjere za sprječavanje štete od divljači“ na javnoj cesti. Prometni znak A44 se prometno-tehnički ne može smatrati mjerom za zaštitu prometa na cestama ili mjerom za sprječavanje štete od divljači.

12.1.Šteta na vozilu konstatirana je izvidom štete EUROHERC osiguranja d.d. broj 170903200827/1 od 21.12.2017. godine sa specifikacijom potrebnih dijelova za zamjenu i popravak te radnim satima. Kalkulacijom popravka je konstatirano da je popravak OA ugradnjom novih dijelova i sklopova ekonomski isplativ pa je štetu potrebno obračunati kao djelomičnu. Šteta na OA na dan ovoga vještačenja iznosi 9.676,46 eur s PDV-om.

12.2. Vještak Dražen Budimir osobno saslušan navodi da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja kao u pisanom podnesku. Naletna brzine kretanje osobnog vozila BMW utvrđena je prema zatečenim oštećenjima na vozilu u trenutku naleta osobnog vozila na divljač a ne prema odbačaju divljači. Pri brzinom od 82 km/h vozač nije imao tehničkih mogućnosti izbjeći divljač. Kada su otvorena lovišta u pitanju češće se dešava nalet na divljači nego kada su zatvorena lovišta. Način kretanja divljači prije same nesreće utvrdio je na temelju oštećenja na vozilu. Težinu košute utvrdio je na temelju podataka u stručnoj literaturi, također i način kretanja utvrdio je iz stručne literature. Dozvoljava mogućnost i da košuta nije skočila na samu haubu nego da je doskočila pred sam auto. Konkretnu brzinu košute nije utvrdio.

12.3.U svom nalazu i mišljenju vještak Dražen Budimir navodi da bi pri svakoj brzini kretanja divljači većoj od 16 km/h divljač bila iznenadna zapreka. Budući da konkretnu brzinu košute nije utvrdio niti iz njegovoj nalaza se ne može utvrditi da bi postojala odgovornost vozača UG.

13. Ukupno su u ovoj pravnoj stvari provedena četiri vještačenja. U ovom predmetu su vještačili vještaci Tomislav Mrčela i Dražen Budimir dok su u predmetu Pn-71/2024 (ranije Pn-204/2018) vještačili vještaci Sanja Krajinović i Dražen Jeđud čiji su nalazi uz suglasnost stranka pročitani u ovome predmetu jer je riječ o istom štetnom događaju. Razmatrajući sve navedene nalaze i mišljenja vještaka ovaj sud prvenstveno prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Sanje Krajinović jer je isti u skladu s ostalim dokazima provedenim u spisu. Također prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Tomislave Mrčele. Svjedok UG iskazuje da mu je košuta "skočila na auto i to na prednju haubu". Navedeno vjerojatno predstavlja subjektivni doživljaj vozača UG jer se prema nalazu i mišljenju vještaka Sanje Krajinović prema tragovima na mjestu nesreće ne može utvrditi kretanje divljači. Međutim, unatoč relativno subjektivnom opisu načina kretanja košute u iskazu svjedoka UG iz iskaza se ipak može zaključiti da se košuta nije kretala na način kako to navodi stručna literatura odnosno hodom, kasom ili trkom.

14. Na temelju provedenih dokaza ovaj sud smatra utvrđenim da postoji odgovornost tuženika za naknadu štete jer do prometne nesreće odnosno naleta divljači na vozilo nije došlo zbog krivnje vozača UG budući isti prema nalazu i mišljenju vještaka Sanje Krajinović i Tomislava Mrčele nije mogao reagirati na pojavu divljači. Uzrok nesreće je nagli i nepredvidivi izlazak divljači na cestu što potvrđuje nalaz i mišljenje vještakinje Sanje Krajinović. Vještakinja u nalazu i mišljenju navodi da je dosta parametara uzeto samo pod uvjetom jer nema konkretnih dokaza o brzini kretanja divljači i masi košute. Stoga vještakinja zaključuje da vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći nalet na divljač. Isto zaključuje i vještak Tomislav Mrčela. Vještak Tomislav Mrčela također u svome nalazu i mišljenju utvrđuje da se s desne strane ceste s koje strane je i izašla košuta nalazi kosina nasipa širine 3,5 m. Dakle, divljač se prije izlaska na cestu nije kretala po ravnom terenu nego po kosini pa vještak utvrđuje da je položaj divljači na kosini nasipa ispod optičke vidljivosti vozača.

14.1. Prihvaćajući nalaz vještakinje Sanje Krajinović kao objektivan i istinit sud ga prihvaća i u preostalom dijelu kada iskazuje da bi prilagođena brzina uvjetima na cesti bila oko 60 km/h. Do naleta ne bi došlo da se vozilo kretalo brzinom od 61,55 km/h ali pri brzini od 65 km/h opet bi došlo do naleta. Obzirom na činjenicu da je dozvoljena brzina na tom dijelu 90 km/h a vozilo se kretalo brzinom od 83 km/h ona tu vožnju ne bi stavila u kategoriju nepažljive vožnje unatoč tome što je vozač vozio pod kratkim svjetlima i što je imao znak "Divljač na cesti".

15. Prilagođavanje brzine vožnje uvjetima na cesti prvenstveno podrazumijeva prilagođavanje brzine, vremenskim uvjetima i vidljivosti, stanju kolnika, gustoći prometa, stanju vozila, preglednosti ceste a ne i prilagođavanje brzine vožnje nekakvom naglom i nepredvidljivom događaju kao što je nagli izlazak divljači na cestu, pad drveta ili grane na cestu, iznenadni odron kamenja i zemlje na cestu i slični nepredvidivi događaji. Kada se uzme u obzir činjenica iz vještačkog nalaza vještakinje Sanje Krajinović da vozač nije vozio nepažljivom vožnjom i da bi do naleta došlo i pri brzini od 65 km/h kao uzrok ove prometne nezgode ne može se uzeti krivnja vozača.

16. Divljač na cesti i općenito u svakom obliku prometa je opasna stvar jer je njezino ponašanje nepredvidivo. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik i ta odgovornost obuhvaća kako štetu na okolini tako i štetu do koje je došlo uništenjem ili oštećenjem same opasne stvari. U konkretnom slučaju cjelokupna šteta, kako na vozilu tako i na divljači, potječe od košute koja je izašla na cestu. Stoga postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju sukladno člancima 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima koji propisuju da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik odnosno vezano uz članak 1066. Zakona o obveznim odnosima i članak 86. Zakona o lovstvu koji propisuje da za štetu koju divljač počini u lovištu odgovara lovoovlaštenik lovišta te da umjesto vlasnika opasne stvari odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar ili dao u nadgledanje.

17. Visina štete je načelno nesporna među strankama, odnosno utvrđena je priloženom nagodbom.

18. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužitelju su u trošak priznati troškovi zastupanja po odvjetniku koji se odnose na sastav tužbe od 25.1.2019., obrazloženih podnesaka od 29.3.2019., 25.5.2021., 27.9.2022., 22.9.2023., 5.4.2024., 3.10.2024., zastupanje na ročištima 23.9.2019., 18.11.2019., 7.7.2021., 14.9.2021., 14.2.2023., 3.4.2023., 15.5.2024., 16.9.2024., 11.11.2024., 20.1.2025., sve po 200,00 eur, obrazloženih podnesaka od 5.4.2024., 3.10.2024. po 100,00 eur, sastav podneska od 9.3.2020. u iznosu od 50,00 eur, sve uvećano za iznos PDV-a, te troškovi pristojbe na tužbu u iznosu 110,16 eur i presudu u iznosu od 110,16 eur i troškovi vještačenja u iznosu od 331,81 eur, ukupno 4.614,63 eur.

Beli Manastir, 14. veljače 2025.

S U D A C :

Robert Gojević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika