Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

K-544/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sucu Domagoju Lovriću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tatjane Štulić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EK, zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15.,61/15., 101/17.,118/18.,126/19.,84/21.,114/22.,114/23 i 36/24 – dalje: KZ/11) kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11 i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku KO-DO- 625/2024. od 12. studenog 2024., činjenično izmijenjenoj na raspravi 28. siječnja 2025. i 14. veljače 2025. godine, na raspravi održanoj dana 14. veljače 2025. godine u prisutnosti državnoodvjetničkog savjetnika ODO Sisak EKP, okrivljenog TK i njegovog branitelja odvjetnika Milenka Jakšića, javno je istoga dana, objavio i

p r e s u d i o  j e

I/ Okrivljeni EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i RK, rođene T, rođen **.**.1982. u [adresa], sa prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Albanije, završio osnovnu školu, bez zanimanja, prije uhićenja bio zaposlen u Kontejnerskom terminalu u Rijeci, sa primanjima od 7,00 eura po satu, cca 1.500,00 eura mjesečno, bez imovine, oženjen, otac troje maloljetne djece u dobi od 13 i dvoje od 4 godine, vojsku nije služio, bez vojnog čina, neodlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e

što je,

1) dana 26. kolovoza 2024. oko 19,00 sati u Novskoj, na dvorištu obiteljske kuće na adresi [adresa], tijekom verbalne prepirke sa bivšom partnericom u intimnoj vezi KK, nezadovoljan time što je imenovana prekinula njihovu ljubavnu vezu, u nakani da ustraši KK imenovanoj rekao: "Biti ćeš moja ili ničija ili ćeš ići tri metra ispod zemlje!“, a koje riječi su kod imenovane izazvale strah za njezin život i sigurnost,

II/ dakle, drugome ozbiljno prijetio da će njega usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

2) u razdoblju od 1. svibnja 2024. do 20. kolovoza 2024. u Rijeci, u stanu na adresi [adresa], protivno članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u nakani da ponizi i omalovaži svoju partnericu u intimnoj vezi KK, sa kojom je živio u zajedničkom kućanstvu na prije navedenoj adresi, učestalo se dovodio u alkoholizirano stanje i imenovanu vrijeđao i omalovažavao pogrdnim riječima, govoreći joj da je „kurva“, pri čemu joj je govorio i da „žena ne treba raditi, nego treba biti u kući“, time da je u navedenom razdoblju i gotovo svakodnevno fizički nasrtao na KK tako što ju je tukao rukama i nogama, davio ju i vukao za kosu, pa ju je tako i na njen rođendan dana 21. lipnja 2024. oko 16,00 sati, vrijeđao riječima da je „kurva“, a potom ju udario šakom u predjelu glave te joj rasjekao usnu, a što je sve kod imenovane izazvalo strah za njenu sigurnost te je dovedena u ponižavajući položaj,

III/ dakle, učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod druge bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

IV/ čime je kaznenim djelom opisanim pod točkom 1.) počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, a kaznenim djelom opisanim pod točkom 2.) počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

V/ te se na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljenom EK za kazneno djelo pod točkom 1.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedna) GODINA i 6 (šest) MJESECI

VI/ te se na temelju članka 179.a KZ/11 okrivljenom EK za kazneno djelo pod točkom 2.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (dvije) GODINE i 6 (šest) MJESECI

VII/ te se na temelju članka 51. KZ/11 okrivljeni EK

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (tri) GODINE

VIII/ Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počevši od uhićenja 26. kolovoza 2024. godine pa nadalje.

IX/ Na temelju članka 73. stavak 1. KZ/11 u svezi sa stavkom 2. KZ/11, okrivljenom EK se izriče

SIGURNOSNA MJERA

zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja oštećene žrtve

ČK, OIB: [osobni identifikacijski broj],

kojoj se ne smije približiti na udaljenosti manjoj od 100 metara, niti smije s njom uspostavljati ili održavati izravnu, neizravnu vezu kao što su telefonski pozivi, poruke u bilo kojem formatu, te komunikaciju putem društvenih mreža i slično u trajanju od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude.

X/ Na temelju članka 70. KZ/11 okrivljenom EK se

i z r i č e

SIGURNOSNA MJERA

obveznog psihosocijalnog tretmana koji će se provoditi za vrijeme trajanja izvršenja kazne zatvora u ustanovi za izvršenje kazne zatvora, u trajanju od 2 (dvije) godine od izvršnosti presude.

XI/ Na temelju čl. 158. stavak 2. ZKP/08 oštećena ČK se sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

XII/ Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24- dalje: ZKP/08) okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze plaćanja troškova ovog kaznenog postupka.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Sisku poslovi broj KO-DO- 625/2024 od 12. studenog 2024. koja je činjenično izmijenjena na raspravi 28. siječnja 2025. i na raspravi dana 14. veljače 2025. godine. okrivljenom EK je stavljeno na teret počinjenje kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

2. U očitovanju na navode iz optužbe, okrivljeni EK iskazao je da se ne smatra krivim niti za jedno od kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret izmijenjenom optužnicom, a svoju obranu je iznosio na kraju postupka.

3. Žrtva ČK izričito upitana izjavila je da postavlja imovinskopravno zahtjev s osnove duševnih boli i svih zadobivenih ozljeda, psihičke boli, povrede prava na dostojastvo, ali nije znala u kojem iznosu postaviti takav zahtjev pa je predložila sudu da dosudi iznosi koji smatra primjeren za njezin slučaj.

4. U dokaznom postupku su izvedeni dokazi ispitivanjem žrtve ČK, svjedoka ŽK i GK, te vještaka Aldenita Matić i kao svjedokinje SK, stručne suradnice Centra za forenziku, a izvršen je uvid i pročitani su izvješće o postupanju policijskih službenika Policijske uprave sisačko- moslavačke, Postaje granične policije Novska s Ispostavom Jasenovac, broj: 511-10- 11-03-K-119/24 od 26. kolovoza 2024., Zapisnik Policijske uprave sisačko- moslavačke, Postaje granične policije Novska s Ispostavom Novska, broj: 511-10-11- 03-K-119/24, serijski broj: [serijski broj] od 26. kolovoza 2024. o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okr. EK, Zapisnik Policijske uprave sisačko- moslavačke, Postaje granične policije Novska s Ispostavom Novska, broj: 511-10-11- 03-K-119/24, serijski broj: [serijski broj] od 26. kolovoza 2024. o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ČK, rukom pisano pismo okr. EK upućeno žrtvi ČK, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave sisačko-moslavačke, Postaje granične policije Novska s Ispostavom Novska, broj: 511-10-11-03-K-119/24, serijski broj: [serijski broj] od 18. rujna 2024., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave sisačko-moslavačke, Postaje granične policije Novska s Ispostavom Novska, broj: 511-10-11-03-K-119/24 od 18. rujna 2024., Nalaz i mišljenje Klinike za psihijatriju Vrapče, Zavoda za forenzičku psihijatriju "Dr. Vlado Jukić" od 25. listopada 2024. o provedenom psihijatrijskom vještačenju okr. EK, sačinjeno po stalnom sudskom vještaku dr. med. Aldeniti Matić.

5. Okrivljeni EK u svojoj obrani iskazao je da nije tukao i zlostavljao oštećenu kako ona to tvrdi u svom iskazu i nije joj prijetio da će ju poslati tri metra pod zemlju kako ona to navodi, a na pitanje suda zašto je oštećena tako iskazala i tvrdi da je on to počinio, odgovara da ne zna. Iskazao je da samo želi ostati raditi u Hrvatskoj kako bi mogao tako zarađivati i skrbiti za svoju obitelj koja se nalazi u Albaniji, da je njegov odnos sa KK bio ljubavni, a njegova žena zna za to, zna i on da to nije bilo u redu od njega prema njegovoj supruzi i obitelji i žali sada zbog svega. Iskazao je da ZK želi sve najbolje u životu kao i njezinoj majci.

5.1. Na pitanje branitelja odgovara da bi se u slučaju puštanja iz zatvora klonio ZK.

5.2. Na pitanje ODO Sisak odgovara da je oštećenoj ČK jednom udario šamar, da je točno da je došao u Novsku potražiti KK jer je htio riješiti njihov odnos da vide što će i kako, ali to nije uspio jer je do njega došao susjed GK i povukao ga za ruku da se makne od ČK i rekao mu da ide od ČK, odgovara da je nakon toga otišao prema Novskoj, potom prvom ulicom uokolo natrag do te kuće, da ga je policija pronašla u dvorištu kuće gdje je bila ČK, a on ne zna zašto se vratio osim toga da je samo htio pričati sa KK. Odgovara i da je tada bio pod utjecajem alkohola, da je točno da je iz zatvora poslao pismo ČK, a kada je naveo u pismu da joj se ispričava zbog gluposti koje je činio navodi da je to napisao misleći da mu oprosti jer on ima obitelj i troje djece.

7. Od materijalnih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka sud je cijenio Izvješće o postupanju sačinjeno od djelatnika Policijske uprave sisačko-moslavačke, postaje granične policije Novska s ispostavom Jasenovac iz kojega u bitnom proizlazi da su policijski djelatnici dana 26. kolovoza 2024. u 19:20 sati zaprimili prijavu ĐK, da je njegovu tetku ČK napao bivši zaručnik, a policija je po dolasku na adresu [adresa] obavila razgovor sa ČK koja je tada iskazala u bitnome kao i prilikom saslušanja na raspravi. Prilikom postupanja policija je utvrdila da se okrivljenik približavao kući sa stražnje strane dvorišta, iza štaglja, pokušavši ponovno ući u dvorište, te ugledavši policijske službenike, trčećim korakom se udaljio prema šumi, a nakon što su pristigli i drugi policijski službenici, okrivljenik je pronađen sa stražnje strane dvorišta u grmlju, te je uhićen u 20:25 sati.

7.1. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika od 26. kolovoza 2024. a testiranje je obavljeno u 21:26 sati, proizlazi koncentracija alkohola od 1,99 g/kg, što govori da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenog djela pod točkom 1) optužnice bio pod utjecajem alkohola i to u pijanom stanju. Istog dana u 19:35 sati je alkotestirana i žrtva, a iz predmetnog zapisnika o alkotestiranju proizlazi da je bila pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,91 g/kg, dakle u pijanom stanju.

7.2. Iz Posebnog izvješća policije od 19. rujna 2024., ali i uvidom u rukom pisano pismo okrivljenika upućeno žrtvi, a koje je pisao na obrascu Kaznionice u Lipovici (izvornik pisma je na stranici 143. i 144. spisa) proizlazi da je okrivljenik za vrijeme boravka u istražnom zatvoru isto pismo uputio žrtvi, a zaprimila ga je 12. rujna 2024., da isto nije dostavljeno putem pošte već da netko ubacio isto u sandučić na adresi žrtve. Iz sadržaja pisma proizlazi da se okrivljenik ispričava žrtvi i moli je da povuče kaznenu prijavu kako bi izašao iz zatvora i vratio se svojoj djeci i obitelji, želi da riješe to kao prijatelji, nudi da će žrtvi plaćati 500 eura mjesečno 2 godine, poručuje joj kako je voli puno.

7.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatrije dr. Aldenite Matić u bitnome proizlazi da je okrivljenik osoba intelektualnih sposobnosti koje su na nivou gornjeg prosjeka, utvrđen je poremećaj štetne uporabe alkohola uz naglašene narcističke crte ličnosti koje ne dosežu razinu poremećaja. U odnosu na činjenični opis kaznenih djela iz optužnice vještak navodi da u tom trenutku okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom nisu bile smanjene za većinu razdoblja, a za vrijeme kada je bio pod utjecajem alkohola, pogotovo kada je bio uključen njegov afektivni angažman, dozvoljava mogućnost smanjenja razumijevanja svojeg postupanja i upravljanja svojom voljom, ali ne u bitnom stupnju.

8. Analizom i ocjenom provedenih dokaza, kao i njihovim dovođenjem u međusobnu vezu i u vezu s iskazom okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljeni EK počinio oba kaznena djela koja mu se stavljaju na teret izmijenjenom optužnicom, na način opisan u izreci ove presude. Radi izbjegavanja nepotrebnih ponavljanja sadržaja iskaza ranije navedenih svjedoka i žrtve koji su saslušani tijekom ovog postupka, sud iste iskaze nije prepisao u presudu već će u nastavku obrazloženja navesti i istaknuti ključne dijelove prihvaćenih iskaza u korelaciji sa obranom okrivljenika, iskazima vještaka i materijalnim dokazima.

9. Okrivljenik je prilikom očitovanja o optužnici, te nakon obje izmjene optužnice izjavio da se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Analizirajući obranu okrivljenika samu za sebe i u vezi s drugim provedenim dokazima, sud obranu okrivljenika nije prihvatio jer paušalno, neuvjerljivo i bez bilo kakvog argumenta ili predlaganja opravdavajućih dokaza negira počinjenje istih djela, dok na pitanje ODO Sisak navodi da je žrtvu samo jednom ošamario, da je u vrijeme događaja opisanog pod točkom 1) optužnice bio pod utjecajem alkohola, a upitan u odnosu na pismo koje je uputio žrtvi je rekao da je to napasao u želji da mu žrtva oprosti jer on ima obitelj i troje djece.

10. U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 kako je opisano u točki 1) optužnice, isto proizlazi iz iskaza žrtve koja je jasno ponovila riječi prijetnje, da je okrivljenik nakon što je ona otišla od njega jer je htjela prekinuti vezu, došao do kuće njezine majke u mjestu [adresa], prišao ogradi dok je ona bila u dvorištu pritom joj vikao da ide s njime, pokušao ući u dvorište, a ona ga je pokušala izgurati van dvorišta, gurala ga je rukama a on je nasrtao na nju i pritom zaprijetio riječima „biti ćeš moja ili ničija ili ćeš tri metra ispod zemlje“. Ovaj događaj je vidio susjed GK ispitan kao svjedok, a koji živi preko puta njihove kuće na udaljenosti od otprilike 30 metara s time da nije čuo riječi prijetnje, ali je vidio agresivno nastupanje okrivljenika radi čega mu je prvo povikao da prekine svađu i pusti žrtvu, a potom mu prišao te povukao okrivljenika za ruku, što je potvrdio i sam okrivljenik u svojem iskazu. Iz iskaza svjedokinje ŽK, majke žrtve proizlazi da je okrivljenik kad je pristupio njezinoj kući tražio žrtvu i rekao svjedokinji da žrtva ide s njim i da će biti njegova ili ničija, inače će biti pod zemljom. Dakle, iako samo žrtva navodi točne inkriminirane riječi prijetnje, iz iskaza njezine majke jasno proizlazi da je okrivljenik neposredno prije tražio žrtvu i izrekao gotovo identične riječi koje u sebi sadrže ozbiljnu prijetnju, osim toga svjedok GK je potvrdio nasilno postupanje okrivljenika prema žrtvi u inkriminirano vrijeme, pa sud nije imao razloga ne vjerovati navodima žrtve da je okrivljenik doista prijetio na način opisan u točki 1) optužnice. Inkriminirane riječi prijetnje su objektivno podobne da kod žrtve izazovu strah za vlastiti život osobito kada se dovedu u kontekst nasilnog postupanja okrivljenika odnosno njegovim verbalnim a potom i fizičkim okršajem sa žrtvom.

11. U odnosu na kazneno djelo obiteljskog nasilja iz članka 179a KZ/11 navedeno pod točkom 2) optužnice, isto postupanje okrivljenika proizlazi iz navoda žrtve koja je vrlo detaljno i životno opisala njihovu kratku i intenzivnu vezu, zajednički život, te postupanja okrivljenika koja su se zbivala u inkriminiranom razdoblju od tri i pol mjeseca, a koja sadržajno imaju obilježja obiteljskog nasilja kako je definirano u odredbi članka 10. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji (Narodne Novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24). Žrtva je vrlo uvjerljivo i vidno emocionalno potresena na raspravi iskazala da je razvedena i bila usamljena pa je putem društvene mreže Tik-Tok upoznala okrivljenika, a dok se dopisivala sa njime on je djelovao kao nježan i ljubazan pa se odlučila naći s njime. Ubrzo se preselio kod nje na njezin stan u [adresa], a prvih 25 dana zajedničkog života je sve bilo u redu, nakon čega naglo mijenja odnos prema njoj, zabranjuje joj da ide više na posao, jer prema njegovom mišljenju žena mora kuhati, prati i čistiti, a on kao muškarac će raditi, optužuje ju da se kurva, zatvara ju u njezinom stanu, a kada dolazi kući naređuje joj što mu treba kuhati, što želi da ga dočeka. Okrivljenik je tukao žrtvu u više navrata na način da je čupao za kosu, bacao na krevet, šamarao je, lupao njezinom glavom o zid, razbio joj nos, zube i usta, nije žrtvi dao odlaziti u kupaonicu, a ona ga je pritom molila da je pusti na miru i da je više ne tuče. Ona je u par navrata pokušala iseliti okrivljenika van iz svojeg stana i pakirala je njegove stvari, ali on nije htio otići. Nije se usudila potražiti pomoć svoje rodbine jer je smatrala da neće imati razumijevanja za njezine probleme, pa je u razgovorima sa rodbinom lagala da je sve u redu. Na rođendan žrtve 21. kolovoza 2024. okrivljenik je istoj razbio mobitel, istukao je, silio da idu na plažu, a na povratku s plaće kući cijelim putem je tukao, po dolasku u stan uzeo kombinirke (kombinirana kliješta) i htio joj odrezati prst na nozi, a ona ga je molila da prestane i smirivala ga. Potom su otišli u trgovinu a pritom ona nije smjela gledati bilo koga ili bilo što i ponovno ju je na putu do stana gurao i tukao i to bez razloga jer nije ništa napravila. Sud je povjerovao iskazu žrtve jer je uvjerljiv i životan, a s druge strane okrivljenik u svojoj obrani samo negira i navodi da nije tukao i zlostavljao žrtvu kako ona tvrdi, dok na pitanje suda zašto je onda žrtva tako iskazala, okrivljenik odgovara da ne zna. Okrivljenik u svojoj obrani ne daje bilo kakav ispričavajući ili opravdavajući razlog zašto bi žrtva govorila neistinu ili izmišljala, što je učvrstilo mišljenje suda da žrtva govori istinu. Posredni svjedok ovog kaznenog djela je svjedokinja ŽK, majka žrtve koja je navela kako zna da je okrivljenik bio dečko njezine kćeri, da su bili u vezi 3 mjeseca da joj okrivljenik nije dao raditi a ona je bila zaposlena u vrtiću, da ju je tukao, što je očito saznala kasnije od kćeri. Navela je i da je gazdarica stana u kojem su živjeli njoj rekla da je okrivljenik razbijao stvari po stanu, pa je sud prihvatio ovaj iskaz svjedokinje samo kao okolnosni jer ima posrednih saznanja o kaznenom djelu iz točke 2) optužnice, koji u bitnome učvršćuje neke od navoda žrtve.

12. U odnosu na subjektivne elemente kaznenog djela sud je utvrdio da je okrivljenik u vrijeme počinjenja svih kaznenih djela bio ubrojiv, jer njegova ubrojivost nije dovedena u pitanje, a iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je okrivljenik bio ubrojiv. Ispitan na raspravi vještak navodi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja inkriminiranih radnji bio svjestan svih okolnosti, da su kod okrivljenika izražene narcističke crte ličnosti koje ne dosežu nivo poremećaja te štetna uporaba alkohola, a da je u vrijeme ovih događaja u većini perioda bio sposoban donositi svoje odluke i upravljati svojom voljom osim za period kad bi bio alkoholiziran i kad bi bio izražen emocionalni angažman, kada su njegove mogućnosti upravljanja svojom voljom i donošenja odluka bile smanjene, ali ne bitno. Iz ovih utvrđenja vještaka koje je sud prihvatio jer su logična i utemeljena na znanstvenim spoznajama stručnjaka, te ocjenom ostalih materijalnih i personalnih dokaza izvedenih tijekom rasprave, slijedi zaključak da je okrivljenik u trenutku počinjenja svih terećenih kaznenih djela bio ubrojiv i postupao s izravnom namjerom kao oblikom krivnje.

12.1. Okrivljenik je imao, odnosno morao je imati svijest o protupravnosti svojeg postupanja, tj. da čini kaznena djela, jer je opće poznato da je nastraj i napad na tijelo i život druge osobe kažnjivo postupanje, kao i prijetnje smrću ili kakvim drugim zlom. Činjenica da je okrivljenik državljanin Republike Albanije i da je na privremenom boravku i radu u Republici Hrvatskoj te da postoje određene kulturološke razlike, međutim iz kasnijeg postupanja okrivljenika osobito pisma koje je uputio žrtvi pa i iz njegove obrane proizlazi da shvaća kako je pogriješio u svojem postupanju jer joj se ispričava i nudi svojevrsnu novčanu odštetu. Kao četvrti sastojak krivnje sud nije utvrdio postojanje ispričavajućih razloga kod okrivljenika.

13. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne, a uvažavajući sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za okrivljenika, sud je na strani okrivljenika kao olakotnu okolnost u odnosu na oba kaznena djela cijenio njegovu raniju neosuđivanost za bilo kakva kaznena djela što proizlazi iz kaznene evidencije, uz napomenu da se radi o kaznenoj evidenciji Republike Hrvatske, dok kaznena evidencija Republike Albanije ili međunarodna kaznena evidencija za okrivljenika nije pribavljena do kraja rasprave, pa je ranija kaznena neosuđivanost okrivljenika samo relativno potvrđena zbog čega sud nije istu činjenicu cijenio kao bitno olakotnu. Ispriku žrtvi sud nije prihvatio kao iskrenu jer iz pisma okrivljenika jasno proizlazi da se ispričava žrtvi sa ciljem da povuče kaznenu prijavu protiv njega kako bi izašao iz zatvora, čak joj i nudi da joj plaća 500 eura mjesečno naredne 2 godine. Ispriku okrivljenika žrtvi koja je sadržana u njegovom iskazu (a koji je dao u odsustvu žrtve) sud nije cijenio kao kajanje već smatra da je usmjerena isključivo na ishodovanje blaže kazne, pa navedeno nije ocjenjeno kao olakotna okolnost. Navod okrivljenika da radi u Republici Hrvatskoj a ima ženu i troje maloljetne djece u Republici Albaniji za koje skrbi, ali ujedno priznanje da je žrtva bila njegova ljubavnica, su okolnosti za koje sud smatra da se ne mogu cijeniti olakotno jer okrivljenik očito nije obiteljski čovjek koji vrijedno radi i privređuje u inozemstvu i koji je fokusiran na dobrobit svoje obitelji u Albaniji, već je iz njegovih postupanja evidentno da je radije bio fiksiran na postupanja prema žrtvi. Dakle, okrivljenik iako ima dužnost uzdržavanja maloljetne djece, prema mišljenju suda nije dokazao da to doista i čini osobito iz razloga što je zasnovao novu zajednicu sa ljubavnicom, a što je nesporno utvrđeno.

14. Kao otegotnu okolnost sud je utvrdio visok intenzitet kriminalne volje i postupanja kod okrivljenika, osobito u odnosu na počinjenje kaznenog djela prijetnje jer je okrivljenik žrtvu slijedio do njezine roditeljske kuće koja se nalazi u drugom gradu, dakle pratio i čekao trenutak da joj priđe, a nakon što ga je susjed uočio i otjerao, okrivljenik ne odustaje već nastavlja sa svojim naumom, skriva se u dvorištu kuće gdje boravi žrtva te čeka priliku da joj ponovno pristupi, a tek nakon intervencije policije i uhićenja prestaje sa činjenjem.

14.1. Okrivljenik prilikom počinjenja oba kaznena djela postupao na okrutan i ponižavajući način prema žrtvi, misleći pritom na sva postupanja koja nisu unesena u činjenični opis kaznenih djela prijetnje i obiteljskog nasilja, a utvrđena su poglavito iz iskaza žrtve. Sud smatra da opisano ponašanje okrivljenika ima sve elemente rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje je definirano odredbom članka 87. stavak 32. KZ/11 kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Ista odredba navodi da će sud takvo postupanje uzeti kao otegotnu okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje. Opisana postupanja okrivljenika, jasno govore da za njega žrtva kao žena manje vrijedi i ima manje prava te smatra da ga ona treba slušati, kuhati mu što želi, ne smije ići na posao i raditi, dužna je pokoravati njegovoj volji u svemu, pa takvim radnjama okrivljenik kao muškarac žrtvu očito stavlja u lošiji položaj. Sud je utvrdio da se okrivljenik prema žrtvi ponašao kao prema objektu, što očito proizlazi iz njegovog životnog stava i mišljenja prema ženama općenito.

15. Slijedom navedenih utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti sud smatra opravdanom i primjerenom utvrđenu kaznu od 1 godine i 6 mjeseci zatvora za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 obzirom je za navedeno djelo predviđeni zakonski minimum od 6 mjeseci zatvora, a zakonski maksimum 5 godina zatvora. U odnosu na kazneno djelo obiteljskog nasilja iz članka 179a KZ/11 za koje je predviđena kazna do 3 godine zatvora, sud smatra opravdano utvrđenu kaznu od 2 godine i 6 mjeseci uvažavajući visok intenzitet nasilja.

16. Cijeneći ovako utvrđene kazne, na temelju ocjene okrivljenikove ličnosti, sagledavajući težinu i značaj počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, sud je okrivljenika na temelju odredbe članka 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine. Iz nalaza i iskaza vještaka psihijatra proizlazi ocjena ličnosti okrivljenika, odnosno da se radi o narcističkoj ličnosti sa razvijenim poremećajem upotrebe alkohola, a karakterizira ga usmjerenost na sebe, nezrelost, sklonost transferu krivnje, rigidnost, moguća agresivnost u interpersonalnom odnosima, sumnjičavost i potištenost.

16.1. Sud smatra da će jedino bezuvjetna kazna zatvora u navedenom trajanju ispuniti cilj prevencije pa i retribucije obzirom na utvrđeni stupanj krivnje, a razmjerno zlu koje je nanio počinjenjem kaznenih djela. Sud smatra da će se jedino tako izrečenom sankcijom izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela i utjecati na sve druge da ne čine ovakva kaznena djela, osobito jer je u pitanju sustavno nasilje prema ženskoj osobi sa kojom je okrivljenik nalazio u ljubavnoj vezi, a obitelj je osnovna sastavnica i Ustavom zaštićena vrijednost hrvatskog društva. Osobito je razmatran trenutni velik porast obiteljskog nasilja na području cijele Republike Hrvatske, što je tema o kojoj sve češće govore i mediji, ali je i velika odgovornost na sudovima da se adekvatnim kaznama suprotstave tom negativnom trendu i tako odvrate potencijalne počinitelje takvih kaznenih djela. Sud smatra da će se ovakvom kaznom postići ne samo generalna već i specijalna prevencija, odnosno da će ista kazna snažno djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini ovakva i slična kaznena djela.

16.2. Sud je okrivljeniku u kaznu zatvora na koju je osuđen na temelju odredbe članka 54. KZ/11 uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru počevši od uhićenja 26. kolovoza 2024. pa nadalje, a za koje vrijeme će se umanjiti jedinstvena kazna zatvora.

17. Na temelju članka 73. KZ/11 sud je izrekao okrivljeniku sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve kojoj se ne smije približavati na udaljenost veću od 100 metara, niti smije s njom uspostavljati ili održavati izravnu, neizravnu vezu kao što su telefonski pozivi, poruke u bilo kojem formatu, te komunikaciju putem društvenih mreža i slično u trajanju od 5 godina od pravomoćnosti i izvršnosti presude. Sud je odredio ovu sigurnosnu mjeru po prijedlogu ODO Sisak uvažavajući iskaz žrtve da ne želi više imati bilo kakvog kontakta sa okrivljenikom, a također uvažavajući inkriminirano postupanje okrivljenika jer iako je žrtva s njime prekinula vezu istu je pratio, približavao se protivno njezinoj volji, pa je sudu očita jaka usmjerenost okrivljenika na žrtvu. Sigurnosna mjera je izrečena u trajanju od 5 godina iz razloga jer u odredbi članka 73. stavak 2. KZ/11 stoji da će sud počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora izreći istu mjeru u trajanju koje je od jedne do pet godina dulje od izrečene kazne. Zato će nakon što okrivljenik izdrži kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, izrečena mjera zapravo trajati još naredne 2 godine, što je dovoljno vrijeme da ista mjera ima učinak zaštite žrtve od mogućeg novog postupanja okrivljenika.

18. Na temelju odredbe članka 70. KZ/11 sud je okrivljeniku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana koji će se provoditi za vrijeme trajanja izvršenja kazne zatvora u ustanovi za izvršenje kazne zatvora u trajanju od 2 godine od izvršnosti presude. Sud je odlučio primijeniti ovu sigurnosnu mjeru obzirom je okrivljenik počinio kaznena djela sa obilježjima nasilja i to rodno utemeljenog nasilja, a kako postoji opasnost da bi okrivljenik po puštanju na slobodu mogao ponovno počiniti slična kaznena djela zbog njegovog poremećenog pogleda na žene i nepostojanja svijesti sa su muškarci i žene jednaki pred zakonom što je jedna od temeljnih ustavnih vrednota Republike Hrvatske i vrijednost Europske Unije izražena u članku 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih pravima i temeljnih sloboda (Rim, 4. studeni 1950.) kao „zabrana diskriminacije“.

19. Na temelju članka 158. ZKP/08 sud je žrtvu sa imovinskopravnim zahtjevom uputio da isti ostvari u parnici. Naime, žrtva je upitana od suda na raspravi postavila imovinskopravni zahtjev s osnove duševnih boli i svih zadobivenih ozljeda, psihičke boli, povrede prava na dostojanstvo, ali nije znala u kojem iznosu postaviti takav zahtjev pa je predložila sudu da dosudi iznos koji smatra primjeren za njezin slučaj. Napominje se da bi sud mogao postupiti po imovinskopravnom zahtjevu isti mora biti precizno određen, dakle mora biti navedena visina iznosa koji se potražuje jer je sud vezan visinom postavljenog zahtjeva i osnovom na temelju kojeg se zahtijeva, a žrtva je bila dužna precizirati isti zahtjev i podnijeti adekvatne dokaze na kojima temelju takav zahtjev. Sud smatra da u konkretnom slučaju postoji osnova za dodjeljivanje imovinskopravnog zahtjeva žrtvi obzirom je okrivljenik proglašen krivim, međutim sud nije raspolagao adekvatnim dokazima kao što je medicinska dokumentacija i odgovarajuće vještačenje u odnosu na žrtvu te nije određena visina istog zahtjeva, zbog čega sud nije mogao udovoljiti zahtjevu žrtve.

20. Sud je na temelju odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenika u cijelosti oslobodio plaćanja troškova postupka, uvažavajući da je trenutno nezaposlen, da je stranac u Republici Hrvatskoj, a ima obitelj u Republici Albaniji koju je prema zakonu dužan uzdržavati, bez obzira da li on to u stvarnosti čini ili ne, pa je sud procijenio da bi plaćanje ovih troškova nakon što okrivljenik odsluži zatvorsku kaznu dovelo u pitanje uzdržavanje njegove obitelji koja ionako trenutno trpi zbog činjenice da se okrivljenik u trenutku izricanja ove presude nalazi u istražnom zatvoru već skoro 6 mjeseci.

U Sisku 14. veljače 2025.

Sudac

Domagoj Lovrić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana od primitka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO Sisak

2. Okrivljeni EK

3. Branitelj odvjetnik Milenko Jakšić

4. Žrtva ČK