Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-365/2024-113

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu tog suda Vlatki Markuš kao sucu pojedincu, rješavajući u pravnoj stvari tužiteljice ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Boričeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženica 1. ĆDM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. Pula i punomoćnicima ZOU Alenu Kalčiću i Nevenu Šviću u Poreču i 2. tužene ODM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 30. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i drugo tužene, a u odsutnosti uredno pozvane prvo tužene, dana 14.veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se kako je ugovor o darovanju od 07. ožujka 2019. sklopljen između 1. tužene ĆDM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pok. OD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a koji ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika Marije Hrvatin pod brojem OV- 1425/2019 ništetan te se nalaže brisanje uknjižbe prava suvlasništva 1. tužene ĆDM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], izvršena rješenjem Općinskog suda u Pazinu Zemljišnoknjižni odjel Poreč poslovni broj Z- 4474/2019 na nekretnini koja se sastoji od k. č. br. zgr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište 330 m2, poslovna zgrada, [adresa], 203 m2), a koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i to sve u roku od 15 dana, a povrat u prijašnje stanje i brisanje uknjižbe prava suvlasništva provest će se u Općinskom sudu u Pazinu Zemljišnoknjižni odjel Poreč, a što su tužene dužne trpjeti.

II Nalaže se 1.tuženoj SDM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužiteljici ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknade parnični trošak u iznosu od 3.335,00 eura (slovima: tritisuće tristo trideset pet eura) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su njezin pokojni suprug SD i ona **.**.2007. sa sada pok. OD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sklopili Ugovor o doživotnom uzdržavanju, kojim Ugovorom je MD njenom suprugu i njoj dala svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu. Ističe da je tim Ugovorom izričito određeno kako MD daje između ostalih i nekretninu oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nedovršeni apartmanski objekt. Nadalje navodi da je tim Ugovorom utvrđeno kako su njezin suprug i ona kao davatelji uzdržavanja stupili u suposjed predmetne nekretnine u trenutku sklapanja Ugovora u kojem posjedu je tužiteljica i danas. Navodi da je izvršavala svoje obveze iz predmetnog Ugovora, te da je MD (primateljica uzdržavanja) bila osoba starije životne dobi koja nije mogla obavljati svakodnevne poslove bez tuđe pomoći pa joj je tako kuhala, obavlja kupovinu potrebnih namirnica, plaćala režije, zdravstveno osiguranje, održavala kuću i dr. Istaknula je da je OD bio dijagnosticiran neoznačeni organski poremećaj ličnosti i poremećaj ponašanja uzrokovan bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga zbog čega često nije bila u stanju percipirati svoju okolinu i bila joj je potrebna pomoć drugih osoba. Nadalje navodi da su u predmetnoj nekretnini MD i ona vršile turističku djelatnost iznajmljivanja apartmana, a obrt temeljem kojeg se je vršila ta usluga bio je otvoren je na njeno ime s time da je dobit dijelila s OD. Nadalje navodi da je zbog unaprjeđenja apartmana iste uredila o svome trošku te podmiruje sve troškove za tu nekretninu. Navodi da su dana 07. ožujka 2019. 1. tužena i MD sklopile Ugovor o darovanju nekretnine i to 1/6 idealnog suvlasničkog dijela koji u naravi predstavlja stan u jugozapadnom dijelu prvog kata nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističe kako je tim Ugovorom u članku 1. st. 2. utvrđeno kako su 1. tužena i MD svjesne da na navedenoj nekretnini postoji zabilježba Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Smatra da je 1.tužena prilikom sklapanju toga ugovora o darovanju bila nesavjestan stjecatelj koja nije postupala u dobroj vjeri jer je znala da je MD, njena majka, raspolagala predmetnom nekretninom sklapanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju kao i da tužiteljica brinula za njenu majku i cjelokupno gospodarstvo. Nadalje navodi da 1.tužena nije bila u posjedu predmetne nekretnine, a niti je u posjed stupila nakon sklapanja Ugovora o darovanju. Stoga smatra da ima pravo na zaštitu svojih interesa odnosno tražiti brisanje zemljišnoknjižnog upisa kojim je 1.tužena stekla nekretninu te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Nadalje navodi da su 1. tužena i MD sklopili besplatni pravni posao kojim pokušavaju osujetiti stjecanje nekretnine od strane tužiteljice te smatra da je takvo postupanje nemoralno, a obzirom na zdravstveno stanje OD dovodi i u pitanje da li je ona bila svjesna svojih postupaka prilikom sklapanja Ugovora o darovanju. Tvrdi da je 1.tužena utjecala na volju OD s ciljem kako bi osujetila stjecanje predmetne nekretnine od strane tužiteljice. Radi svega navedenog predložila je da sud donese presudu kojom bi naložio brisanje uknjižbe prava suvlasništva 1.tužene na predmetnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi, a ukoliko sud ne prihvati takav zahtjev predložila je da sud donese presudu kojom bi utvrdio predmetni Ugovor o darovanju ništetnim.

2. U vrijeme podnošenja tužbe bila je živa MD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te je ona bila označena kao 2. tužena., koja je zajedno s 1. tuženom dala odgovor na tužbu. U svojem odgovoru su navele da je točno da su tužiteljica i njen pokojni suprug SD s OD sklopili Ugovor o doživotnom uzdržavanju, te da tužiteljica od sklapanja toga Ugovora 2007. ekonomski iskorištava nekretnine. Navele su da nije točno da je tužiteljica o svome trošku uredila predmetnu nekretninu već su svi popravci i opremanja izvedeni iz sredstava ostvarenih iznajmljivanjem apartmana turistima u proteklih 12 godina. Nadalje su navele da je MD (2.tužena) osoba starije životne dobi koja unazad godinu dana ima većih zdravstvenih problema, ali njeno psihičko stanje nije tako teško kako ga opisuje tužiteljica. Navele su da odredbe čl. 125. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne regulira stanje u kojem postoji zabilježba Ugovora o doživotnom uzdržavanju nego stanje u kojem je nekretnina otuđena, ali prijenos vlasništva nije proveden u zemljišnoj knjizi. Obzirom da se predmetnim Ugovorom o doživotnom uzdržavanju nekretnine ne otuđuju smatraju da ta odredba nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Ističu da je zabilježbom Ugovora o doživotnom uzdržavanju u zemljišnoj knjizi tužiteljica publicirala postojanje toga Ugovora, ali da time nije stekla nikakvo pravo stvarnopravne naravi. Nadalje navode da je nepravilno pravno stajalište tužiteljice da bi zbog zabilježbe Ugovora o doživotnom uzdržavanju bio ništetan Ugovor o darovanju kojeg su one između sebe sklopile. Istaknule su da ukoliko tužiteljica nije zadovoljna time što neće dobiti sve nekretnine iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju da može izjaviti raskid toga ugovora ili iznositi druge zahtjeve u kojem bi se slučaju kod eventualnog sudskog uređivanja međusobnih odnosa trebalo uzeti u obzir da tužiteljica već 12 godina ostvaruje ekonomsku korist od iznajmljivanja nekretnine OD kojih tužiteljica još uvijek nije vlasnicom. Radi svega navedenog predložile su da sud odbije tužbeni zahtjev kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor o doživotnom uzdržavanju s potvrdom Općinskog suda u Poreču (10-12), zk izvadak (13), medicinsku dokumentaciju 2.tužene (list 15-21), izvadak iz matice umrlih za ND (list 22), račune (23-101), porezno rješenje od 04.svibnja 2018. (list 102), izvode računa (103-108), račune (109-111), ugovor o darovanju nekretnine od 07.ožujka 2019. (112-114), rješenje ovoga suda Z-4474/19 (115), prepisku email (147), podnesak nasljednika (148), sudsku nagodbu od 11.ožujka 2008. (149-150), oporuku ZD (151), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZD (152-155), saslušao je tužiteljicu (165-166), 1.tuženu (166-167), pročitao je iskaz OD dan u ovosudnom predmetu posl. br. P-1565/19 od 02.listopada 2019. (172-174),izvršio je uvid u prijedlog te rješenje ovoga suda kojim je taj prijedlog povučen - djelomično lišenje poslovne sposobnosti OD (168-171), izvršio je uvid u ovosudni spis R1 Ob-463/19, saslušao je svjedoke GD (189), MD (189- 190),svjedoke RD (list 190), LD (190-191), VD (191) i ŽD (191-192), te je pročitao izjavu bračnog para iz Njemačke koji su prošlu sezonu boravili u apartmanu kod obitelji MD na njemačkom i s prijevodom na hrvatski (193-197).

4. U vezi tako provedenog postupka, sud je donio presudu posl.br. P- 1345/2019-24 dana 03. travnja 2020. (205-208), kojom je presudio da se briše uknjižba prava suvlasništva 1. tužene, izvršena rješenjem ovoga suda, zemljišnoknjižni odjel [adresa], posl.br. Z-4474/2019 na nekretnini koja se sastoji od k. č. br. zgr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište 330 m2, poslovna zgrada, [adresa], 203 m2), a koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te naložio uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, koje brisanje će provest ovaj sud, Zemljišnoknjižni odjel Poreč, a što su tužene dužne trpjeti.

Ta presuda je preinačena presudom i rješenjem Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, posl.br. Gž Zk-353/2021-2 od 14. listopada 2021., na način da je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen, a tužiteljici je naloženo da tuženicima naknadi parnični trošak u iznosu od 6.751,25 kn u roku od 15 dana (250-252). Međutim, tom presudom i rješenjem nije odlučeno o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu tužiteljice.

5. MD je umrla dana **.**.2022., te je rješenjem posl.br. P- 221/2022-66 od 26. srpnja 2022. utvrđen prekid postupka. (330). Nakon toga sud je rješenjem posl.br. P-221/2022-68 od 22. kolovoza 2022. pozvao KD da kao nasljednica iza pokojne OD preuzme postupak (336), a nakon pravomoćnosti tog rješenja dana 12. listopada 2022. donio je rješenje posl.br. P- 221/2022-75 od 21. studenog 2022. kojim nastavlja postupak (348-349). To rješenje je postalo pravomoćno dana **.**.2022.

MDM, sada 2. tužena očitovala se je o postupku na način da je izjavila da tužbeni zahtjev smatra u cijelosti osnovan (356-357).

6. U nastavku postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor o doživotnom uzdržavanju s potvrdom Općinskog suda u Poreču (10-12), zk izvadak (13), medicinsku dokumentaciju 2.tužene (list 15-21), izvadak iz matice umrlih za ND (list 22), račune (23-101), porezno rješenje od 04.svibnja 2018. (list 102), izvode računa (103- 108), račune (109-111), ugovor o darovanju nekretnine od 07.ožujka 2019. (112-114), rješenje ovoga suda Z-4474/19 (115), prepisku email (147), podnesak nasljednika (148), sudsku nagodbu od 11.ožujka 2008. (149-150), oporuku ZD (151), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZD (152-155), saslušao je tužiteljicu (165- 166), 1.tuženu (166-167), pročitao je iskaz OD dan u ovosudnom predmetu posl. br. P-1565/19 od 02.listopada 2019. (172-174),izvršio je uvid u prijedlog te rješenje ovoga suda kojim je taj prijedlog povučen - djelomično lišenje poslovne sposobnosti OD (168-171), izvršio je uvid u ovosudni spis R1 Ob-463/19, saslušao je svjedoke GD (189), MD (189-190),svjedoke RD (list 190), LD (190-191), VD (191) i ŽD (191-192), pročitao izjavu bračnog para iz Njemačke koji su prošlu sezonu boravili u apartmanu kod obitelji MD na njemačkom i s prijevodom na hrvatski (193-197), izvršio je uvid u rješenje ovoga suda posl.br. R1Ob-463/19-35 (282-288), u psihijatrijski nalaz i mišljenje dr. Petra Moscatella (289-296), u ugovor o darovanju (297-301), u psihijatrijski nalaz i mišljenje dr. Petra Moscatella (302-309), u izjavu o povlačenju tužbe (361-362), u rješenje Centra za socijalnu skrb od 10. veljače 2022. (363-365) i 12. svibnja 2022. (366-370), u psihijatrijski nalaz i mišljenje dr. Petra Moscatella (371- 378) i u rješenje o povlačenju tužbe (379-380), proveo je medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Petru Moscatellu dr. med. Specijalist psihijatar (525- 531), kojeg je i saslušao (562).

7. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

8. U ovom postupku nije sporno da su tužiteljica i njen pok. suprug SD, kao davatelji uzdržavanja s OD kao primateljicom uzdržavanja sklopili Ugovor o doživotnom uzdržavanju dana 05. ožujka 2007., koji je potvrđen od strane suda 15. ožujka 2007. (list 10-12), kojim je MD ostavila tužiteljici i ND, inače njenom sinu, svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, a posebice svoj suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljsku katnicu i nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nedovršeni apartmanski objekt, te suvlasnički dio svih ostalih nekretnina koje joj pripadaju kao supruzi iza ostavine pok. ZD u k.o. [adresa] i k. o. [katastarska općina]. Taj ugovor je zabilježen u zemljišnoj knjizi, pa tako i na nekretnini oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti (list 13-14). Nije ni sporno da je davatelj uzdržavanja SD, suprug tužiteljice, brat 1. tužene, otac 2. tužene i sin OD, umro **.**.2018. (list 22). Nadalje nije sporno da je MD darovala 1. tuženoj 1/6 dijela nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je predmetom i Ugovora o doživotnom uzdržavanju), a koji dio u naravi predstavlja stan u jugozapadnom dijelu prvog kata, radi čega su sklopile Ugovor o darovanju dana 07. ožujka 2019. (list 112- 114), temeljem kojeg se je 1. tužena upisala kao suvlasnica u 1/6 dijela predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi (list 13-14 i 115). Nije ni sporno da se je kod ovoga suda vodilo više parničnih postupaka između istih parničnih stranaka, pa tako i radi raskida navedenog ugovora o doživotnom uzdržavanju pod posl.br. P-1565/2019, i to između OD kao tužiteljice protiv ĆD kao tužene, u kojem postupku je skrbnica OD, BD, dipl. socijalna radnica povukla tužbu (361-362), a potom je sud donio rješenje posl.br. P-1565/2019-55 dana 18. svibnja 2022. (379-380) kojim je utvrdio da je tužba povučena. Isto tako nije sporno da je rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-463/2019-35 od **.**.2020., MD djelomično lišena poslovne sposobnosti radi čega između ostalog ne može samostalno raspolagati svojom imovinom, koje rješenje je postalo pravomoćno i ovršno dana 24. studenog 2020. (282-288).

9. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je Ugovor o darovanju nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište 330 m2, poslovna zgrada, [adresa], 203 m2), a koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/6 dijela, sklopljen između OD, kao darovateljice i ŠD, ovdje 1. tužene kao obdarenice od 07. ožujka 2019. (112-114) ništetan. 10. Odredba čl. 276. st.1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21- u nastavku ZOO) propisuje da za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtjeva za sklapanje toga ugovora. Stavak 2. istog članka propisuje da ograničeno poslovno sposobna osoba može bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore čije je sklapanje zakonom dopušteno, odnosno sve ugovore čije sklapanje odlukom suda o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. Odredba čl. 322.st.1. ZOO-a propisuje da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

11. S obzirom na navedene zakonske odredbe, ugovor o darovanju nekretnine koji bi sklopila osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost da samostalno raspolaže svojom imovinom, bio bi ništetan.

12. Rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-463/2019-35 od **.**.2020., MD je djelomično lišena poslovne sposobnosti radi čega između ostalog ne može samostalno raspolagati svojom imovinom, koje rješenje je postalo pravomoćno i ovršno dana 24. studenog 2020. (282-288), kako je naprijed kao nesporno navedeno. Znači MD nije sposobna raspolagati svojom imovinom, pa tako ni sklapati darovne ugovore o darovanju svoje imovine, konkretno nekretnine. To rješenje o djelomičnom oduzimanju poslovne sposobnosti doneseno je 29. listopada 2020., a sporni ugovor o darovanju je sklopljen dana 07. ožujka 2019. , međutim, činjenica što u vrijeme sklapanja spornog ugovora ED nije bila oduzeta poslovna sposobnost ne isključuje mogućnost da u vrijeme sklapanja ugovora stvarno nije bila sposobna, pa je bilo potrebno utvrditi da li je i u trenutku sklapanja spornog ugovora MD bila poslovno nesposobna za sklapanje spornog ugovora.

Iz psihijatrijskog nalaza i mišljenja Petra Moscarella dr. med, specijalista psihijatra, stalnog sudskog vještaka, koji nalaz je dan za potrebe ovosudog postupka R1 Ob-463/2019, od 26. rujna 2020. (289-296) proizlazi da MD boluje od demencije, najvjerojatnije vaskularnog ili miješanog tipa, koja je aktualno izražena u veoma teškom i uznapredovanom obliku. Ona prema dokumentaciji nije nikada bolovala od duševne bolesti, već je kod nje u kasnijoj životnoj dobi došlo do oštećenja intelektualnih i psihičkih funkcija na osnovi propadanja moždanih stanica. Sva vidljiva oštećenja nastupila su kao posljedica propadanja moždanog tkiva, a takve bolesti se mogu načelno prezentirati čitavim nizom simptoma, ovisno o zahvaćenim područjima mozga, a dovode do karakterističnog opadanja intelektualnih i kognitivnih kapaciteta u odnosu na raniji nivo intelektualnih sposobnosti. Opadanje intelektualnih sposobnosti manifestira se kroz poremećaje pamćenja, gubitkom sposobnosti za logičko i apstraktno mišljenje, nesnalaženje u svakodnevnim poslovima i događajima, nesigurnost u orijentaciji, sve teže shvaćanje novih informacija, opadanje koncentracije i pažnje, gubitak interesa i inicijative, psihomotornu usporenost i inertnost. Poremećaji mišljenja, ovisno od uzorka, mogu napredovati sve do potpunog osiromašenja. Promjene u nagonsko-afektivnoj sferi uočljive su na planu redukcije afektivnog i emocionalnog izražaja, gubitka interesa, redukcije vitalnih dinamizama, neadekvatnih afektivnih reakcija s narušavanjem društvenih i socijalnih normi ukoliko se osujete njihove nagonske potrebe. Uobičajeni tijek bolesti je kroničan, bolest je neizlječiva, te dovodi do trajnog i nepovratnog propadanja ličnosti bolesnika. Prvi tragovi promjena kod OD zapisani su u siječnju 2018. u njenom zdravstvenom kartonu u kojem se navodi " jako smetena, priča da je od turista dobila novac, turisti uopće nisu bili doma, odbija otići u ambulantu", zatim da je kćer navela da majka nepotrebno pješke ide do Kauflanda, zaboravlja datume rođenja svoje sestre, radi oko stoke i zemlje, a to je nepotrebno, ne želi poslušati, evidentirano je da odbija pregled dijabetologa, jako je uznemirena jer ju nevjesta zaključava u kuću. U ožujku 2018. liječena je bolnički na internom odjelu gdje je postavljena dijagnoza kroničnog psihoorganskog sindroma. U travnju 2018., evidentirano je jače narušeno ponašanje, nemirna je, pustila je kravu iz štale i jako ju poteže, nevjesta se boji da će joj krava nešto napraviti, trči gola, samo u gaćicama, nemirna je unatoč pojačanoj terapiji. U zdravstvenom kartonu zapisana je dijagnoza "depresivnog poremećaja", što očigledno ne odgovara realnom stanju. Kasnije u travnju 2018., kćer navodi da mama ćupa travu za stoku, gramatički se ne razumije da li je stoka već prodana ili je protustranka (MD) to umislila, ali se ne sjeća da je sin u bolnici. Kćer navodi nagli nastup "čudnog stanja" prije par dana. U svibnju 2018., nevjesta navodi da je na dane agresivna, da ju je udarila i da je ispunila prijavu za dom u [adresa]. Dana 10. svibnja 2018., pregledana je prvi puta od strane psihijatra koji opisuje psihoorganske promjene, vremensku dezorijentiranost, blažu redukciju uvida i kritičnosti, sediranost lijekovima koje uzima od trećeg mjeseca. Dijagnostički je okarakterizirana kao organski afektivni poremećaj i dementio senilis. Dijagnoza demencije od tada kontinuirano prati protustranku (MD), a tijekom 2019. i 2020., dolazi do progresije demencije i daljnjeg pogoršanja psihičkog stanja, te se u psihijatrijsko nalazu početkom 2020. navodi da se radi o uznapredovanom stupnju demencije. Konstatirano je da moždana oštećenja kod OD su danas prisutna u veoma teškom i uznapredovanom obliku. Demencija je kod nje prisutna unazad skoro tri godine i sada se nalazi u uznapredovanoj fazi. Aktualno ispitivanje pokazuje jasnu progresiju ka terminalnoj fazi bolesti. Kod protustranke (OD) su oštećenja kognitivnih i intelektualnih funkcija toliko uznapredovala da nema spoznaja o sebi, svojoj prošlosti, okolini, svježijoj kao ni davnoj prošlosti. Heteropodaci, medicinska dokumentacija i klinička slika potvrđuju gubitak sposobnosti i funkcionalnosti da se brine o svojim potrebama i interesima, nije više svjesna svojih potreba, ne poznaje neke novčanice, ne zna nabrojati djecu ni unuke, nije sposobna ništa priskrbiti ili napraviti, izgubljena je u vremenu i prostoru, te je kćer preuzela kompletnu brigu o svim njenim potrebama. Zaključno je ustvrdio da je MD osoba s uznapredovanom demencijom, s teškim oštećenjima kognitivnog i emocionalnog funkcioniranja u smislu potpunog gubitka sposobnosti za donošenje bilo kakvih odluka za njezino zdravlje, financije, imovinu, egzistenciju ili sl., te da je proces razvoja demencije započeo početkom 2018.

13. Između OD i 1 tužene sklopljen je još jedan ugovor o darovanju i to dana 22. travnja 2020., kojim je MD darovala ovdje 1. tuženoj preostalih 5/6 dijela predmetne nekretnine - k. č. br. zgr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište 330 m2, poslovna zgrada, [adresa], 203 m2), a koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (297-301).

U vezi tog darovanja, ovdje tužiteljica pokrenula je još jedan postupak kod ovoga suda i to radi utvrđenja ništetnim navedenog ugovora o darovanju, koji postupak se vodi pod posl.br. P-310/2021. U tom postupku određeno je psihijatrijsko vještačenje OD, da li je bila sposobna za rasuđivanje u vrijeme sklapanja tog ugovora o darovanju, 22. travnja 2020. Vještačenje je provedeno isto po Petru Moscatellu dr. med, specijalisti psihijatru, stalnom sudskom vještaku,koji je u svom nalazi i mišljenju od 16. siječnja 2022. (302-309), u kojem ponavlja zaključke iz svog prvog nalaza, te zaključuje da MD u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o darovanju, 22. travnja 2020., nije bila sposobna za rasuđivanje, da nije bila sposobna shvatiti značenje svojih postupaka niti vladati svojom voljom.

14. I u ovom postupku sud je proveo medicinskog vještačenje po istom vještaku bi se utvrdilo da li je MD bila sposobna za rasuđivanje u vrijeme sklapanja spornog ugovora o darovanju, 07. ožujka 2019.

U svom je nalazu i mišljenju (525-531) ustvrdio da je psihijatrijsko praćenje OD započelo u svibnju 2018. zbog poremećaja u ponašanju i simptomatologije tipične za proces demencije, s time da se i ranije u njenom zdravstvenom kartonu bilježe podaci vezani za psihoorganicitet ispitanice. U vrijeme dok je sin bolovao Onorinina kćer je tražila kućnu posjetu 21.studenog 2017. jer je ''mama bila uznemirena i depresivna'' od kada je sin bolestan. Smatra da se je već tada radilo o prodromima bolesti koja će se s vremenom razvijati, a to je demencija. Početkom 2018. godine pokazuje već sve veću smetenost, konfabulira – izmišlja sjećanja i događaje, da je od turista dobila neki novac, odbija liječnički pregled. Vrijednosti šećera u krvi tada su veoma nestabilne. Postoje podaci da se ponaša nerazumno, ide nepotrebno pješke do Kauflanda, zaboravlja, bavi se stokom što je također nepotrebno, u travnju 2018. je pustila kravu iz štale i trči vani gola samo u gaćicama. Tada postavljena dijagnoza ''depresivnog poremećaja'' u zdravstvenom kartonu je potpuno neadekvatna stanju jer da se tako ponaša pacijent s demencijom, a ne s depresijom. S pojačavanjem terapije pacijentica se postupno smiruje. Dana 23. travnja 2018. kćer navodi da se pacijentica ne sjeća da je sin u bolnici i da je to čudno stanje nastupilo prije par dana. Dana 07.svibnja 2018. u zdravstvenom kartonu je upisano: od kada je umro sin priča samo o događajima iz djetinjstva, upućena je psihijatru. Psihijatar 10.svibnja 2018. bilježi da je od smrti sina neraspoložena, plačljiva, san oscilira. Snaha navodi već od ranije znakove psihoorganiciteta, a u smislu iritabilnosti, zaboravljanja i nemogućnosti zadovoljavanja dnevnih kućanskih poslova. Od 3. mjeseca ove godine iz navedenih razloga (znala se neadekvatno ponašati, skidati, itd.) dobila je od ordinariusa Prazine 3 x 25 mg i Normabel 3 x 5 mg, što uzima i sada. Dezorjentirana je vremenski, psihomotorno se doima sedirana, depresivna, blaže reduciranog uvida i kritičnosti. Psihoorganski izmijenjene osobnosti. Dg: organski afektivni poremećaj, dementio senilis. Psihijatar 21.lipnja 2018. navodi da je stanje nešto bolje, iako i sada ima epizode verbalne agitacije i redukcije uvida. Mnestički je narušena za svježe događaje, nesigurno je vremenski orjentirana. Psihijatar 23. kolovoza 2018. opisuje zadovoljavajuće kompenzirano stanje, u terapiji je redovna, u dnevnim aktivnostima u okviru mogućnosti, izlazi u dućan, u komunikaciji adekvatna, nepsihotična, incipijentno izmijenjena po organskom tipu. Dg i th iste. Jednako se navodi i u nalazu od 22. studenog 2018. g. Na pregledu 21. veljače 2019. također se navodi da je stanje uglavnom zadovoljavajuće uz redovnu terapiju, epizodno proturječi, heteropodatci zadovoljavajući. Psihijatar 23. svibnja 2019. navodi stacionarno stanje, u terapiji je redovna, heteropodatci govore o epizodama kada provocira, izražava kritike, nezadovoljstvo. San je dobar. U dnevnim aktivnostima u okvirima mogućnosti. Evidentna sklonost zaboravljanju. Dg i th iste. U daljnjem slijedu prati se pogoršanje stanja demencije sve do potpunog propadanja kako je to zabilježeno u ranijim vještačenjima. Tijek bolesti (demencije) koji se kod gospođe OD prati od početka 2018. godine, a moguće i krajem 2017. godine, ukazuje na njezino postupno intelektualno i kognitivno propadanje u okviru razvoja demencije. Njena rodbina primjećuje i reagira na njezino neprimjereno ponašanje tipično za osobu koja se zbog gubitka intelektualnih sposobnosti počinje ponašati neracionalno. Ovi su podatci zabilježeni u zdravstvenom kartonu prije prvog psihijatrijskog pregleda i zbog takvog je ponašanja upućena psihijatru. Psihijatar pri prvom pregledu u svibnju 2018. bilježi da je ispitanica psihoorganski izmijenjene osobnosti i da boluje od demencije. Navodi i da je blaže reduciranog uvida i kritičnosti. Prvi psihijatrijski pregled je obavljen nakon što je ispitanica već bila pod terapijom koju je dobila od svog liječnika. Narednih se mjeseci stanje opisuje kao zadovoljavajuće, a što pokriva i za ovo vještačenje važno razdoblje u ožujku 2019. Terapija koju je ispitanica dobila od svog liječnika i kasnije od psihijatra bila je dobro odmjerena da smiri poremećaje ponašanja, agitaciju, nekontrolirane odlaske u grad, skidanje odjeće, poremećaj spavanja, nerealne misli i sl., iako se u veljači 2019. navodi da zna proturječiti te da ima teškoće pamćenja. Ovakvo stanje u okviru razvoja demencije može se uistinu opisati kao zadovoljavajuće, a to znači da su se simptomi psihomotornog nemira i agitacije smirili, da je ponašanje bolje kontrolirano, da ne upada u stanja nekontroliranog ponašanja i akcije koja su štetna, neracionalna i nesvrsishodna. No u isto vrijeme nikakvi lijekovi sigurno nisu mogli utjecati na osnovnu bolest koja napreduje bez obzira što se smire neki burni i teško podnošljivi simptomi (nemir, agitacija i sl.). Lijekovi za smirenje umiruju agitaciju i nemir, ali ne popravljaju demenciju. To što je pacijentica kroz neko vrijeme postala suradljivija i smirenija uz terapiju opisuje se kao ''zadovoljavajuće stanje''. Psihijatar tako 23. svibnja 2019. navodi ''stacionarno stanje'', a na kraju nalaza naglašava ''evidentnu sklonost zaboravljanju''. Kod demencije dolazi do karakterističnog opadanja intelektualnih sposobnosti koje se manifestira kroz poremećaje pamćenja, gubitkom sposobnosti za logičko i apstraktno mišljenje, nesnalaženje u svakodnevnim poslovima i događajima, nesigurnost u orijentaciji, sve teže shvaćanje novih informacija, opadanje koncentracije i pažnje, gubitak interesa i inicijative, psihomotornu usporenost i inertnost. Poremećaji mišljenja, mogu napredovati sve do potpunog osiromašenja. Promjene u nagonsko – afektivnoj sferi uočljive su na planu redukcije afektivnog i emocionalnog izražaja, gubitka interesa, redukcije vitalnih dinamizama, neadekvatnih afektivnih reakcija sa narušavanjem društvenih i socijalnih normi ukoliko se osujete njihove nagonske potrebe. Uobičajeni tijek bolesti je kroničan, bolest je neizlječiva, te dovodi do trajnog i nepovratnog propadanje ličnosti bolesnika. Ovakav tijek bolesti jasno pratimo kod II. tužiteljice OD od početka 2018., a već početkom 2020. godine psihijatar navodi da se radi o stadiju uznapredovale demencije. Stoga s visokom razinom sigurnosti zaključuje kako pok. MD, koja je rođena **.**.1943., a umrla **.**.2022. svekrva tužiteljice, majka drugotužene i bake drugotužene, nije bila zdravstveno sposobna shvatiti sadržaj Ugovora o darovanju koji je potvrđen po javnoj bilježnici dana 08. ožujka 2019. Zaključno je naznačio s visokom razinom sigurnosti, da MD u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju nekretnina dana 08. ožujka 2019. nije bila sposobna za rasuđivanje, odnosno da nije bila sposobna shvatiti sadržaj Ugovora o darovanju.

Na taj nalaz i mišljenje očitovale su se i parnične stranke na način da su ga tužiteljica i 2 tužena prihvatile, dok je 1 tužena prigovorila što vještak nije objasnio zašto je zaključio da se radio visokoj razini sigurnosti.

Radi toga sud je zakazao ročište na koje je pozvao parnične stranke i vještaka Petra Moscatellu dr. med, na kojem je vještak izjavio da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja i da smatra da je u potpunosti obrazložio i potkrijepio svoje navode te da je siguran da MD u vrijeme sklapanja spornog ugovora nije bila sposobna shvatiti njegov sadržaj.

Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje navedenog vještaka kao stručan i objektivan, a primjedbu 1 tužene smatra paušalnom, ničim obrazloženu.

15. Tužiteljica je u svom iskazu (165-166) izjavila da je MD (tada je bila živa) bolesna, da ima poremećaj osobnosti, da je demetna, da ima alzheimerovu bolest u začetku, da je dijabetičar.

16. 1. tužena je u svom iskazu (166-167) izjavila da je majka nakon bratove smrti 2018. (umro je 04. svibnja 2018.), počela pobolijevati i da joj je od tada bila potrebna tuđa pomoć, da se je počela osjećati usamljenije, izoliranije, jer je tužiteljica počela gospodariti sa svom imovinom, da je majka živjela u starom dijelu kuće koji nije baš adekvatan, te da je majka željela da joj bude blizu i zato joj je darovala predmetnu nekretninu. Izjavila da je prilikom sklapanja spornog ugovora bila svjesna zdravstvenog stanja svoje majke, te da je njena majka svjesna svega što se dešava oko nje, da sve razumije, kao i da zna za predmetni sudski postupak. Još je izjavila da je nakon bratove smrti željela pokrenuti postupak za lišenje poslovne sposobnosti svoje majke, ali to ona nije učinila, već netko drugi.

17. Sud je saslušao i MD, dana **.**.2020. (list 189-190) te se je sud uvjerio da ne zna odnosno da ne razumije o čemu je u ovom postupku riječ. Isto tako iz njenog iskaza danog u postupku kod ovoga suda posl.br. P- 1565/2019 radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju proizlazi da ne razumije u potpunosti o čemu je tamo riječ (list 172-174).

18. Drugi saslušani svjedoci, u ovom postupku nisu iskazivali na okolnost zdravstvenog stanja, odnosno ponašanja OD, osim svjedoka GD (189) koji je izjavio da je znao viđati MD kako oko kuće ganja kokoši, čuva ih kao ovce, što je za njega čudno. I svjedok LD u svom je iskazu (189- 190) izjavila da se je MD promijenila nakon smrti sina, što je smatrala normalnim za nekog tko izgubi sina, a prije supruga.

19. Uspoređujući i analizirajući navode stranaka, svjedoka, a posebice nalaze i mišljenja medicinskog vještaka Petra Moscarella dr. med, specijalista psihijatra, sud smatra da MD u vrijeme sklapanja spornog ugovora, 07. ožujka 2019., nije bila sposobna za rasuđivanje, te da je to znala i toga bila svjesna 1. tužena. Naime, iz spomenutih nalaza vještaka Petra Moscarella dr. med, specijalista psihijatra, jasno proizlazi da je kod OD proces razvoja demencije započeo početkom 2018., te se je s vremenom pogoršavao. Tijekom 2018., MD, prvi puta odlazi psihijatru, koji već tada dijagnosticira organski afektivni poremećaj i dementio senilis, a tijekom 2019. i 2020., dolazi do progresije demencije i daljnjeg pogoršanja psihičkog stanja, te se u psihijatrijsko nalazu početkom 2020. navodi da se radi o uznapredovanom stupnju demencije. Vještak je ustvrdio da MD u vrijeme potpisivanja spornog ugovora nije bila sposobna za rasuđivanje, nije bila sposobna shvatiti značenje svojih postupaka i vladati svojom voljom, što je ustvrdio s visokom razinom sigurnosti, odnosno potpuno siguran. 1. tužena je ta koja je bila upućena u zdravstveno stanje svoje majke, s obzirom da se to spominje i u nalazu medicinskog vještaka, u kojem se navodi da ju kćer vodi na preglede kod liječnika, a i sama 1 tužena je izjavila da se je zdravstveno stanje njene majke nakon bratove smrti 2018., promijenilo. Osim toga 1. tužena 15. listopada 2019., podnosi sudu prijedlog za djelomično lišenje sposobnosti svoje majke (168), koji prijedlog povlači ( 171) s time da u prijedlogu navodi da je majka dijabetičar, da je nakon smrti njenog brata primjetno da je demencija svakim danom sve izraženija i da o svojim osnovnim životnim potrebama više nikako nije u stanju brinuti sama.

Znači, 1 tužena je svjesna da njezina majka, MD nije sposobna brinuti se o sebi, da je od smrti njenog brata, koji je umro **.**.2018., kod nje demencija primjetno svakim danom sve izraženija, prati ju kod liječnika koji donosi dijagnozu, zna da je majka s njenim bratom i šogoricom (ovdje tužiteljicom) sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim za uzdržavanje daje njima i predmetnu nekretninu i unatoč tome s takvom osobom ona sklapa sporni ugovor. Takvo ponašanje nije moralno, jer je iskoristila zdravstveno stanje svoje majke i za sebe ugovorila određenu imovinsku korist što predmetna nekretnina svakako jest. Da ponašanje 1. tužene nije moralno pokazuje i njeno daljnje ponašanje, ona nakon donošenja presude u ovom postupku posl.br. P-1345/2019-24 od 03. travnja 2020. (205-208), sa svojom majkom dana 22. travnja 2020., kod koje je demencija u progresiji sklapa još jedan ugovor o darovanju i to za preostalih 5/6 dijela predmetne nekretnine ( za taj ugovor je presudom utvrđeno da je ništetan, kao što je naprijed navedeno).

Znači predmetni ugovor o darovanju je ništetan i to iz razloga što je sklopljen s osobom kod koje je u trenutku sklapanja već bila donesena dijagnoza od strane liječnika, da je dementna, koja demencija je u progresiji i za koju je s visokom razinom sigurnosti po sudskom vještaku utvrđeno da u vrijeme sklapanja spornog ugovora nije bila sposobna za rasuđivanje. I ne samo to ništetan je i iz razloga što je toga bila svjesna 1. tužena i usprkos tome, odnosno baš zbog toga sa svojom majkom sklapa sporni ugovor, iz kojeg razloga je takav ugovor protivan prisilnim propisima i moralu društva.

20. Radi navedenog valjalo je u potpunosti prihvatiti eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23) s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.393,89 eura, te s obzirom da tužiteljicu zastupa punomoćnik koji je odvjetnik, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakonu o sudskim pristojbama.

Sud je tužiteljici priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, trošak zastupanja na ročištima dana 18. srpnja 2019. u iznosu od 100,00 eura, a ne zatraženih 199,00 eura s obzirom da se radi o pripremnom ročištu na kojem se je raspravljalo o procesnim pitanjima i dokaznim prijedlozima, trošak PDV-a od 25% na priznati iznos tj. 25,00 eura, dana 13. studenog 2019. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, dana 18. veljače 2020. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, dana 10. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, dana 07. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, dana 26. lipnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura i dana 30. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, trošak sastava odgovora na žalbu od 08. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, trošak sastava podnesaka od 02. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, od 03. kolovoza 2022. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, od 25. rujna 2024. u iznosu od 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, trošak vještačenja u iznosu od 300,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 80,00 eura, na presudu u iznosu od 80,00 eura, ukupno 3.335,00 eura.

Sud tužiteljici nije priznao trošak sastava podneska od 24. travnja 2019. kojim obavještava sud da je platila dužnu pristojbu na tužbu, trošak sastava podneska od 11. srpnja 2019. s obzirom da je navode iz tog podneska mogla usmeno iznijeti na ročištu, a koji nisu bili nužni za vođenje ovog postupka. Nije joj priznao ni trošak sastava odgovora na žalbu od 08. kolovoza 2019. i od 16. rujna 2022. jer ju sud nije ni pozvao da na istu odgovori, već joj je dostavio znanja radi.

Sud je naložio da ovaj trošak plati 1. tužena s obzirom da je 2. tužena priznala tužbeni zahtjev.

U Poreču-Parenzo 14. veljače 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.