Poslovni broj: Us I-2106/2023-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 5, OIB: 58831547726, uz sudjelovanje zainteresirane osobe NCP, [adresa], radi prijama u državnu službu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i odsutnosti tuženika i zainteresirane osobe, 14. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Odbora za državnu službu, Klasa: UP/II-112-07/23-01/394, Urbroj: 566-01/11-23-2 od 17. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-112-07/23-01/394, Urbroj: 566- 01/11-23-2 od 17. srpnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Klasa: UP/I-112-02/22-01/471, Urbroj: 513-02- 8009/6-23-12 od 11. svibnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika tužiteljica u bitnom navodi da je iz obrazloženja rješenja razvidno da je tužiteljica zadovoljila u svim fazama testiranja i na samom intervjuu, međutim da u državnu službu nije primljena iz razloga postojanja sigurnosnih zapreka za rad u carinskoj službi u skladu s člankom 4. stavkom 1. i člankom 40. Zakona o sigurnosnim provjerama. Navedeno da je neosnovano iz razloga jer tužiteljica ima uvjerenje nadležnog suda da se protiv nje ne vodi kazneni postupak i da nikada nije bila progonjena zbog kazenog djela. Neosnovanim smatra zapreke iz Zakona o sigurnosnim provjerama jer je tužiteljica iznijela sve informacije koje je imala o osobama ne samo u kućanstvu već i s kojima je u krvnom srodstvu, a s kojima ne dijeli ni svoj poslovni ni privatni život jer žive na različitim lokacijama. Tužiteljica da je u sigurnosnoj provjeri navela dvije osobe za koje zna da su imale carinski prekršaj, te je iznijela spoznaje o tim prekršajima, a da se radi o krvnim srodnicima s kojima ne živi i da su carinski prekršaji počinjeni dok je tužiteljica bila maloljetna i nisu utjecali na nju niti je ikada poticali na protupravne radnje. Stoga da je došlo do pogrešne primjene Zakona o sigurnosnim provjerama, te da je iskrenost tužiteljice uzeta kao otegotna okolnost za tužiteljicu. Slijedom navedenog, predlaže poništenje osporenog rješenja tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da tužbu pobija u cijelosti, da ostaje kod svih navoda iznijetih u osporenom rješenju. Kao što je u pobijanom rješenju i navedeno, prvostupanjsko rješenje da se temelji na Izvješću o rezultatima temeljne sigurnosne provjere (II. stupnja) koju je u okviru svog djelokruga provela Sigurnosno- obavještajna agencija, a u kojem je utvrđeno da za tužiteljicu postoje sigurnosne zapreke za rad u carinskoj službi i koja je činjenica navedena u obrazloženju rješenja. Ponavlja se da se pod sigurnosnim zaprekama za rad u službi smatraju dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika. Dakle, činjenica da protiv nje nije pokrenut kazneni postupak i da nije kazneno osuđivana pretpostavka je za prijam u državnu službu iz Zakona carinskoj službi odnosno posebnim Zakonom. Osim toga, tužiteljici se napominje da se u postupku sigurnosne provjere, onim podataka iz kaznene evidencije, prikupljaju i ostali podaci koji su sigurnosno značajni. Ujedno se ukazuje na to da je sadržaj navedenog Izvješća označen oznakom tajnosti „POVJERLJIVO", odnosno predstavlja klasificirani podatak, a takvi podaci su, sukladno članku 8. Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, broj 79/07 i 86/12), oni čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, osobito sljedećim vrijednostima: temeljima Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti Republike Hrvatske; međunarodnim odnosima Republike Hrvatske; obrambenoj sposobnosti i sigurnosno-obavještajnom sustavu: sigurnosti građana; osnovama gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske te znanstvenim otkrićima, pronalascima i tehnologijama od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Radi se o tajnim podacima koji se ne mogu izlagati javnosti niti se sadržaj istih može navoditi u obrazloženju rješenja prvostupanjskog tijela koje se javno objavljuje. Čak i da je sadržaj Izvješća o rezultatima sigurnosne provjere dostupan prvostupanjskom i drugostupanjskom tijelu, pravilnost istog se ne bi mogla osporavati. Naime, tuženik drži nespornim da način utvrđivanja činjenica u postupku sigurnosne provjere ne može biti predmet ocjene niti prvostupanjskog niti drugostupanjskog tijela, a ni suda. Stoga tuženik predlaže da sud donese presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je rješenjem u smislu odredbe članka 20. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) pozvao NCP, da kao zainteresirana osoba sudjeluje u ovom sporu i dostavi odgovor na tužbu u roku od 30 dana, međutim ista nije dostavila odgovorila na tužbu.

5. U sporu su održane rasprave 21. studenog 2024. i 16. siječnja 2025., a čime je, kao i dostavom podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. Sud je u dokaznom postupku čitao svu dokumentaciju u spisu ovog upravnog spora te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu. Sud je izvanraspravno izvršio uvid u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije.

7. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9. Opći uvjeti za prijam u državnu službu propisani su člankom 48. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj: 92/2005, 140/2005, 142/2006, 77/2007, 107/2007, 27/2008, 34/2011, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 38/2013, 37/2013, 1/2015, 138/2015, 102/2015, 61/2017, 70/2019, 98/2019 i 141/2022 – dalje ZDS).

10. Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija propisani su uvjeti za radno mjesto carinik III. vrste.

11. Odredbom članka 69. Zakona o carinskoj službi (Narodne novine, broj 68/13, 30/14, 115/16, 39/19 i 98/19) propisano je da u Carinsku upravu može biti primljena osoba koja ispunjava opće uvjete za prijam u državnu službu, kod koje ne postoje zapreke za prijam u državnu službu i koja ispunjava i sljedeće posebne uvjete: 1. da ima završenu najmanje srednju školu u četverogodišnjem trajanju, 2. da ima odgovarajuće zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, 3. da ima prebivalište u [adresa] (stavak 1.). Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija mogu se propisati i drugi posebni uvjeti za prijam službenika (stavak 2). Ravnatelj će zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih zapreka za rad u službi za osobu koja se prima na poslove carinskog službenika. Sigurnosnim zaprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika (stavak 3.). Za obavljanje poslova u Carinskoj upravi ne može se primiti osoba kojoj je služba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala zbog teške povrede službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnog tijela (stavak 4.).

12. Odredbom članka 4. stavak 1. Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“ broj: 85/2008, 86/2012) propisano je da ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka donosi nadležno tijelo, koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere dostavljenog od strane nadležne sigurnosno-obavještajne agencije.

13. Odredbom članka 40. istog Zakona propisano je da podnositelj zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere donosi, na temelju izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

14. Iz sadržaja spisa ovog upravnog spora te sadržaja spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu proizlazi kako slijedi:

-da je prvostupanjsko tijelo raspisalo Javni natječaj objavljen u Narodnim novinama broj 120/21 od 10. studenog 2021., na web stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva financija, Carinske uprave za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme za više radnim mjesta, između ostalih, i pod rednim brojem 36. jedanaest izvršitelja/ica u svojstvu vježbenika za obavljanje poslova radnog mjesta carinika III. vrste u Područnom carinskom uredu Split, Graničnom carinskom uredu Karasovići;

-da su se na navedeni javni natječaj javile, između ostalih, tužiteljica i ovdje zainteresirana osoba;

-da je sukladno članku 51. ZDS-a, članku 8. Zakona o carinskoj službi i članka 8. Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“ broj 78/17 i 89/19 – dalje Uredba) formirana Komisija za provedbu javnog natječaja koja je provela prvu i drugu fazu testiranja kao i razgovor sa kandidatima koji su zadovoljili u prvoj i drugoj fazi testiranja, da je nakon provedenog testiranja Komisija utvrdila rang listu od 19 kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu te da je temeljem rezultata cjelokupno provedenog postupka utvrdila rang listu kandidata prema ukupno ostvarenom broju bodova koju je sukladno odredbi članka 17. Uredbe zajedno s izvješćem o provedenom postupku dostavila ravnatelju Carinske uprave;

-da je tužiteljica na rang listi sa ukupno 27,8 bodova zauzela šesnaesto mjesto na rang listi,te da je NCP, ovdje zainsteresina osoba sa ukupno ostvarenih 31,8 bodova zauzela četvrto mjesto na rang-listi;

-da je ravnatelj Carinske uprave, sukladno članku 69. stavak 3. Zakona o carinskoj upravi zatražio od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih zapreka za rad u službi za osobe koje se prima na poslove carinskog službenika, pa tako i za tužiteljicu, koja je zauzela šesnaesto mjesto na rang-listi u provedenom postupku natječaja;

-da spisu prileži pismeno prvostupanjskog tijela od 16. studenog 2022. iz kojeg proizlazi da su provedenom provjerom za tužiteljicu utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka koje priječe zapošljavanje tužiteljice;

-da je prvostupanjskim rješenjem primljena u državnu službu NCP, ovdje zainteresirana osoba.

17. Prvostupanjsko tijelo svoje rješenje od 11. svibnja 2023., kojim je u državnu službu primljena NCP, ovdje zainteresirana osoba, na neodređeno vrijeme, kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja, obrazlaže se, u bitnome navodeći, time da se ta odluka temelji na rezultatima cjelokupno provedenog postupka; da je u tom postupku, kandidatkinje koju se nalazile na 1. i 2. mjestu rang liste također su primljene, dok je za kandidatkinju koja se nalazi na 3. mjestu rang liste utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka koje priječe zapošljavanje, te je primljena i zainteresirana osoba koja se nalazila na 4. mjestu rang liste (prvostupanjskim rješenjem), te da je provjerom po službenoj dužnosti utvrđeno da za izabranu kandidatkinju ne postoje zapreke iz članka 49. Zakona o državnim službenicima za prijam u državnu službu te da je provjerom provedenom sukladno članku 69. stavak 3. Zakona o carinskoj službi utvrđeno da za istu ne postoje sigurnosne zapreke za rad u carinskoj službi.

18. Tuženik je žalbu tužiteljice na navedeno prvostupanjsko rješenje odbio te potvrdio pravilnost prvostupanjskog rješenja navodeći, u bitnome, između ostalog, da je zainteresirana osoba bila 4. na rang listi, dok je tužiteljica zauzela 16. mjesto na rang listi, da je zatražen od ovlaštenih službi podatak mjerodavn za procjenu postojanja sigurnosnih zapreka za rad u službi za osobe koje se prima na poslove carinskog službenika, te da je ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka za tužiteljicu prvostupanjsko tijelo donijelo na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere koju je u okviru svog djelokruga provela Sigurnosno- obavještajna agencija; da se ta ocjena uzima u obzir pri izboru kandidata, što mora biti utvrđeno u obrazloženju rješenja o prijmu; da način utvrđivanja činjenica u postupku sigurnosne provjere ne može biti predmet ocjene ovog tijela te da navodi žalbe nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.

19. Tijekom ovoga spora i uređujuća sutkinja (koja je upoznata s načinom postupanja s klasificiranim podacima) je po službenoj dužnosti izvršila uvid u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije na temelju kojih su donesena osporavana rješenja, o čemu je sastavljena i službena bilješka (list 29. spisa) te je utvrđeno kako u istima ima naznaka da postoje okolnosti na temelju kojih je podnositelj zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere sukladno članku 4. stavak 1. i članku 40. Zakona o sigurnosnim provjerama donio konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka koje priječe zapošljavanje tužiteljice. Klasificirani podaci Sigurnosno- obavještajne agencije pod oznakom tajnosti „POVJERLJIVO“, koji su pregledani od strane uređujuće sutkinje, tužiteljici se nisu mogli dati na uvid, niti su isti mogli biti sadržajno navedeni u obrazloženju odluke. Ovo stoga što uvid u klasificirane podatke mogu izvršiti samo osobe koje su na propisani način upoznate s načinom postupanja s klasificiranim podacima.

20. Slijedom svega navedenog ovaj sud osporavano rješenje tuženika, cijeni pravilnim i zakonitim, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, te je pravilno primijenjen materijalni propis. Rješenja su u dostatnoj mjeri obrazložena u smislu odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21; dalje: ZUP-a). Prigovore tužiteljice, iz svih gore navedenih razloga, ovaj sud ne nalazi osnovanima niti su od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

21. Stoga je, a kako nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje ovaj sud, pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti odnosno presuditi kao u izreci.

U Splitu 14. veljače 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Tužiteljici,

- tuženiku, uz povrat spisa upravnog tijela po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi,

- u spis