Republika Hrvatska

Broj: 30. Pp-1536/2023-21

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „O.M.T. d.o.o., kao pravne osobe, ED, kao odgovorne osobe i ŽD, kao odgovorne osobe, zastupani po branitelju Bojanu Bacinger, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 150. st. 1. i 2. alineja 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pokrenutog optužnim prijedlogom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područna služba Čakovec, pod brojem KLASA: 502-06/23-01/180, UR. BROJ: 338-20-03-23-05 od 05. listopada 2023. godine, nakon provedene, zaključene glavne i javne rasprave, u smislu čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 14. veljače 2025. objavio je, i

p r e s u d i o  j e

1. Okrivljenik: TD O.M.T. d.o.o., OIB 51891175091, s prebivalištem: [adresa], prekršajno nekažnjavani,

- kao pravna osoba,

2. Okrivljenik: ND, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem: [adresa], prekršajno nekažnjavan,

3. Okrivljenik: VD, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem: [adresa],

- kao odgovorna osoba, prekršajno nekažnjavan,

o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e

I. kao pravna osoba, te odgovorne osobe poslodavca, što bi dana 20. travnja 2023. izvršili prijavu osiguranice ĆD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na obvezno zdravstveno osiguranje koja se ne temelji na istinitom činjeničnom stanju budući da imenovanoj osiguranici do dana 20. travnja 2023. nije prestalo pravo na obvezni rodiljni dopust, koje pravo joj je od strane izabranog liječnika priznato od dana 4. travnja 2023. godine, točnije da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom, već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,

II. čime bi počinili prekršaje i to:

- okrivljena pravna osoba iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13, 137/13, 98/19), kažnjivo po čl. 150. st. 1. alineja 3. istog Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba ND iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13,137/13, 98/19), kažnjivo po čl. 150. st. 2. u vezi st. 1. alineja 3. istog Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba VD iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13,137/13, 98/19), kažnjivo po čl. 150. st. 2. u vezi st. 1. alineja 3. istog Zakona,

• jer nije dokazano bi okrivljenici počinili djelo za koja se optužuju.

III. Svi troškovi nastali u postupku padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Područna služba [adresa], pod brojem KLASA: 502-06/23-01/180, URBROJ: 338-20-03-23-05 od 05. listopada 2023. godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD „O.M.T." d.o.o., kao pravne osobe, ED, kao odgovorne osobe i ŽD, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Okrivljenici su pozvani na ročište glavne rasprave dana 7.12.2023., te su okrivljeni putem branitelja dostavili pisanu obranu u kojoj navode:

Okrivljenici su primili optužni prijedlog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba [adresa] od dana 05. listopada 2023. godine, KLASA: 502-06/23-01/180, URBROJ: 338-20-03-23-05, kojim im se stavlja na teret:

I) Temeljem članka 160. stavka 1. u vezi s člankom 112. stavkom 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) ovlašteni tužitelj podnosi optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja pravne osobe O.M.T. d.o.o., OIB 51891175091, [adresa] i odgovornih osoba u pravnoj osobi ND, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i VD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zbog počinjenog prekršaja iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13,98/19,33/23 dalje u tekstu: ZOZO), u vezi sa čl. 150. ZOZO, sve kako će biti objašnjeno u nastavku.

Dakle, okrivljenike se tereti da bi počinili prekršaj iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim odredbama je propisano:

(4) U slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu, na temelju provedene provjere iz stavka 1. ovog članka i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.

a u svezi s odredbama članka 150. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

- ne isplati naknadu plaće u skladu s obračunom koji je dostavio Zavod najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće (članak 43. stavak 3.),

- ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),

- podnese prijavu na osnovi zaključenog ugovora o radu koji se ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ako svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 122. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

Ovim putem okrivljenici iznose sljedeću svoju OBRANU.

Okrivljenici OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o. te SOKAČ IVAN I VADAS STANISLAV kao odgovorne osobe u okrivljenoj pravnoj osobi ovim podneskom osporavaju da bi počinili prekršaj na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu, sve iz razloga kako je u nastavku objašnjeno.

Tužitelj, a odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba [adresa], optužni prijedlog temelji na:

˝Naime, osiguranica ĆD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], prijavljena je dana 20. travnja 2023. godine na obvezno zdravstveno osiguranje usprkos činjenici što je spomenutoj osiguranici dana 4. travnja 2023. godine priznato pravo na obvezni rodiljni dopust koje nije zaključeno do dana 20. travnja 2023. godine kao dana prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.˝

Nadalje, tužitelj optužni prijedlog temelji na tvrdnji da je tijekom postupka utvrđeno kako imenovanoj osiguranici do dana prijave radnog odnosa pri I. okrivljeniku , odnosno do 20. travnja 2023. godine nije prestalo pravo na obvezni rodilji dopust, a koje pravo joj je od strane izabranog liječnika priznato od dana 4. travnja 2023. godine, te smatra (a ne dokazuje) da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Međutim, nejasno je na koji je način tužitelj utvrdio da bi se radilo u fiktivnom ugovoru sklopljenom samo u svrhu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osobito uzimajući u obzir da u optužnom prijedlogu ne dostavlja niti se poziva na apsolutno nikakav dokaz na kojem temelji svoje tvrdnje.

ČINJENIČNO STANJE I TIJEK POSTUPKA

Nesporno je da je I. okrivljenik kao poslodavac sa osiguranicom ĆD sklopio ugovor o radu, a koji radni odnos je počeo s 20. travnja 2023. godine, kao što proizlazi iz prijave o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, te prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

DOKAZ: - prijava o početku osiguranja HZMO od 20.04.2023. godine, ID prijave:

- prijava HZZO od 20.04.2023. godine

Predmetni radni odnos između spomenute osiguranice i I. okrivljenika sklopljen je temeljem predugovora o radu zaključenog na dan 03. listopada 2022. godine.

Naime, osiguranica ĆD je prije zasnivanja radnog odnosa kod I. okrivljenika bila u radnom odnosu pri Centru za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID, radi provođenja projekta sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom ˝Digitalizacija virtualne rane intervencije (DI-VRI). Razdoblje trajanja projekta određeno je u razdoblju od 23. lipnja 2022. godine do 23. prosinca 2023. godine te je osiguranica na projekt primljena temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme i to za razdoblje od 19. travnja 2022. godine do 19. travnja 2023. godine.

Obzirom na navedeno, a radi uspješnog provođenja predmetnog projekta, II. okrivljeni je u ime I. okrivljenog s osiguranicom ĆD postigao dogovor će se između istih zasnovati radni odnos po isteku ugovora o radu s njenim prethodnim poslodavcem, te je u tu svrhu između I. okrivljenog i osiguranice zaključen Predugovor o radnom odnosu od dana 03. listopada 2022. godine.

Dakle, namjera sklapanja radnog odnosa između I. okrivljenika i osiguranice ĆD egzistira od 2022. godine!

DOKAZ: - izjava Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID

- predugovor o radu od dana 03.10.2022. godine

Osiguranica ĆD je obvezni rodiljni dopust prijavila 04. travnja 2023. godine, obzirom je na isto bila obvezna u skladu s odredbama članka 15. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te je jasno da je to pravo, a time pravo i na novčanu naknadu ostvarila temeljem radnog odnosa zasnovanog kod prethodnog poslodavca, Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID.

Odredbom članka 15. stavka 1. i 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama propisano je:

(1) Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci života djeteta, koji se sastoji od obveznoga i dodatnoga rodiljnog dopusta.

(2) Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta.

Po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme kod prethodnog poslodavca, a u skladu sa sklopljenim predugovorom o radu, između I. okrivljenika i osiguranice je na dan 20. travnja 2023. godine zasnovan i prijavljen radni odnos, a za koji tužitelj neutemeljeno tvrdi da je fiktivan.

Čak štoviše, okrivljenici su na traženje tužitelja dostavili dodatno očitovanje kojim detaljno objašnjavaju zapošljavanje spomenute osiguranice, objašnjavajući da su s istom i ranije surađivali u provedbi različitih projekata te dostavili popis istih, koji popis broji suradnju između I. okrivljenika i osiguranice u čak 12 provedenih projekta!

Istim su očitovanjem okrivljenici tužitelja obavijestili da je jedan od razlog zapošljavanja osiguranice ĆD, a osim već spomenute poslovne suradnje, taj da su tijekom 2022. godine pripremili projekt pod nazivom Tranzicija O.M.T-a na energetski i resursno učinkovito poslovanje čija vrijednost iznosi 1.317.812,09 EUR, te obzirom da je projekt zadovoljio sve tražene uvjete natječaja pristupilo se ugovaranju projekta. Razdoblje provede projekta očekuje s tijekom 2024. i 2025. godine, te je predviđeno da provedbu istog vodi upravo osiguranica ĆD.

Iz dostavljenog optužnog prijedloga nejasno je da li je i u kojoj mjeri tužitelj ispitao te uzeo u obzir navode okrivljenika, što je zasigurno bio dužan učiniti.

DOKAZ: - očitovanje I. okrivljenika zaprimljeno pri tužitelju na 30.08.2023. godine sa prilozima

- poziv na dostavu projektnih prijedloga od 17.04.2023. godine

Nadalje, obzirom je I. okrivljenik dana 02. studenog 2023. godine potpisao novi projekt s razdobljem provedbe 18 mjeseci, to je osiguranica ĆD prekinula rodiljni dopust na dan 04. studenog 2023. godine, a sve obzirom je bila potrebna njezina prisutnost za njegovu uspješnu provedbu. Isto jasno proizlazi iz činjenice da je njezinom suprugu, DD Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Područna služba [adresa] od dana 06. studenog 2023. godine, KLASA: UP/I-502-06/23-02/894, URBROJ: 338-20-02-23-02, priznato pravo na roditeljski dopust koji isti koristi u razdoblju od 05. studenog 2023. godine do 02. svibnja 2024. godine, dok se osiguranica s istim datumom, odnosno s 05. studenog 2023. godine vratila na posao.

DOKAZ: - Rješenje HZZO, Područna služba [adresa] od dana 06.11.2023. godine

Uzme li se sve navedeno u obzir, optužni prijedlog tužitelja je sasvim neutemeljen, te tužitelj ne dostavlja nikakve dokaze na kojima temelji tvrdnju da je u konkretnom slučaju riječ o fiktivnom radnom odnos, već isti okrivljenicima stavlja na teret prekršaj samo temeljem činjenice da je osiguranica ĆD tijekom trajanja rodiljnog dopusta zasnovala drugi radni odnos, a za što zasigurno nisu postojale nikakve zakonske zapreke.

Promjena poslodavca za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta, a koja mogućnost je predviđena samim zakonom, ne može biti jedini razlog na kojem se temelji procjena i stav tužitelja da je takav radni odnos zasnovan samo u svrhu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja!

Teret dokaza nalazi se upravo na strani tužitelja, dok se okrivljenikova nedužnost predmnijeva. Međutim, tužitelj ne dostavlja dokaza niti je tijekom postupka koristio sva dokazna sredstva koja su mu bila na raspolaganju radi utvrđivanja stvarnog stanja stvari (saslušanje osiguranice, okrivljenika, uvid u projektnu dokumentaciju i slično). Jasno je da u konkretnom slučaju tužitelj ničim nije dokazao da je činjenično stanje u potpunosti i istinito utvrdio te da su okrivljenici odgovoreni za terećeni prekršaj!

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i naknade za vrijeme rodiljnog dopusta osiguranica ĆD je ostvarila temeljem prethodnog radnog odnosa, neovisno o radnom odnosu zasnovanom pri I. okrivljeniku, a ista prava bi ostvarivala i u slučaju da nije došlo do promjene poslodavca.

Na činjenicu da je predmetni radni odnos u cijelosti i u svom punom sadržaju konzumiran, upućuje i to da je I. okrivljenik osiguranici isplaćivao plaću za svo vrijeme trajanja radnog odnosa te plaćao sve zakonom propisane poreze, doprinose i ostala propisana davanja. Ukoliko se navedeno uzme u obzir zajedno s činjenicom da je zasnivanje radnog odnosa sa osiguranicom ugovoreno još tijekom 2022. godine, isto dodatno ukazuje na neosnovanost tvrdnji tužitelja da je predmetni radni odnos zasnovan samo radi ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Isto stajalište zauzeo je i Upravni sud u Rijeci u Presudi od 30. listopada 2012. godine, poslovni broj: 1 Usl-316/12-10.

Slijedom svega naprijed navedenog, jasno je kako kod okrivljenika nedostaje subjektivni element prekršaja, odnosno ne postoji krivnja, budući da okrivljeni nisu postupali s namjerom za počinjenje takvog prekršaja niti je predmetni radni odnos sklopljen iz razloga kako to navodi tužitelj.

Stoga okrivljenici predlažu Naslovnom sudu da prilikom odlučivanja o optužnom prijedlogu te određivanju kazne uzme u obzir sve gore navedene okolnosti te donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe, sve iz razloga propisanog odredbom čl. 182. Prekršajnog zakona (dalje: PZ) koja propisuje:

Presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe sud će izreći:

1. ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj,

2. ako ima okolnosti koje isključuju krivnju,

3. ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.

Obzirom da u konkretnom slučaju ničim nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, te je jasno da prilikom odlučivanja o optužnom prijedlogu te o vrsti kazne i njezinom odmjeravanju treba pristupiti s oprezom, budući da svaka kazna ovakvih razmjera mora biti temeljena na potpuno i pravilno utvrđenom činjeničnom stanju, jer bi u suprotnom rezultirala teškim posljedicama na poslovanje okrivljenika, a kakve posljedice mogu biti nepovratne.

Uslijed iznesenih činjenica u ovoj obrani okrivljenici predlažu da Općinski prekršajni sud u Čakovcu donese presudu kojom se isti oslobađaju optužbe.

3. Sud je zatražio očitovanje tužitelja HZZO, te je dana 21.12.2023. zaprimljen podnesak tužitelja u kojem je navedeno:

I. Tužitelj je pozvan da se očituje na navode pisane obrane okrivljenih koji osporavaju da bi počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

Tužitelj prije svega napominje da u cijelosti ostaje kod podnijetog optužnog prijedloga, a na navode okrivljenih očituje se kako slijedi u nastavku.

II. Člankom 12. st. 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 151/22) određeno je da za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpisa korisnik može obavljati poslove osnovom kojih nema utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, pod uvjetom da se ne radi o poslovima za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos. Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu od rada te rodiljnu brigu o novorođenom djetetu obavljanje poslova u smislu čl. 12. st. 1. nije dopušteno. Korisnik iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se utvrdi da za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih potpisa obavlja poslove za koje ima utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno poslove za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos te bilo koje druge poslove koji ugrožavaju svrhu zbog koje mu je pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora priznato, gubi pravo na novčane potpore utvrđene ovim Zakonom za razdoblje obavljanja tih poslova.

Ujedno, zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore nije dopušteno.

III. Pod privremenom nesposobnošću iz stavka 1. članka 38. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), dalje u tekstu: ZOZO), za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. ZOZO-a zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obavezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Sukladno čl. 39. ZOZO-a određeno je da pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih zakonom, između ostalog, ako je privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad i polovici punoga radnog vremena u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske p otpore.

Nadalje, početak i dužinu trajanja privremeno nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad utvrđene čl. 39. ZOZO-a. Ujedno, osiguranik za vrijeme privremene nesposobnosti ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna dok izabrani doktor ne utvrdi da je sposoban za rad.

U konkretnom slučaju izabrani ginekolog je procijenio da osiguranica ĆD u visokom stadiju trudnoće (otprilike 33. tjedan) nije radno sposobna, te da njezino zdravstveno stanje zahtijeva kontinuirano mirovanje i ginekološko praćenje. Dakle, ĆD utvrđeno je pravo na privremenu nesposobnost za rad od strane izabranog ginekologa upravo iz razloga da joj se opravda odsutnost s posla zbog bolesti (ili u ovom slučaju obveznog rodiljnog dopusta) i iz istog razloga joj se isplaćivala naknada plaće od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

S druge strane, iz pisane obrane okrivljenih proizlazi da je ĆD za vrijeme korištenja prava na obvezni rodiljni dopust obavljala potrebne poslove kod 1. okrivljenika. Štoviše, okrivljeni priznaju da je osiguranica primala plaću u isto vrijeme kada joj je od strane tužitelja isplaćivana naknada plaće zbog korištenja prava na obvezni rodiljni dopust. Prema tome, tužitelju pripada pravo na povrat naknade plaće radi dvostruke isplate – stjecanja bez osnove.

IV. Također, nije točno da bi osiguranica ĆD prekidala rodiljni dopust kao što to navode okrivljeni, već joj je predmetno pravo isteklo uslijed navršenih šest mjeseci života djeteta.

V. Nastavno na sve navedeno proizlazi da su ispunjena bitna obilježja prekršaja iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz kojeg razloga tužitelj predlaže naslovu da donese presudu kojom će 1.-3. okrivljene proglasiti krivima za počinjenje prekršaja iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uz izricanje odgovarajućih kazni.

4. Sud je zatražio očitovanje okrivljenika na podnesak tužitelja zaprimljenog dana 21.12.2023., te je dana 10.01.2024. zaprimljen podnesak okrivljenika putem branitelja u kojem je navedeno:

Okrivljenici su dana 19. prosinca 2023. godine, putem branitelja zaprimili podnesak tužitelja kojim se isti očituje na navode njihove pisane obrane, te se na navedeni podnesak očituju kako slijedi.

Ad.1. Okrivljenici prvenstveno napominju da u cijelosti ostaju pri navodima iz pisane obrane od dana 06. prosinca 2023. godine.

U pogledu predmetnog podneska tužitelja od dana 19. prosinca 2023., okrivljenici napominju da tužitelj paušalno navodi zakonske odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te neutemeljeno tereti okrivljenike za počinjenje prekršaja iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, iako ponovno ne dostavlja niti se poziva na ikakve dokaze kojim potvrđuje svoje navode.

Nadalje, tvrdnje da je ĆD za vrijeme korištenja prava na obvezni rodiljni dopust obavljala poslove kod 1. okrivljenika, bespredmetne su, te zasigurno ne proizlaze iz pisane obrane okrivljenika, a kako to navodi tužitelj.

Stoga okrivljenici predlažu da se na predmetne okolnosti tijekom postupka sasluša ĆD, te njezin suprug DD.

Dokaz: - saslušanje ĆD i DD

Ad.2. Slijedom svega navedenog, okrivljenici predlažu da Općinski prekršajni sud u Čakovcu donese presudu kojom se isti oslobađaju optužbe.

5. Na ročištu glavne rasprave dana 10.10.2024. ispitana svjedokinja RD je iskazala da je redovnim poslovanjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uočeno da je osiguranica ĆD zasnovala radni odnos od 20.04.2023. kod novog poslodavca OMT time da je ranije bila zaposlena u firmi MURID i to za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. Navedeno postupanje odnosno zasnivanje radnog odnosa kod novog poslodavca vezano uz primjenu odredbi Zakona o zdravstvenom osiguranju je suprotno odredbi zakona koja propisuje da nije dopušteno sklapanje radnog odnos, ako svrha zaključenog ugovora o radu nije bilo obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog stanja. Navedeno je uočeno i zaključeno iz toga što je osiguranica ĆD podnijela zahtjev za korištenje rodiljnog dopusta time da je liječnik izdao izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad koji je osnova za korištenje prava na rodiljni dopust. Na navedeni način okrivljenici su postupili suprotno odredbi čl. 150. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prekršaj koji su okrivljenici počinili sastoji se u tome što nisu smjeli osiguranicu ĆD prijaviti s danom 20.04.2023. u radni odnos kod poslodavca OMT i to sve za vrijeme kada je osiguranica bila na rodiljnom dopustu, odnosno utvrđena joj je privremena nesposobnost za rad od strane izabranog ginekologa koji je procijenio da osiguranica ĆD nije radno sposobna te da njezino zdravstveno stanje zahtjeva odsutnost s posla.

Na posebno pitanje branitelja svjedokinji o tome da li je osiguranica ĆD imala prekid radnog odnosa, svjedokinja izjavljuje da je ĆD svakako morala biti odjavljena iz tvrtke MURID.

Daljnje pitanje: Koja je bila svrha zaključenja tog ugovora o radu između ĆD i tvrtke OMT, svjedokinja odgovara da nije na HZZO-u da utvrđuje svrhu zaključenja ugovora o radu.

Daljnje pitanje: Zbog čega se zaključeni ugovor o radu između ĆD i tvrtke OMT ne temelji na istinitom činjeničnom stanju, svjedokinja odgovara da je osiguranici ĆD utvrđena privremena nesposobnost za rad koja nužno predviđa odsutnost sa posla, tako da sklapanjem novog ugovora o radu podrazumijeva se da kod poslodavca postoji potreba za novim radnikom. Ujedno okrivljenici tvrde da je osiguranica ĆD obavljala poslove tijekom korištenja rodiljnog dopusta te da su joj za to isplatili plaću, a ujedno je za isto razdoblje primila naknadu za rodiljni dopust.

Daljnje pitanje: Da li HZZO ima dokaz o tome da je isplaćena plaća osiguranici ĆD za sporno razdoblje u tvrtci OMT, svjedokinja iskazuje da su okrivljenici u pisanoj obrani sami naveli da je primala plaću.

Daljnje pitanje: Koje je to pravo osiguranica ĆD iz obveznog zdravstvenog osiguranja stekla zaključenjem takvog ugovora o radu kod poslodavca OMT. Svjedokinja odgovara: U konkretnom slučaju radi se o pravu na rodiljni dopusta, a koje pravo bi osiguranica ostvarila neovisno o sklapanju radnog odnosa sa poslodavcem OMT, međutim, istekom prava na rodiljni dopusta i započinjanjem korištenja roditeljskog dopusta, a pod uvjetom da nebi bila u radnom odnosu ostvarila bi znatno nižu naknadu. Kontinuitetom radnog odnosa osiguranica je stekla pravo na ranije utvrđenu osnovicu i višu naknadu.

Daljnje pitanje: Da li vam je poznato tko je koristio roditeljski dopust za određeno dijete. Svjedokinja odgovara: U konkretnom slučaju nakon što je ovaj postupak pokrenuti, osiguranica je prekinula korištenja roditeljskog dopusta, a isti je koristio otac djeteta, što je njegovo zakonsko pravo.

Daljnje pitanje: Da li je osiguranica prekidala rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili je pravo roditeljskog dopusta koristio njezin suprug od samog početka. Svjedokinja odgovara: Meni je poznato da joj je pravo na rodiljni dopust isteklo uslijed navršenih 6 mjeseci života djeteta, a s obzirom da ne radim na poslovima priznavanja prava na roditeljski dopust nije mi poznato kada je otac djeteta započeo s korištenjem roditeljskog dopusta, a iz razloga što isto nije povezano sa ovim konkretnim slučajem.

Daljnje pitanje: Da li je HZZO izračunao k oja bi bila razlika u naknadi koju je ranije u iskazu spomenula svjedokinja u odnosu na zaposlenje kod novog poslodavca OMT, naspram ranijeg zaposlenja u MURIDU.

Svjedokinja odgovara: razlika će se obračunati u slučaju da se pokrene regresni postupak protiv korisnice, a momentalno se ovdje vodi postupak protiv poslodavca i odgovornih osoba.

Daljnje pitanje: Da li bi osiguranica ĆD ostvarila pravo na rodiljni dopust da nije bilo zaposlenja kod društva OMT.

Svjedokinja odgovara: Da, zato što je korisnica zatečena u korištenju tog prava.

Nema daljnjih pitanja.

5.1. Svjedokinja ĆD je iskazala da se sa tvrtkom OMT upoznala 2016. godine kada je radila u tvrti Redea u odjelu za razvoj gospodarstva gdje je bila zadužena za praćenje projekata sufinanciranih iz izvoda nacionalnih i EU sredstva. Pripremala je projekte za poduzetnike za cijelo područje međimurske županije. Tom prilikom je upoznala i ED koji je zatražio uslugu praćenja priprema i provedbe projekata za sufinanciranje njihovih investicija. Za to vrijeme pripremala je projekte Eimpuls, izgradnja i opremanje poslovnih prostora i kapaciteta za tvrtku OMT i redovno ih izvještavala i informirala o svim natječajima koji su bili otvoreni za tu namjenu. U međuvremenu je regionalno razvojna agencija postala javna ustanova prema zakonu i tada je otišla raditi u MURID 19.04.2022. godine time da je zaključila radni odnos na određeno vrijeme na godinu dana. Naime, Redea u trenutku kad je postala javna ustanova više se nije smjela baviti komercijalnim poslovima odnosno pripremati projekte za određene korisnike uz naknadu.

U tvrtci MURID od početka rada bila je zadužena za projekat digitalna virtualna rana intervencija, a što se odnosi na digitalizaciju MURIDA. Isto tako je bila zadužena za poslove marketinga. Tom prilikom kad je već bila zaposlena u tvrtci MURID komunicirala je sa ED koji ju je pitao da li bi se htjela zaposliti u tvrtci OMT u pripremi razvojnih projekata za tu tvrtku. Pristala je na navedeno ali je istome rekla da čeka istek ugovora od 12 mjeseci u MURID-u nakon čega nema zapreke da se zaposli u tvrtci OMT. U tvrtci OMT se zaposlila 20.04.2023. to iz razloga što joj je 19.04.2023. istekao ugovor sa tvrtkom MURID.

Od 04.04.2023. joj je liječnik ginekolog otvorio rodiljni dopust u trajanju od šest mjeseci koji je trajao do 05.11.2023. godine, nakon čega se vratila na rad u tvrtku OMT. Dana 2.11.2023. započela je provedba projekta Tranzicija poslovanja na energetsko i resursno učinkovito poslovanje čija provedba je 18 mjeseci odnosno do 1.4.2025. godine i još uvijek radi na provedbi tog projekta. Tijekom svibnja do rujna 2024 . pripremali su projektnu prijavu Tranzicija poslovanja na resursno učinkovito poslovanje.

Dana 19.04.2023. joj je istekao ugovor u MURID-u nakon čega je idući dan 20.04.2023. bila prijavljena u tvrtci OMT. Naime, u više navrata zvala je HZZO gđu E vezano za njezin slučaj za prijavu s obzirom da je bila zaposlena odnosno na porodiljnom, i gđa je rekla da nema nikakve prepreke u njenom zapošljavanju u tvrtci OMT, da je pravo na porodnu naknadu stekla radom kod prošlog poslodavca, konkretno tvrtke MURID, te se njenom prijavom u tvrtci OMT ne mijenja moj status, što znači da iznos porodiljne naknade se utvrđuje temeljem prošlog zaposlenja u MURID-u. Navedenu informaciju prenijela je u knjigovodstvo OMT na što je bila upozorena da to nije točna informacija. Potom je opet zvala HZZO gđu E, koja mu je ponovila priču od prije, da nema nikakvih prepreka kod zapošljavanja u OMT i istoj je povjerovala kao službenici HZZO-a. Nadalje, kao što je navela nakon što mu je istekao porodiljni dopust od 6 mjeseci vratila se natrag na posao u OMT.

Pitanje branitelja: Da li ste vi za vrijeme rodiljnog dopusta primali plaću u tvrtci OMT, svjedokinja odgovara da nije primala nikakvu plaću u tvrtci OMT, niti pak je primala bilo kakve isplatne liste o plaći u tom periodu.

5.2. Svjedok DD je iskazao da je ĆD, njegova supruga, prije nego se zaposlila u tvrtci OMT, radila u tvrtci MURD. Poznato joj je da je imala ugovor o radu na određeno vrijeme od godinu dana time da se u tvrtci OMT dana 5.11.2023. odnosno sa tim danom započela sa radom, a on je od datuma na roditeljskom dopustu od šest mjeseci. Nema nikakvih neposrednih saznanja o korištenju roditeljskog dopusta ĆD do tog trenutka.

Pitanje branitelja: Da li vam je poznato da je ĆD prije tvrtke MURID radila u tvrtci Redea, svjedok odgovara da mu je poznata ta činjenica točnije da je radila.

Na slijedeće pitanje branitelja da li je tvrtka MOT koristila bilo kakve usluge Redea u tom periodu kad je ĆD radila u istoj, svjedok odgovara da mu je poznata činjenica da je tvrtka Redea obavljala određene poslove u navedeno vrijeme.

6. Dana 24.10.2024. zaprimljen je podnesak 1.,2. i 3. okrivljenika dostavljen putem branitelja u kojem je navedenog:

Pred Naslovnim sudom u predmetu poslovni broj gornji je dana 10. listopada 2024. održana glavna rasprava na kojoj je, između ostalog, u svojstvu svjedoka saslušana RD, pravnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovdje tužitelja.

Na dani iskaz svjedokinje okrivljenici se očituju kako u nastavku slijedi, sve iz razloga kontradiktornosti iskaza i optužnog prijedloga te same svrhe vođenja prekršajnog postupka.

Prvenstveno tvrdi svjedokinja u ovom iskazu kako su okrivljenici u pisanoj obrani sami naveli da je ĆD primala plaću za navedeno razdoblje, međutim, takve tvrdnje su paušalne i protumačene na način koji pogoduje tužitelju.

Osiguranica je primala plaću za vrijeme kada nije primala naknadu plaće od strane tužitelja odnosno za vrijeme rodiljnog dopusta, a koje pravo bi ostvarila neovisno o sklapanju radnog odnosa s poslodavcem, ovdje okrivljenikom.

Dokaz: - podaci o plaći za osiguranicu za 2023. i 2024.

Predmetno u cijelosti proizlazi i iz iskaza svjedokinje gdje navodi:

U konkretnom slučaju radi se o pravu na roditeljski dopust, a koje pravo bi osiguranica ostvarila neovisno o sklapanju radnog odnosa sa poslodavcem OMT, međutim, istekom prava na rodiljni dopust i započinjanjem korištenja roditeljskog dopusta, a pod uvjetom da ne bi bila u radnom odnosu ostvarila bi znato nižu naknadu.

Dakle, sukladno tvrdnjama svjedokinje osiguranica je ostvarila pravo na rodiljni dopust i koje pravo bi ostvarila i ostvarila je neovisno o sklapanju radnog odnosa s poslodavcem. Iz navedenog se dade zaključiti kako tužitelj smatra da je ugovor o radu s okrivljenikom sklopljen radi ostvarivanja roditeljskog dopusta, odnosno naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.

Tu posebno napominju okrivljenici kako osiguranica uopće nije koristila pravo na roditeljski dopust, već je to pravo koristio isključivo suprug osiguranice DD, sukladno Rješenju tužitelja od 06. studenog 2023., koje Rješenje su okrivljenici dostavili uz pisanu obranu.

Slijedom navedenog, nejasno je na čemu tužitelj temelji tvrdnje da je ugovor o radu između okrivljenika i osiguranice sklopljen isključivo u svrhu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kada temeljem tog ugovora ista nije ostvarila nikakva prava iz istog.

U tijeku postupka i temeljem iskaza same svjedokinje jasno je utvrđeno da prava koja je osiguranica mogla steći jesu:

- pravo na rodiljni dopust – međutim, jasno je utvrđeno da je to pravo osiguranica stekla ranije i to na osnovi radnog odnosa kod prijašnjeg poslodavca,

- pravo na roditeljski dopust – pravo koje osiguranica uopće nije koristila već isključivo njezin suprug, otac djeteta

- pravo na naknadu za vrijeme roditeljskog dopusta – obzirom da osiguranica nije koristila roditeljski dopust nije ni koristila pravo na naknadu.

Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da je optužni prijedlog bespredmetan odnosno da ne može biti riječi o počinjenju prekršaja iz čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u svezi s čl. 250. st. 2., budući da osiguranica nije ostvarila nikakva prava sklapanjem ugovora o radu s okrivljenicima, a što je tijekom postupka jasno utvrđeno.

7. Na ročištu glavne rasprave dana 11.02.2025. u dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokaze iz spisa i to dokumentacija str. 3-11 spisa, dopis okrivljene pravne osobe str. 12-17 spisa, dokumentaciju Habag bicro str. 18-22 spisa, predugovor o radu str. 23 spisa, dokumentacija str. 24-37 spisa, obavijest počiniteljima str. 38-39 spisa, potvrde iz prekršajne evidencije za okrivljenika Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije, Zagreb str. 41-46 spisa, dokumentaciju str. 58-92 spisa, podnesak tužitelja str. 94-95 spisa, dokumentaciju i podnesci okrivljenika str. 97-111 spisa, podnesak okrivljenika od 23.10.2024. str. 120-124 spisa te podnesak tužitelja str. 125-126 spisa.

7.1. Završna riječ branitelja: Ostajemo u cijelosti kod navoda iz podneska od 23.10.2024. godine.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka, a na temelju obrane 1. okrivljenika i 2. okrivljenika, iskaza svjedoka RD, ĆD, te DD kao i uvida u dokumentaciju iz spisa, tijekom postupka nije dokazano da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret, radi čega su oslobođeni od optužbe.

8.1. Odredba čl. 122. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje:

(1) Zavod ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena, odnosno na osnovi kojih je osobi priznao taj status.(2) Pravne i fizičke osobe, podnositelji prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i osigurana osoba obvezni su na traženje Zavoda predočiti sve činjenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost važećeg statusa osigurane osobe.(3) Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi, odnosno ospori status osiguranoj osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nepostojanja okolnosti na osnovi kojih joj je taj status utvrđen, o tome donosi rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi.(4) U slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu, na temelju provedene provjere iz stavka 1. ovog članka i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.

Odredba čl. 150. st. 1. alineja 3. cit. Zakona propisuje:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

‒ podnese prijavu na osnovi zaključenog ugovora o radu koji se ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ako svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 122. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se uz novčanu kaznu izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

8.2. Analizirajući obrane okrivljenika, iskaze ispitanih svjedoka, kao i dokumentaciju iz spisa, sud zaključuje da tijekom postupka nije dokazano da bi okrivljenici glede osiguranice ĆD, izvršili prijavu iste na obvezno zdravstveno osiguranje koja se ne bi temeljila na istinitom činjeničnom stanju i postojanju okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, točnije da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom, već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Valja naglasiti da tužitelj tijekom dokaznog postupka nije sudu predočio nikakav konkretni dokaz da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom, već svjedokinja RD paušalno navodi neke činjenice koje nemaju uporište u bilo kakvim konkretnim dokazima koji bi bili predočeni sudu. Čitav činjenični opis optužnog prijedloga tužitelja glede prijave, točnije stjecanja statusa osiguranika ĆD je konfuzan, neargumentiran od strane tužitelja i nerazumljiv, pa se postavlja pitanje koja je svrha podnošenja ovakvog optužnog prijedloga sudu. Naime, tužitelj u optužnom prijedlogu konkretno ne opisuje pozivajući se na odredbu čl. 150 . ZOZO neistinito činjenično stanje, točnije da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom. Nadalje, opisana kaznena odredba ZOZO vezuje se na materijalnu odredbu čl. 122. st. 4. koja obvezuje tužitelja glede pokretanja postupka osporavanja tako zaključenog ugovora o radu pred nadležnim sudom. Budući tužitelj nije ovom sudu dostavio dokaz da je pokrenuo postupak osporavanju navedenog ugovora o radu pred sudom, odnosno postojanje pravomoćne presude vezano uz osiguranicu ĆD, a što je prethodno pitanje u ovome prekršajnom postupku, donesena je odluka kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, to iz razloga što nije sa sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

9. Trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog Suda, to iz razloga što su okrivljenici oslobođeni od optužbe.

U Čakovcu, 14. veljače 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ljiljana Lehkec

LD

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu Zagreb, u roku od 8 dana od primitka presude, a dostavlja se u dva primjerka Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Zrinsko-frankopanska 9.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljenicima,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Za spis.