Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

1 P-11/2018

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stjepana Radića 81, OIB: 29399232217, po sucu Anđelki Bagić, u pravnoj stvari tužiteljice H. HA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivoni Perišić Rošić, odvjetnici iz Šibeniku, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom držanom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog i zaključene javne glavne rasprave dana 23. siječnja 2025. godine. godine, u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Stipice Čaleta Car odvjetnika iz Šibenika i zzz tužene DA, više savjetnice u ODO Šibenik, na ročištu objave i dostave presude dana 14. veljače 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica MA OIB: [osobni identifikacijski broj], ud. HA vlasnica dijela nekretnine katastarske oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i to dijela označenog brojevima 1-2-3-4-1 na skici mjesta očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Maria Juras ing. geodeta od dana 05. listopada 2018. godine Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koja skica mjesta očevida čini sastavni dio ove presude.“

II. Dužna je tužiteljica MA. HA [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587u iznosu od 1.325,00 € u roku od 15 dana sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude 14. veljače 2025. godine po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena sukladno članku 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05,41/08,125/11 i 78/15).

Obrazloženje

1.U ovom postupku ovaj sud je već donio presudu pod posl. br. 1P-213/2018 dana 11. ožujka 2020. godine kojom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice da je tužiteljica vlasnica dijela katastarske čestice [katastarska čestica] označenog brojevima 1-2-3-4-1na skici mjesta očevida izrađenoj od strane sudskog vještaka Maria Juras od 5. listopada 2018 upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja skica čini sastavni dio presude, a točkom II izreke sud je naložio tuženoj da naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7.883,50 kn.

Protiv navedene presude tužena je podnijela žalbu , a Županijski sud u Rijeci je odlukom pod posl. br. Gž-2080/2020-2 dana 26. kolovoza 2020. godine ukinuo naprijed navedenu presudu ovog suda i vratio predmet na ponovno suđenje.

2.Županijski sud u Rijeci je u svojoj odluci Gž-2080/2020-2 od dana 26. kolovoza 2020. godine naveo da ovaj sud u ponovljenom postupku :

-potpunije utvrdi činjenično stanje, a zašto da je potrebno pribaviti zk. izvada za predmetnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i povijesni zk. izvadak za tu nekretninu, a sve kako bi se mogle utvrditi relevantne činjenice za donošenje odluke u ovoj pravnoj tvari, a to da su kada je nekretnina bila u društvenom vlasništvu i kada je postala vlasništvo Republike Hrvatske, jer ako je nekretnina bila u društvenom vlasništvu u tom razdoblju se nisu mogle nekretnine stjecati dosjelošću,

-slijedom navedenog činjenice koje je sud prvog stupnja utvrdio saslušanjem svjedoka da su tužiteljica i njezini prednici bili u posjedu više od 100 godina i da su stoga ispunjene pretpostavke iz paragrafa 1472 OGZ-a zbog neutvrđenog statusa predmetne nekretnine kroz sporno razdoblje da se ne mogu prihvatiti kao pravilno utvrđene.

-sud da treba utvrditi u ovom ponovljenom postupku relevantne činjenice , da li je predmetna nekretnina bila u društvenom vlasništvu i od kada time da je potrebno izvršiti uvid u povijesni zk izvadak za sponu nekretninu, te da će utvrditi da li su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a pri tom da se vodi računa i o navodima u žalbi da li se radi o uzurpiranoj nekretnini na kojima nije bilo moguće steći vlasništvo.

3.Tužiteljica je u tužbi navela da je dana 12. listopada 2017. godine sukladno odredbama ZPP-a podnijela zahtjev Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravni odjel u Šibeniku za mirno rješenje spora.

Općinsko držano odvjetništvo da je dopisom do dana 23. listopada 2017. godine izvijestilo tužiteljicu da ne prihvaća zahtjev za mirno rješenje spora iz razloga što uz zahtjev nisu priloženi dokazi kojima se potkrepljuje navode podnesenog zahtjeva. Tužiteljica je također navela da je temeljem ugovora o darovanju nekretnine od 10. kolovoza 2017. godine ovjerenog kod javnog bilježnika Vojislava Vuletin broj OV- 5365/17 dana 11. kolovoza 2017. godine postala vlasnica dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak upisane u Z. U. [broj ZK uloška] položene u k. o. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-E-F na geodetskoj situaciji ovlaštenog vještaka mjernika GA dipl. ing. geod., od dana 15. ožujka 2011. godine, u površini od 4617 m. Pravni prednici tužiteljice da su temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca stekli nekretninu , a što je utvrđeno i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donesenim od javnog bilježnika Vojislava Vuletina dana 09. rujna 2004. godine pod posl- br. O- 238/04, UPP/OS-50/04-4 i dopunskog rješenja o nasljeđivanju donesenim od javnog bilježnika Vojislava Vuletin iz [adresa] dana 15. rujna 2011. godine pod brojem O- 238/04 UPP/OS -50/04 .

Tužiteljica da je u nesmetanom posjedu zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 100 godina na predmetnoj nekretnini, a na istoj da se nalazi i iskopan bunar kao i iskopina za gradnju podruma kuće. Ranije na predmetnoj nekretnini su bile masline, vinova loza, a u zadnje vrijeme nekretnina služi za ispašu životinja. Nekretnina da je s jedne strane ograđen betonskim zidom, a u narodu da se zove "Baleg".

Ovom tužbom tužiteljica da traži da se utvrdi njeno pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.

4.Tužena se u odgovoru na tužbu i u ovom ponovljenom postupku protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je tužiteljica u ovom predmetu u obvezi dokazati institut dosjelosti odnosno da je u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine 40 godina do 1941. godine

5.U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom povijesnog izvatka zemljišne knjige ovog suda, pregledom DOF-a iz 1968. godine, ugovor o darovanju nekretnine do dana 10.08.2017.g., geodetske situacije koju je izradio ovlašteni inženjer ŽA ing. geodet dana 15., ožujka 2011. godine, rješenja o nasljeđivanju O-238/04 UPP/OS-50/04-4 donesenog od javnog bilježnika Vojislava Vuletin iz [adresa] dana 09. rujna 2004. godine, dopunskog rješenja o nasljeđivanju donesenog od javnog bilježnika Vojislav Vuletina dana 15. rujna 2011. godine, ispravka dopunskog rješenja o nasljeđivanju do dana 09. listopada a2013. godine , očevidom na mjestu spora održanog dana 05. listopada 2018. godine, saslušanjem svjedoka NA pok. D, OA pok. AA, TA pok. M, EA pok. G, AA pok. HA , te pregledom skice mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik BA **.**.2019.,

6.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

7.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

8.Pregledom zemljišne knjige za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je na predmetnoj nekretnini upisan kao vlasnik u B Društveno vlasništvo sa pravom korištenja „Kras šumsko-turističko poduzeće Šibenik, a na temelju odluke Trgovačkog suda u Splitu od 30. siječnja 1993, te izmjenama i dopunama Zakona o šumama (N.N.41/90) uknjiženo je pravo vlasništva Hrvatske šume Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik i ovaj upisa je bio do 9. siječnja 2002. godine kad se je na predmetnu nekretninu upisala u B listu Republika Hrvatska.

9.Pregledom pravomoćnog riješena o nasljeđivanju donesenim od javnog bilježnika Vojislava Vuletina dana 09. rujna 2004. godine pod posl- br. O-238/04, UPP/OS-50/04-4 i dopunskog rješenja o nasljeđivanju donesenog od javnog bilježnika Vojislava Vuletin iz [adresa] dana 15. rujna 2011. godine pod brojem O-238/04 UPP/OS -50/04 proizlazi da su AA i CA sinovi pok. UA pok. Ž koji je preminuo **.**.2004. među ostalim nekretninama naslijedili i dio nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak upisane u Z. U. [broj ZK uloška] položene u K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-E-F na geodetskoj situaciji ovlaštenog vještaka mjernika GA dipl. ing. geod., od dna a15. ožujka 2011. godine, površini od 4617m koju nekretninu su ugovora o darovanju nekretnine od 10. kolovoza 2017. godine ovjerenog kod javnog bilježnika Vojislava Vuletin broj OV- 5365/17 dana 11. kolovoza 2017. godine darovali svojoj majci tužiteljici u ovom postupku.

10.Očevidom na mjestu spora održanim dana 05. listopada 2018. godine vještak mjernik BA ing. geod. je izvršio pregled nekretnine te u nalazu naveo da je pokazana nekretnina zemljište u cijelosti vidno odijeljena od susjednih nekretnina, a položeno je sjevero-istočno od prometnice Stankovci-Gaćelezi. Nekretnina je prema prometnici ograđena niskim suhozidom preko kojeg je nabacana drača sa istočne i sa zapadne strane je definirano kamenjem u lomnim točkama i ogradom od drače – trnja, a sa sjeverne strane niskim zidićem na kojem je razvučena ogradna žica i na kojoj strani postoje vrata koja omogućuju pristup na nekretninu. Na zemljištu su zatečeni ostatci betoniranog platoa i ostatci iskopa koji upućuju na nekadašnje započinjanje gradnje objekta što je sve vještak mjernik i prikazao i na skici mjesta očevida od dana 16. rujna 2019. godine. Predmetna nekretnina nalazi se u dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 4617 m2, a pokazana nekretnina identična je nekretnini prikazanoj na geodetskom snimku u privitku predmetnog spisa.

11.Svjedok RA pok. D, je u svom iskazu naveo da je kao dijete dolazio na predmetnu nekretninu, to da je bilo negdje 60-ih, 70-ih godine, kad je išao u osnovnu školu kod svoje bake i djeda, Ž i N koju su imali kuću u [adresa] i to malu kuću koja je bila na predmetnoj nekretnini kao štala i tu su držali blago, a inače su u selu imali drugu kuću u kojoj su živjeli, jer je kuća u selu bila zajednička u kojoj su živjeli baka N i djed O, sa svojom braćom A i T i sestrom E. Zna da je tužiteljica predmetnu nekretninu dobila od svog supruga HA, a B je sin od Ž, a O je naslijedio zemlju od svoga oca AA i zemlja se je tako prenosila kao posjed od AA koji je živio prije II. svjetskog rata kojeg je naslijedio O, a O je umro negdje 1998. -99.g., a njega je naslijedio sin B, B je također pokojni. On je preminuo 2004.g., a iza HA je ostala supruga MA koja ja tužiteljica u ovom postupku i njena dva sina AA i CA. Zna da je predmetnu nekretninu O dao UA, a iza HA nekretninu su naslijedili supruga i sinovi, a da li su sinovi darovali majci predmetnu nekretninu to ne zna, ali zna da su se oni podijelili. Inače sve ovo zna po priči bake pok. N i pok. Ž, odnosno bake od CA i AA, a ona je njemu, majci njegovoj teta kod koje je često dolazio, jer da je volio doći na selo iz [adresa] gdje je stanovao i tako je i bio na predmetnoj nekretnini sa bakom N. Predmetna nekretnina je bila ograđena suhozidom sa štalom na njoj malom kućicom od kamena u kojoj su se držale ovce, a na zemlji je još bilo nekoliko smokava, trešnja na koju sam dolazio kao dijete za ubrati. Nikog osim obitelji N i Ž nije viđao na predmetnoj nekretnini. Pripremljeni iskopi na predmetnoj nekretnini su za gradnju kuće i to je gradio pok. O. O to nije sagradio jer je došao rat i išao je vani i nije mogao graditi. Zna da je nekretnina bila ograđena sa svih strana suhozidom, a kad je O počeo graditi temelje za kuću dijelom je koristio kamenje za gradnju tih temelja i zato sad nekretnina nije sa svih strana ograđena suhozidom, nego dijelom je postavljen betonski zid.

12.Svjedoci OA, pok. AA , TA pok. M , EA pok. G su u svojim iskazima naveli da po pričanju njihovih starijih i osobno imaju saznanja da je predmetna nekretnina za koju tužiteljica u ovom postupku traži da je vlasnica naslijedila od svog muža HA, a njen muž od svog oca Ž, a O od svog oca AA i AA od svog oca C. AA i njegovu pok. suprugu da su u Drugom svjetskom ratu streljali na Konjevratima, a njihova djeca O, A, T i E da su ostali bez roditelja i u njihovoj međusobnoj podjeli predmetna nekretnina da je pripala Ž. Njemu da je sve ovo poznato, jer se je on kao dijete igrao ispod predmetne nekretnine, te da je Ž uvijek viđao kad je išao na nekretninu, te na njoj kopa temelje za kuću, a na nekretnini da je bila i sjenica u kojoj su bile ovce ljeti. O da je imao cijelo stado ovaca. Nekretnina da je u naravi oduvijek bila ograda, a suhozid je bio oko te ograde sa dračom na suhozidu, a pored terena je bio javni put za prolaz prema Zatonu i Grabovcima i za prolaz ljudima u polja. Na predmetnoj nekretnini da je bilo par višanja i smokava, oni da su kao djeca brali višnje i smokve i pok. AA ih je često i zatekao na višnji i smokvama i on bi se nakašljao, a oni bi pobjegli sa višanja i smokava. Zna da je suhozid oko predmetne nekretnine gradio pok. U i kasnije njegov sin, a na suhozidu je bila drača da ne bi stoka izlazila iz ograde i tuđa stoka uzlazila. Nikada nikog nisu vidjeli na predmetnoj nekretnini osim obitelji pok. Ž, a potom pok. HA koji je trebao na predmetnoj nekretnini sagraditi kuću da nije kupio drugu nekretninu na kojoj je sagradio kuću. AA, kad je viđao na predmetnoj nekretnini je već bio stariji čovjek, a O je njegov sin i njega bolje poznaju kao i B. Što se tiče sada betonskog zida na predmetnoj nekretnini isti da je B gradio jer je mislio na toj nekretnini sagraditi kuću, a ne na nekretnini koju je kupio do njegove zemlje. On da ne može točno kazati koliko bi prednici od tužiteljice držali u posjedu predmetnu nekretninu, ali mogu kazati da je predmetna nekretnina u njihovom posjedu još prije pok. C, a cijela nekretnina je bila što je bilo i pravilo u selu da se na nekretnini sagradi sjenica i u njoj se držalo blago cijelo ljeto, a zimi bi se zatvaralo u toplije štale. Zemlja se je po narodnom imenu zvala "Baleg" jer su tu većinom bile krave, pa se po balegi i nazvala zemlja.

13.Svjedok AA je u svom iskazu naveo da je njegov otac, sad pok. predmetnu nekretninu naslijedio od svog pok. oca Ž, a djed O je naslijedio od svog oca AA, a AA je naslijedio od svog oca C. Sve ovo zna po pričanju oca i bake N. Njegova majka da je predmetnu nekretninu ugovorom o darovanju dobila od njega i brata CA, jer da su se on i brat tako dogovorili da iako su oni naslijedili predmetnu nekretninu da je daruju majci dok je ona živa da bude vlasnica. Zemlja je bila dosta čista i na zemljištu je bila sjenica u kojoj je djeda držao stado ovaca, a inače zemljište je bilo kao ograda, ograđena sa kamenim suhozidom kako se je to inače stavljala drača da stado ne bi izlazilo vani iz ograde kad ne bi bilo u sjenici. Koliko zna nitko nikada nije im se javio da bi predmetna nekretnina bila njihova. Od pamtivijeka zna da je to naše i svi u selu znaju da je to sada naše, a ranije moga oca HA i prije njegovog oca Ž, a prije i C. Djeda Petar je htio graditi kuću na predmetnoj nekretnini, ali to nije uspio jer je bio rat, neimaština i nije imao sredstava za gradnju, pa su iz tog razloga i ostale rupe na predmetnoj nekretnini gdje je on planirao iskopati konobu i gusternu za vodu. Njegov otac B je također nastavio posjed predmetne nekretnine, ali kada je sagradio kuću na zemljištu koje je kupio od fizičkih osoba, predmetna nekretnina mu je služila kao ispaša za ovce i na zemljištu su bile višnja i smokve. Danas je predmetna nekretnina zarasla u grmlje jer od kad je otac umro više nema ovca.

14.Svi svjedoci saslušani u ovom postupak su naveli da im je dobro poznata predmetna nekretnina. Na predmetnoj nekretnini da su viđali tužitelja, njegovog oca i djeda i cijelu obitelj koji su na nekretnini pasli stoku , držali sjenicu za ovce, ubirali travu i drva, a djeda od prednika tužitelja pok O da je na nekretnini iskopao i temelje da bi sagradio obiteljsku kuću, ali kako je kupio drugu nekretninu da je obiteljsku kuću sagradio na kupljenoj nekretnini. Od tužitelja otac da se zvao B, a njegov djed O, a od djeda otac se zvao AA dok se njegov otac zvao U. Da dobro poznaju oca od tužitelja i majku i njih da su viđali na predmetnoj nekretnini. Da nisu nikad čuli da bi netko treći polagao pravo na nekretninu, a nekretnina da je ranije bila ograđena sa kamenim zidovima i dračom sa svih strana, dok suprug od tužiteljice nije jedan dio sagradio betonski zid , a kamen od suhozida je koristio za gradnju betonskog zida.

15. I u ovom ponovljenom postupku tužiteljica navodi da je predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svojih sinova AA i CA koji su nekretninu stekli od svog oca HA, a njihov otac od svog oca Ž, a O od svog oca AA, te AA od svog oca C koji su predmetnu nekretninu stekli dosjelošću posjedovanjem predmetne nekretnine preko 100 godine.

16. Međutim, u smislu pravila da nitko na drugog ne može prenijeti više prava vlasništva nego što sam ima potrebno je istaknuti da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo darovanjem od svojih sinova AA i CA , ako isti nisu steli pravo vlasništva od oca HA, a otac B od svog oca Ž , a O od svog oca C dosjelošću

17.Naime, pregledom zemljišne knjige utvrđeno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik bilo upisano društveno vlasništvo, na kojem zemljištu se nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću u vrijeme kad je na predmetnoj nekretnini prema povijesnom izvatku u zemljišnim knjigama u B listu bilo temeljem rješenja Skupštine općine Šibenik od 4. travnja 1974. godine uknjiženo je Društveno vlasništvo sa pravom korištenja „Kras šumsko-turističko poduzeće Šibenik, a na temelju odluke Trgovačkog suda u Splitu od 30. siječnja 1993, te izmjenama i dopunama Zakona o šumama (N.N.41/90) uknjiženo je pravo vlasništva Hrvatske šume , Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik i ovaj upisa je bio do 9. siječnja 2002. godine kad se je na predmetnu nekretninu upisala u B listu Republika Hrvatska.

18.Dakle, na predmetnoj nekretnini tužiteljica nije mogla stjecati vlasništvo , a niti njeni prednici za vrijeme od kada je nekretnina postala društveno vlasništvo sukladno odredbi članka 29. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima dalje – ZOVO koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, a predmetna nekretnina je postala društveno vlasništvo od 1974. godine, ali kako se obzirom na odredbu članka 388. st. 2 .Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine“ br 91/96,68/98., 137799.-odluka USRH, 22/00-Odluka USRH. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152( „ Narodne /14., 81/15.-prečišćeni tekst i 94/1-ispr.-dalje u tekstu: ZOVDSP),stjecanje, promijene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja , promijene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, tužiteljica tvrdi u ovom postupku da je dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak K. O. [katastarska općina] predmetna nekretnina stečena po njenim prednicima dosjelošću prije 100 godine, a to bi bilo početkom 19 stoljeća što je ista u ovom postupku nije dokazala da su njeni prednici u kontinuiranom poštenom posjedu predmetne nekretnine 40 godina prije 6. travnja 1941. godine temeljem odredbi OGZ-a paragrafa 1472 uzimajući u obzir i otofoto snimak iz 1968 godine na kojem snimku se ne vide tragovi nikakvog posjeda tužiteljice ( poljoprivrednog obrađivanja ili drugog korištenja nekretnine), a niti njenih prednika po kojima bi ista stekla dio predmetne nekretnine označene brojkama 1-2-3- 4-1 na skici vještak mjernika Maria Juras ing. geod. od dana 5. listopada 2018. godine Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao pravnog pravila koje se primjenjuje na temelju članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6 travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ( „Službeni list FNRJ“ broj 86/1946 i 105/1947:-dalje Zakon o nevažnosti pravnih propisa), pa shodno ovom utvrđenju ovog suda tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva pravnim poslom darovanjem od svojih sinova, jer njeni sinovi nisu mogli steći pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine temeljem nasljeđivanja od svog oca UA, a ni njihov otac nije mogao steći vlasništvo od svog oca Ž, a O od svog oca R sve obzirom na kvalitetu njihova posjeda predmetne nekretnine koji posjed nije zakonit, istinit, a ni pošten, pa iskaze svih saslušanih svjedoka sud nije mogao uzeti u obzir kao istinite i vjerodostojne obzirom da je sud na mjestu očevida također utvrdio da nema nikakvih poljoprivrednih kultura koje bi ukazivale na posjedovanja predmetne nekretnine niti po prednicima tužiteljice , a ni tužiteljice.

19.Slijedom navedenog presuđeno je kao u pravorijeku ove presude.

20.Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1i 155 Zakona o parničnom postupku(«Narodne novine» broj 53/91, 91/92 i 112/99, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 125/13), pa je tuženoj kao opravdan trošak u ovom postupku obzirom na vrijednost predmeta spora od 5000,00 kuna priznat trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 8. t. 1 , 9.t.1 i 10.t.1. i to za sastav odgovora na tužbe u iznosu od 50 bodova, zastupanje na ročištima održanim dana 28. kolovoza 2018. godine iznos, 18. rujna 2019. godine, 28. studenog 2019 godine, 20. veljače 2020, 7.veljače 2024,01.listopada 2024. godine, 17. listopada 2024,24. listopada 2024. godine 23. siječnja 2025. godine što je ukupno 9x50 bodova svaki bod 2€ što je 450,00 bodova, te kad se ovom trošku doda i trošak sastava žalbe u iznosu od 62,50, te sastav dvaju podnesak od 12. siječnja 2024. godine i 13. prosinca 2024. godine svaki podneska po 50 je onda se dobije ukupno 662,50 bodova, odnosno 1.325,00€ iznos troška od koji trošak je u obvezi naknaditi tužiteljica tuženoj

U Šibeniku, dana 14. veljače 2025. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a: - kao na zapisniku objave i dostave od dana 14. veljače 2020. godine