Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

B, [adresa]

Poslovni broj: P-74/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, protiv 1. tuženika BD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Andreji Štefan, odvjetnici u Čakovcu, 2. tuženika BDT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika FD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po Domagoju Štefanu, odvjetniku u Čakovcu, radi pobijanja dužnikove pravne radnje, nakon glavne i javne rasprave održane 22. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja OD, zaposlenika, 1. tuženika osobno uz punomoćnicu Andreju Štefan, odvjetnicu u Čakovcu, 2. tuženika osobno i 3. tuženika osobno uz punomoćnika Domagoja Štefana, odvjetnika u Čakovcu, 14. veljače 2025. objavio i

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217 koji glasi:

" 1.Ugovor o kupoprodaji od 08.02.2023. suvlasnički dio ½ nekretnine upisane u zemljišnu knjigu zemljišnoknjižnog odjela Prelog, Općinskog suda u Čakovcu za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] – kuća, tri gospodarske zgrade, pomoćna zgrada, dvorište 1471 m2 kuća 112 m2 gospodarska zgrada 28 m2 gospodarska zgrada 74 m2 gospodarska zgrada 86 m2 pomoćna zgrada 50 m2 dvorište 1121 m2 ukupno: 1471 m2 zaključen između VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja, te BDT [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupaca- gubi učinak prema Hrvatskoj poštanskoj banci, dioničkom društvu iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, a radi naplate potraživanja Hrvatske poštanske banke, dioničkog društva iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, od VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje je na dan 22. 01. 2024. iznosilo 31.570,58 EUR od čega na ime dospjele glavnice iznos od 23.883,35 EUR, na ime dospjele redovne kamate iznos od 3.116,52 EUR, na ime dospjele zatezne kamate iznos od 3.063,20 EUR te na ime dospjelih troškova iznos od 1.507,51 EUR.

2. RD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni su dopustiti Hrvatskoj poštanskoj banci, dioničkom društvu iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, potraživanje prema BD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], opisano u prethodnom stavku ove presude, namiriti iz prodaje suvlasničkog diijela ½ nekretnine upisane u zemljišnu knjigu zemljišnoknjižnog odjela Prelog, Općinskog suda u Čakovcu za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] – kuća, tri gospodarske zgrade, pomoćna zgrada, dvorište 1471 m2 kuća 112 m2 gospodarska zgrada 28 m2 gospodarska zgrada 74 m2 gospodarska zgrada 86 m2 pomoćna zgrada 50 m2 dvorište 1121 m2 ukupno: 1471 m2 Nalaže se Tuženicima solidarno naknaditi parnični trošak Tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Prelog, Općinskog suda u Čakovcu za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] izvršiti zabilježbu ove tužbe."

II. Nalaže se tužitelju Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217 naknaditi 1. tuženiku BD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 2.000,00 eura (dvije tisuće eura), a 2. tuženiku FDT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženiku FD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.200,00 eura (dvije tisuće dvjesto eura) sa zateznim kamatama tekućim od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 7. veljače 2024. podnio tužbu protiv tuženika radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji u kojoj navodi kako je 1. tuženik temeljem Ugovora o kupoprodaji od 8. veljače 2023. prodao suvlasnički dio nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] čest.br. 16/2- kuća, tri gospodarske zgrade, pomoćna zgrada, dvorište od 1471 m2 ovdje 2. i 3. tuženima te da je navedenim naplatnim raspolaganjem 1. tuženik prenio vlasništvo na navedenoj nekretnini na 2. i 3. tuženike, što da predstavlja pravnu radnju poduzetu na štetu vjerovnika. Nadalje, tužitelj navodi kako je tražbina tužitelja prema 1. tuženiku temeljem Ugovora o kreditu br. 616071 od 4. srpnja 2017. u cijelosti dospjela na isplatu te da tužitelj za svoje potraživanje prema 1. tuženiku ima ovršnu ispravu kojom je tužitelj ovlašten provesti postupak prisilne naplate ovrhe na cjelokupnoj imovini 1. tuženika. Također, tužitelj navodi kako je pravnom radnjom, sklapanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine 1. tuženik nedvojbeno nanio štetu tužitelju kao vjerovniku, budući da 1. tuženik nema druge imovine iz koje bi mogao ispuniti tužiteljevo potraživanje i nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. Navodi i kako je 1. tuženik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku te da je 2. i 3. tuženima to bilo poznato ili moglo biti poznato. Stoga tužbenim zahtjevom traži pobijanje navedene pravne radnje odnosno gubitak učinka Ugovora o kupoprodaji od 8. veljače 2023. sklopljenog između 1. tuženika kao prodavatelja i 2. i 3. tuženika kao kupaca prema tužitelju radi naplate potraživanja u iznosu od 31.570,58 eura, a koji iznos obuhvaća iznos od 23.883,35 eura na ime dospjele glavnice, iznos od 3.116,52 eura na ime dospjele redovne kamate, iznos od 3.063,20 eura na ime dospjele zatezne kamate i iznos od 1.507,51 eura na ime troškova te da su 2. i 3. tuženi dužni dopustiti tužitelju navedeno potraživanje namiriti iz prodaje suvlasničkog dijela ½ predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik navodi kako je točno da je kao prodavatelj s 2. i 3. tuženicima kao kupcima dana 08.02.2023. sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navodi kako su tuženici za predmetnu nekretninu ugovorili kupoprodajnu cijenu u ukupnom iznosu od 65.000,00 eura te je kupoprodajna cijena isplaćena u cijelosti i 2. i 3. tuženici su se uknjižili kao vlasnici predmetne nekretnine. Ugovorom o kupoprodaji ugovoreno je da će 2. i 3. tuženici ostatak kupoprodajne cijene isplatiti na način da će na račun Privredne banke Zagreb d.d. isplatiti iznos od 56.974,37 EUR-a i to na ime prijevremene otplate kredita 1. tuženika prema Pismu namjere (Potvrde o stanju duga Privredne banke Zagreb d.d.) koja je bila sastavni dio predmetnog ugovora o kupoprodaji. Naime, radi osiguranja isplate navedenog kredita Privredna banka Zagreb d.d. je na predmetnoj nekretnini imala uknjiženo založno pravo, dok tužitelj u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kupoprodaji, ranije, a niti nakon toga nije imao uknjiženo založno pravo. Također, 1. tuženik navodi da bi bili ispunjeni uvjeti za pobijanje pravne radnje dužnika kumulativno moraju biti ispunjeni uvjeti iz čl. 66. ZOO- a. Osim navedenog, mora biti ispunjena i jedna od posebnih pretpostavki iz čl. 67. ZOO-a te kako je dovoljno da jedna od navedenih pretpostavki nije ispunjena da bi se odbio tužbeni zahtjev. Navedeno da proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda RH, posl.br.: Rev-1008/05 od dana 24.01.2006. 1. tuženik se poziva i na odredbu čl. 66. st. 1. Zakona o obveznim odnosima koja propisuje da je svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika dok je st. 2. istog čl. propisano da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. Spornim Ugovorom o kupoprodaji od dana 08.02.2023. 1. tuženik nije poduzeo radnju na štetu tužitelja jer poduzimanjem navedene pravne radnje nije došlo do smanjenja 1. tuženikove imovine koje bi onemogućilo namirenje tužitelja. Predmetna nekretnina prodana je po tržišnoj vrijednosti za iznos od 65.000,00 eura, a koji iznos skoro duplo prelazi vrijednost tužiteljevog potraživanja te je iz kupoprodajne cijene namiren prvi vjerovnik, Privredna banka Zagreb d.d. Dakle, 1. tuženik navodi da je predmetna nekretnina prodavana u ovrsi, tužitelj da ne bi bio namiren, jer bi se prvo namirivalo potraživanje Privredne banke Zagreb d.d. zajedno sa kamatama i troškovima postupka te ništa ne bi ostalo za namirenje tužitelja. Stoga da predmetnim raspolaganjem nije došao u nepovoljniji položaj. Zaključno, 1. tuženik navodi kako je prodaju nekretnine oglasio na "Njuškalu", s 2. i 3. tuženicima nije ni u kakvom srodstvu niti ih poznaje otprije te ih nije obavijestio o svom dugovanju tužitelju, jer isto nije bio ni dužan te su 2. i 3. tuženici znali samo za potraživanje Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U odgovoru na tužbu 2. i 3. tuženik navode kako su kao kupci s 1. tuženikom kao prodavateljem 08.02.2023. sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kupoprodajna cijena je bila ugovorena u iznosu od 65.000,00 eura i ista je isplaćena u cijelosti na način da su prodavatelji u dva navrata 1. tuženiku isplatili kaparu i to 09.01.2023. iznos od 5.000,00 eura te dana 16.01.2023. iznos od 5.000,00 eura dok je ostatak kupoprodajne cijene isplaćen na račun Privredne banke Zagreb d.d., a na ime konačne prijevremene otplate kredita 1. tuženika prema priloženom pismu namjere (koje je bilo sastavni dio Ugovora o kupoprodaji) iznos od 56.974,37 EUR-a. Naime, u vrijeme kupoprodaje predmetne nekretnine na predmetnoj nekretnini bilo je upisano samo založno pravo u korist Privredne banke Zagreb d.d. Na temelju navedenog Kupoprodajnog ugovora 2. i 3. tuženici uknjižili su se kao vlasnici predmetne nekretnine. Obzirom je sukladno predmetnom kupoprodajnom ugovoru i pismu namjere Privredne banke Zagreb d.d. navedeni iznos isplaćen, Privredna banka Zagreb d.d. je izdala Brisovno očitovanje dana 06.10.2023. te je založno pravo u korist Privredne banke Zagreb d.d. brisano Rješenjem posl.br.: Z-2454/2024 od 28.02.2024. Nadalje, tuženici navode kako su predmetnu nekretninu pronašli preko oglasnika „Njuškalo” te su na taj način stupili u kontakt s 1. tuženikom. Navode i kako nisu u nikakvom srodstvu s 1. tuženikom niti pak su od ranije poznavali 1. tuženika te su u dobroj vjeri postupali s povjerenjem u zemljišne knjige. Isti niti u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji niti u trenutku kada su zahtijevali upis prava vlasništva nisu, s obzirom na okolnosti slučaja, imali razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišne knjige nije potpuno. U vrijeme kupoprodaje predmetne nekretnine, prije, a niti nakon toga, tužitelj na predmetnoj nekretnini nije imao uknjiženo založno pravo te 2. i 3. tuženicima nikako nije moglo biti poznato da tužitelj ima bilo kakvo potraživanje prema 1. tuženiku. Tužitelj ničim ne dokazuje da dužnik, ovdje 1. tuženik, nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove obveze. Predmetna tražbina tužitelja nalazi se u Očevidniku redoslijeda za plaćanje FINE te postoji izgledna mogućnost da bi se tražbina namirila u skorije vrijeme iz sredstava na računima. Nadalje, tužitelj ne dokazuje da 1. tuženik nema pokretnine, motorna vozila ili pak druge nekretnine iz kojih bi se tužitelj mogao namiriti. Navode i kako im bilo poznato niti im je moglo biti poznato da sklapanjem predmetnom Ugovora o kupoprodaji 1. tuženik nanosi štetu tužitelju, osobito kada se uzme u obzir da tužitelj za predmetnu tražbinu nije imao uknjiženo založno pravo na predmetnoj nekretnini. Predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

4. Tijekom postupka tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženici su se istom protivili u cijelosti.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (listovi 6- 9), potvrdu Financijske agencije (listovi 10-11), dopis od 23.2.2022. (list 12), ovjereni izvod iz poslovnih knjiga (listovi 13-14), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (listovi 26- 29), izvadak iz zemljišne knjige (listovi 30-31), Potvrda o stanju duga (list 32), izvadak iz zemljišne knjige (listovi 36-40), ispis oglasa (listovi 41-44), Ugovor o kupoprodaji nekretnine, izvadak iz zemljišne knjige, potvrda o stanju duga (listovi 49-67), Ugovor o kupoprodaji nekretnine, izvadak iz zemljišne knjige, potvrda o stanju duga (listovi 75- 89), izvod iz zbirke isprava (listovi 92-100), te su u svrhu dokazivanja saslušani tuženici.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

8. Nesporno su 1., 2. i 3. tuženici sklopili ugovor o kupoprodaji od 8.2.2023. nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je nesporno postojalo potraživanje tužitelja prema 1. tuženiku u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji.

9. Sporno jest je li 2. i. 3. tuženima bilo poznato da postoji dospjelo potraživanje tužitelja prema 1. tuženiku u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji, ima li 1. tuženik imovine dostatne za namirenje tražbine tužitelja te je sporno je li sklopljenim ugovorom o kupoprodaji nanesena šteta tužitelju. Dakle, u cijelosti je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva.

10. Iz Ugovora o kupoprodaji od 8. veljače 2023. proizlazi da su ugovor o kupoprodaji nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sklopili 1. tuženik kao prodavatelj i 2. i 3. tuženici kao kupci, a suglasnost na sklapanje ugovora dala je i KD, kao supruga 1. tuženika. Također, ugovorom je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 65.000,00 eura i potvrđeno je da su kupci prodavatelju platili kaparu u gotovini u iznosima od 5.000,00 eura dana 9. siječnja 2023. i u iznosu od 5.000,00 eura dana 16. siječnja 2023. Isto tako, ugovoreno je da se kupci obvezuju na ime plaćanja kupoprodajne cijene na račun Privredne banke Zagreb d.d. na ime konačne prijevremene otplate kredita 1. tuženika prema priloženom pismu namjere PBZ u iznosu od 56.974,37 eura isplatiti Privrednoj banci Zagreb d.d.

11. Iz iskaza 1. tuženika u bitnom proizlazi kako je prodaju predmetne nekretnine oglasio na oglasniku Njuškalo.hr te su se 2. i 3. tuženi javili kao zainteresirani kupci i njima je nekretninu i prodao. Iskazao je kako 2. i 3. tužene ne poznaje od ranije, nisu prijatelji niti je s istima u kakvom krvnom srodstvu. Također, iskazao je i kako mu u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine nije bilo poznato da tužitelj prema njemu ima neko potraživanje niti ga je isti pozivao na plaćanje kakvog potraživanja, a nije ni tražio osnivanje založnog prava. To mu je bila jedina nekretnina, a u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji imao je motorno vozilo na leasing i koji još uvijek otplaćuje. Iskazao je i kako prilikom sklapanja spornog ugovora 2. i 3. tuženima nije spominjao nikakvo dugovanje prema ovdje tužitelju, jer za to nije bilo potrebe.

12. 2. tužena je u svom iskazu navela kako su ona i suprug, ovdje 3. tuženik, predmetnu nekretninu našli na oglasniku, razgledali je i odlučili se na kupnju. Ni ona ni njezin suprug nisu s 1. tuženikom ni u kakvim prijateljskim odnosima niti krvnom srodstvu te im prilikom sklapanja spornog ugovora o kupoprodaji 1. tuženik nije spominjao nikakvo potraživanje ovdje tužitelja. Znali su da postoji ugovor o kreditu kod Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb te je istoj i isplaćena kupoprodajna cijena.

13. Iz iskaza 3. tuženika proizlazi kako su predmetnu kuću našli na oglasniku, vidjeli su da piše da je vlasništvo 1/1, papiri uredni, otišli su je vidjeti, kuća im se svidjela i odlučili su se za kupnju. Sve ostalo prepustili su javnoj bilježnici, koja je provjerila z.k. izvatke i rekla da je sve uredno. Znali su da postoji uknjiženo založno pravo u korist Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb te su kupoprodajnu cijenu isplatili Privrednoj banci Zagreb d.d. Zagreb, dok im potraživanje ovdje tužitelja nije bilo poznato. Također, iskazao je kako 1. tuženik nije spominjao potraživanje tužitelja te su za isto prvi puta čula kada su primili tužbu u ovom postupku. Isto tako, iskazao je i kako ne poznaje 1. tuženika od ranije, iako su iz istog mjesta, jer je on radio u inozemstvu, dolazio doma samo vikendima i 1. tuženika je prvi puta vidio kada su došli razgledati nekretninu. Ni on ni 2. tužena nisu ni u kakvom krvnom srodstvu s ovdje 1. tuženikom.

14. Sud je prihvatio iskaze tuženika u cijelosti kao vjerodostojne i istinite, jer su u pogledu relevantnih okolnosti, prije svega okolnostima da nisu u srodstvu, da se nije poznaju od prije sklapanja spornog ugovora o kupoprodaji, kao i da 2. i 3. tuženima nije bilo poznato potraživanje tužitelja, suglasno iskazivali. Također, iskaze tuženih da je 1. tuženik oglasio prodaju sporne nekretnine na oglasniku Njuškalo.hr potvrđuje i priloženi ispis oglasa na listovima 64-67.

15. Nadalje, iz priloženog izvatka iz zemljišnih knjiga br. 786 k. o. [katastarska općina] je vidljivo kako tužitelj nije imao upisano založno pravo radi osiguranja predmetne tražbine, već je u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji postojalo upisano jedino založno pravo radi osiguranja tražbine Privredne banke Zagreb d.d.

16. Obzirom se tužbeni zahtjev tužitelja odnosi na pobijanje dužnikovih pravnih radnji, mjerodavne su odredbe čl. 66. – 71. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; dalje u tekstu ZOO).

17. Sukladno odredbi čl. 66. st. 1. ZOO-a svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, a odredbom st. 2. istog članka Zakona određeno je da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

18. Sukladno odredbi čl. 67. st. 1. ZOO-a naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.

19. Tijekom postupka 1. tuženik nije osporavao da postoji dospjelo potraživanje tužitelja, te je naveo kako osim sporne nekretnine i motornog vozila na leasing, nema druge imovine, no zaposlen je i prima plaću.

20. Iz priloženih potvrde Financijske agencije o redoslijedu osnove za plaćanje od 3. listopada 2023. proizlazi da je osnova za plaćanje broj: OV-3663/17-Z-002 tužitelja kao ovrhovoditelja evidentirana na 6. mjestu u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, a da iznos obveza evidentiranih za plaćanje prije navedene osnove iznosi 5.398,25 eura.

21. Dakle, sud smatra da nisu osnovani navodi tuženika kako tužitelj nije dokazao da 1. tuženik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove obveze. Naime, upravo činjenica da se osnova za plaćanje tužitelja nalazi tek na 6. mjestu Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, da iznos obveza koje se nalaze prije u redoslijedu iznose 5.398,25 eura, dakle, znatno manje nego potraživanje tužitelja, ukazuje na to da evidentno 1. tuženik nema dovoljno sredstava ni za namirenje znatno manjih iznosa drugih vjerovnika. Također, sam 1. tuženik je u svom iskazu naveo kako mu je sporna nekretnina bila jedina nekretnina, te osim motornog vozila na leasing, nema druge imovine.

22. Međutim, kako se nedvojbeno u konkretnom slučaju radi o naplatnom raspolaganju, na tužitelju je teret dokazivanja postojanja materijalnopravnih pretpostavaka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji propisanih čl. 67. ZOO-a.

23. No, sud smatra kako tužitelj nije dokazao da bi ovdje 2. i 3. tuženima, kao trećim osobama, bilo poznato ili moglo biti poznato da pobijanom pravnom radnjom odnosno sklapanjem spornog ugovora o kupoprodaji, 1.tuženik kao dužnik nanosi štetu ovdje tužitelju kao vjerovniku.

24. Naime, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da 1. tuženik te 2. i 3. tuženici nisu u srodstvu, obzirom su tuženici navedeno izričito osporavali, a tužitelj nije dokazao suprotno.

25. Odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK) propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, dok je st. 4. istog članka Zakona propisano da osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo, postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla ga je neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u trenutku kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako je zakonom drukčije određeno.

26. Nedvojbeno je da tužitelj nije imao osnovano založno pravo na spornoj nekretnini te evidentno 2. i 3. tuženicima, koji su postupali s povjerenjem u zemljišne knjige, nije bilo poznato niti moglo biti poznato da, osim vjerovnika Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb, koja je imala upisano založno pravo, 1. tuženik ima još vjerovnika odnosno da bi ovdje tužitelj kao vjerovnik imao kakvo potraživanje prema 1. tuženiku te da sklapanjem spornog ugovora 1. tuženik nanosi štetu ovdje tužitelju.

27. Stoga, uzimajući u obzir citirane odredbe ZZK i okolnost da su 2. i 3. tuženi postupali u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige te kako tužitelj nije dokazao da bi istima bilo poznato ili moglo biti poznato da pobijanom pravnom radnjom odnosno sklapanjem spornog ugovora o kupoprodaji, 1.tuženik kao dužnik nanosi štetu ovdje tužitelju kao vjerovniku, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan te je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

28. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da su tuženi u cijelosti uspjeli u sporu, istima pripada pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti.

29. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su 1. tuženiku priznati trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 9. listopada 2024. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 22. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, sve sa PDV-om po stopi od 25%, odnosno, ukupno u iznosu od 2.000,00 eura.

30. Troškovi postupka 2. i 3. tuženih odmjereni su u iznosu od ukupno 2.200,00 eura, a obuhvaćaju trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 550,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. i Tbr. 40. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 9. listopada 2024. u iznosu od 550,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 40. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 22. siječnja 2025. u iznosu od 550,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 40. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 110,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 3. i Tbr. 40. toč. 1. Tarife, sve sa PDV-om po stopi od 25%.

31. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci ove presude.

Prelog, 14. veljače 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj

2. 1. tuženik po punomoćnici

3. 2. i 3. tuženik po punomoćniku