REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-651/2014-90

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagatelja MP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Miji Jeličiću odvjetniku u Splitu, protiv predloženika Republika Hrvatska, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, OIB: 52634238587, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, 14. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I/ Razvrgava se suvlasnička zajednica na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to baš:

- suvlasnički dio s neodređenim omjerom – etažno vlasništvo (E-7) – stan na III. katu, označen br. 5, površine 31,91 m2 suvlasnika predlagatelja MP za ½ dijela (1/6+2/6 dijela) i suvlasnika Republike Hrvatske za ½ dijela (3/6 dijela) isplatom na način da predlagatelju MP u vlasništvo i isključivi posjed pripada cjelina (1/1 dijela) predmeta diobe uz istodobnu obvezu predlagatelja da Republici Hrvatskoj isplati tržišnu vrijednost njenog suvlasničkog udjela.

II/ Utvrđuje se tržišna vrijednost stana na III. katu, označen br. 5, površine 31,91 m2 u ukupnom iznosu od 68.000,00 € te ½ ovog posebnog dijela vrijedi 34.000,00 €.

III/ Obvezuje se predlagatelj MP u roku od 30 dana od dana donošenja ovog rješenja na račun Republike Hrvatske IBAN: [broj bankovnog računa], model HR65, poziv na broj: 7676-043-47061-65114, opis plaćanja: isplata suvlasničkog udjela po rješenju suda R1-651/14, s osnove vrijednosti suvlasničkog dijela u predmetnoj suvlasničkoj zajednici isplatiti ukupan iznos od 34.000,00 € (tridesetčetiritisućeeura).

U slučaju zakašnjenja plaćanja u roku i u iznosu iz st. 1. ovog rješenja predlagatelj se obvezuje na iznos od 34.000,00 € (tridesetčetiritisućeeura) platiti Republici Hrvatskoj zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana dospijeća tražbine do dana konačne isplate ove tražbine.

Uplatom iznosa iz prethodnog stavka predlagatelj je u cijelosti ispunio novčanu obvezu plaćanjem vrijednosti suvlasničkog udjela te Republika Hrvatska iz ove osnove, nakon primitka uplate, prema predlagatelju neće imati daljnjih potraživanja.

IV/ Republika Hrvatska ovlašćuje predlagatelja MP da na temelju ove nagodbe, nakon izvršene uplate vrijednosti suvlasničkog udjela Republike Hrvatske, uz posebnu potvrdu o namirenju s dozvolom za uknjižbu, može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetu diobe u zemljišnoj knjizi suda na svoje ime za ½ dijela, uz istodobni upis brisanja tog prava s imena Republike Hrvatske za ½ dijela.

V/ II Dužan je predloženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagatelju troškove postupka u iznosu od 500,33 €.

Obrazloženje

1. U prijedlogu zaprimljenom 4. studenoga 2014. predlagatelji navode kako je djelomičnim rješenjem Republike Hrvatske, Udreda državne uprave u SDŽ, KLASA:UP/I-942-04/97-01/263, URBROJ:2181-05-03-05-36/KB od 10. studenoga 2005. koje je postalo pravomoćno 22. prosinca 2005. predlagateljima ad 1-3 te predniku predlagatelja ad 1-2 EP u vlasništvo vraćen poslovni prostor površine 32 m2 u prizemlju stambene zgrade u [adresa], anagrafske oznake Zagrebačka 23, sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za ukupno ½ dijela. Preostali dio ½ ostao je u vlasništvu RH. U zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini uknjiženi su predlagatelji pod 1, 2 i 3 i to oni pod 1 i 2 za po 1/12 dijela, a onaj pod 3 za 2/12 dijela. Uknjižen je i prednik predlagatelja pod 1 i 2 VP kojeg su na jednake dijelove naslijedili predlagatelji pod 1 i 2 Josip i MP te su oni suvlasnici za po 2/12 dijela svaki.

Djelomičnim rješenjem Republike Hrvatske, Ureda državne uprave u SDŽ, KLASA:UP/I-942-04/97-01/263, URBROJ:2181-05-03-10-71/JE od 21. srpnja 2010. koje je postalo pravomoćno 5. lipnja 2014 .predlagateljima ad 1-3 vraćeno je pravo vlasništva s pripadajućim dijelovima zgrade i pripadajućim zemljištem stan broj 5, površine 31,91 m2, položen na III. Katu, smješten u stambenoj zgradi u [adresa], anagrafske oznake Zagrebačka 23, koja je sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U zemljišnoj knjizi uknjiženi su predlagatelji za po 1/6 dijela svaki, a za 3/6 dijela uknjižena je Republika Hrvatska. Predlagatelji žele razriješiti vlasničke odnose s predloženikom te traže razvrgnuće suvlasničke zajednice na navedenim nekretninama geometrijskom diobom, a ukoliko ista nije moguća civilnom diobom. Podneskom od 29. svibnja 2017. predlagatelji uređuju prijedlog u subjektivnom smislu na način da se kao predlagateljem u ovom postupku označava MP sa adresom u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dok je u odnosu na ranije označe predlagatelje praktički povukao prijedlog.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik navodi kako je suglasan da se provede postupak diobe predmetnih nekretnina na način kako to predloži sudski vještak odnosno ukoliko ne bude moguća geometrijska dioba da se izvrši civilna dioba.

4. Što se tiče predmetnih nekretnina na očevidu lica mjesta održanom 30. ožujka 2015. utvrđeno je kako poslovni prostor u prizemlju zgrade koristi trgovačko društvo "Bimita " d.o.o., dok stan na III. katu u istoj stambenoj zgradi (Zagrebačka 23) koristi ŠP.

6. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma od 3. listopada 2019. napravljena je procjene trenutne tržišne vrijednosti predmetnog stana koji je procijenjen na dan 26. travnja 2019.u iznosu od 657.482,26 kn odnosno prema tečaju 1 euro=7,419482 kn u iznosu od 88.615,65 eura. Kako predmetni stan vještak nije bio u mogućnosti pregledati, procjenu je vršio na temelju vizualnog izgleda i stanja zgrade u kojoj se stan nalazi te usporedbom s nekretnina iz istog cjenovnog bloka u neposrednoj blizini procjenjivanje nekretnine i što sličnijim karakteristikama zgrada u kojima su poredbeni stanovi smješteni. Mišljenja je kako je razumno navedenu tržišnu vrijednost zaokružiti na 657.500,00 kn odnosno 20.600,00 kn/m2 ili 88.620 eura odnosno 2.787,00 € po m2. Mišljenja je da stan nije moguće geometrijski podijeliti te da je jednini načni podjele civilna dioba.

7. Na ročištu od 15. veljače 2021. predlagatelj MP i protustranka [adresa] zaključili su djelomičnu sudsku nagodbu prema kojoj se: "I/ Razvrgava se suvlasnička zajednica na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to baš:

- suvlasnički dio s neodređenim omjerom – etažno vlasništvo (E-5) – poslovni prostor u prizemlju površine 32 m2 suvlasnika predlagatelja MP za ½ dijela (1/12 + 5/12 dijela) i suvlasnika Republike Hrvatske za ½ dijela (6/12 dijela)

isplatom na način da predlagatelju MP u vlasništvo i isključivi posjed pripada cjelina (1/1 dijela) predmeta diobe uz istodobnu obvezu predlagatelja da Republici Hrvatskoj isplati tržišnu vrijednost njenog suvlasničkog udjela.

II/ Utvrđuje se tržišna vrijednost poslovnog prostora u prizemlju u iznosu od 20.625,30 kuna po m2, što za ukupnu površinu od 32 m2 iznosi 660.009,60 kuna, te ½ ovog posebnog dijela vrijedi 330.004,80 kuna.

III/ Obvezuje se predlagatelj MP u roku od 30 dana od dana sklapanja ove nagodbe na račun Republike Hrvatske IBAN: [broj bankovnog računa], model 65, poziv na broj: 7676-043-47061-65114, opis plaćanja: isplata suvlasničkog udjela po nagodbi R1-651/14 s osnove vrijednosti suvlasničkog dijela u predmetnoj suvlasničkoj zajednici isplatiti ukupan iznos od 330.004,80 kuna (tristo trideset tisuća i četiri kune i osamdeset lipa).

U slučaju zakašnjenja plaćanja u roku i u iznosu iz st.1. ove točke nagodbe, predlagatelj se obvezuje na iznos od 330.004,80 kuna (tristo trideset tisuća i četiri kune i osamdeset lipa) platiti Republici Hrvatskoj zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od dana dospijeća tražbine do dana konačne isplate ove tražbine.

Uplatom iznosa iz prethodnog stavka predlagatelj je u cijelosti ispunio novčanu obvezu plaćanjem vrijednosti suvlasničkog udjela te Republika Hrvatska iz ove osnove, nakon primitka uplate, prema predlagatelju neće imati daljnjih potraživanja.

IV/ Republika Hrvatska ovlašćuje predlagatelja MP da na temelju ove nagodbe, nakon izvršene uplate vrijednosti suvlasničkog udjela Republike Hrvatske, uz posebnu potvrdu o namirenju s dozvolom za uknjižbu, može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva sa svim pripadnostima i služnostima na predmetu diobe u zemljišnoj knjizi suda na svoje ime za ½ dijela, uz istodobni upis brisanja tog prava s imena Republike Hrvatske za ½ dijela.

V/ Trenutkom uplate utvrđenog iznosa tržišne vrijednosti suvlasničkog udjela Republike Hrvatske, Republika Hrvatska predaje predlagatelju MP isključivi i neposredni posjed predmeta diobe.

VI/ Sva prava i obveze vezane za korištenje, vlasništvo i sklopljene pravne poslove u postupku korištenja i upravljanja predmetom diobe, koja su bila na teret ili u korist Republike Hrvatske, trenutkom sklapanja ovog ugovora i na osnovi ovog ugovora prenose se na predlagatelja MP.

VII/ Svi troškovi koji su nastali u pogledu vlasništva, korištenja, upravljanja ili po drugoj osnovi na predmetu diobe do trenutka sklapanja ove nagodbe, te sva eventualna prava ostvarena do trenutka sklapanja ove nagodbe padaju na teret, odnosno idu u korist svake ugovorne strane sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, odnosno pravima i obvezama kako je to ugovoreno pravnim poslovima.

VIII/ U znak da ova nagodba sadrži njihovu pravu volju punomoćnici stranaka je vlastoručno potpisuju."

8. Djelomičnom sudskom nagodbom od 15.veljače 2021.g. stranke su provele postupak diobe isplatom na poslovnom prostoru (posebni dio nekretnine s neodređenim omjerom – etažno vlasništvo E-5).

Predmet razvrgnuća je i drugi posebni dio nekretnine, stan broj 5 površine 31,91 m2, položen na trećem katu u istoj zgradi, upisan u [broj poduloška], E-7.

9. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinu Siniše Krolo od 21. svibnja 2021. nakon očevida održanog 26. travnja 2021. isti ponavlja kako nije moguća geometrijske dioba predmetnog stana već civilna dioba. Nakon provedenog očevida na licu mjesta i pregleda stana sudski vještak je dao procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine na dana 26. travnja 2021. po tečaju HNB-a 1 euro=7,57 kn te bi tržišne vrijednost zaokruženo iznosila 513.000,00 kn odnosno 68.000,00 eura. Odabrana je poredbena metoda.

10. U podnesku od 2. lipnja 2021.predlagatelj navodi kako nema primjedbi na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka Siniše Krolo te predlaže da se donese rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice na predmetnom stanu te da se razvrgnuće provede isplatom sukladno odredbi čl. 51 ZV-a.

Predlagatelj predlaže da se provede postupak razvrgnuća isplatom sukladno odredbi čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u vezi s odredbom čl. 41.st.1.toč.7. Zakona o upravljanju državnom imovinom.

11. Predloženik se očituje na nalaz i mišljenje te navodi kako unatoč činjenici da predmetna procjena tržišne vrijednosti nekretnine zadovoljava (minimum minimuma) dijela pravila propisanih ZPVN i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (čl. 7. st. 1.), članak 4. stavak 1 . i čl. 19. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina odnosno da su za usporedne nekretnine usvojene tri nekretnine čija je kupoprodaja realizirana unutar 4 godine u odnosu na datum procjene, da pojedinačna odstupanja nakon međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja prelaze +/- 30% od prosječne kupoprodajne cijene i da interkvalitativno izjednačenje ne prelazi +/- 40% izlazne vrijednosti) predmetna procjena nije prihvatljiva. Procjenitelj nije zatražio izdavanje izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena – kupoprodaja stanova/apartmana od nadležnog tijele (u Elaboratu nije priložen zahtjev i odgovor nadležnog tijela da ne raspolaže sa traženim podatcima) nego je sa aplikacije eNekretnine izlučio tri transakcije za usporedne nekretnine (iz istog cjenovnog bloka u kojem se nalazi i predmetna nekretnina) ne navodeći razloge isključivanja sličnih nekretnina iz istog cjenovnog bloka dostupnih na aplikaciji eNekretnine. Proizvoljnim (subjektivnim i nekritičkim) usvajanjem minimalnog broja usporednih nekretnina (koje formalno zadovoljavaju minimum propisanih uvjeta, neargumentiranim izostavljanjem ostalih usporednih nekretnina koje također imaju dostatnu podudaranost obilježja sa nekretninom koja je predmet procjene) u startu se definira iznos procjene tržišne vrijednosti (ostali postupak su puke tehnikalije u kojima može eventualno doći do računske pogreške). Pri procjeni vrijednosti nekretnina primjenom usporedne metode za najveću pažnju procjenitelja je analiza svih (zakonski dopustivih) dostupnih transakcija sličnih nekretnina, dostatna argumentacija (koja podliježe načelu naknadne provjerljivosti) izostavljanja pojedinih transakcija. Kao što je poznato dva neovisna stručnjaka identičnu nekretninu (koja je predmet procjene) za istog naručitelja procijenili su znatno različitim iznosima koristeći minimalni (zakonski dopustivi) broj usporednih nekretnina iz istog cjenovnog bloka. Zaključak da bi se otklonila subjektivnost pri usvajanju usporednih nekretnina potrebno je zatražiti izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena – kupoprodaja stana/apartmana od nadležnog tijela, kritički analizirati sve dostavljane kupoprodaje, obrazložiti izostavljanje pojedinih transakcija iz daljnje obrade te izlučiti optimalni broj usporednih nekretnina koje pokazuju najveću podudaranost obilježja (materijalno bitnih za procjenu) sa nekretninom koja je predmet procjene, te temeljem takvih usporednih nekretnina načiniti procjenu vrijednosti nekretnina. Dostavlja se broj za uplatu u Državni proračun koji glasi IBAN [broj bankovnog računa], model HR65, poziv na broj 7676-035-47061-broj sudskog predmeta/nagodbe, a sve u skladu s nalogom suda.

12. Sudski vještak se očitovao na prigovore protustranke na pisani nalaz i mišljenje od 24.09.2021. na način kako je točno da kao procjenitelj nije zatražio izdavanje izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena, nego je koristio sustav eNekretnine. Osobno iskustvo je da se prilikom izdavanja izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena koje izdaje Grad Split, nadležne službe koristite isključivo sustavom eNekretnine. Također, nekretnine nisu kvalitetno selektirane, odnosno podatci o dobivenim nekretninama često nisu iz istog cjenovnog bloka i nije provedena evaluacija. Podatci koje dobije u izvatku nemaju nikakva dodatna obilježja u odnosu na sustav eNekretnina. Sve su to razlozi zašto je podatke o poredbenim nekretninama uzimao direktno sa sustava eNekretnina, a što je jedna od zakonskih mogućnosti. - Odabir tri nekretnine za izradu procjene je zakonski minimun. Razlog zašto nije analizirano više poredbenih nekretnina je taj da su od svih evidentiranih nekretnina u sustavu eNeketnina, u istom cjenovnom bloku, a u trenutku procjene samo tri odabrane nekretnine imale status „Provedena evaluacija“, i zadovoljavale kriterij provedenih transakcija u zadnje 4 godine. Sukladno gore navedenom, mišljenja je da je procjena izrađena u svemu u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) i Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15) te da procjena odgovara srednjoj tržnoj vrijednosti nekretnine na dan vrednovanja. Mišljenja je da procjena vrijednosti nekretnine neće biti kvalitativno bolja.

12.1. U usmenom saslušanju vještak navodi kako je osnovna primjedba da nije zatražio izvod iz zbirke kupoprodajnih ugovora. Vještva je izradio na osnovu podataka iz e-nekretnina koji su također po lokaciji zbirka kupoprodajnih ugovora. Iz iskustva mu je poznato da bi iste podatke dobio od lokalne samouprave. Ukoliko se podaci zatraže od Grada Splita tada bi izradio novo vještvo, iako smatra da to nije potrebno.

12.3. Stranke nisu imale primjedbi i prigovora na dopunu vještva i nisu predlagale druge dokazna prijedloge.

13. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

13.1. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

13.2. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

13.3. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

13.4. Odredbom čl. 51. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

14. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka Siniše Krole kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke. Vještak je decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom na suvlasničke udjele stranaka, to je sud prihvatio predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo Siniše Krole, koji je otklonio prigovore predloženika, a stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

Stranke su suvlasnici za po ½ dijela svaki, što znači da ni jedan od suvlasnika nema više od 50% suvlasništva u suvlasničkoj zajednici. Pravo na razvrgnuće isplatom ima suvlasnik ako je to posebno određeno zakonom sukladno odredbi čl. 51. ZV-a. Zakonom o upravljanju državnom imovinom propisano je raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske neposrednom pogodbom uz naknadu utvrđenu odlukom o raspolaganju prema odredbi čl. 37. tog Zakona kojom se propisuje način utvrđivanja tržišne vrijednosti, odnosno procjena vrijednosti nekretnine, u situaciji kada jedan suvlasnik u postupku razvrgnuća nekretnine za koju nije moguće fizička dioba ili RH nema gospodarski interes imati suvlasnički dio nekretnine, ima pravo na diobu isplatom, što proizlazi iz odredbe čl. 41.st.1.toč.7. Zakona o upravljanju državnom imovinom. Temeljem identične osnove u ovom je predmetu zaključena djelomična nagodba u pogledu poslovnog prostora u prizemlju iste zgrade.

15. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Nesporno je da su na predmetnoj nekretnini suvlasnici za po ½ dijela.

16. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja (4.252,16 kn+2.100,00 kn) i očevida (375,04 kn+372,80 kn+372,80 kn), te zatraženi trošak sudske pristojbe od 66,66 kn, a koje je prethodno snosio predlagatelj, a pošto su stranke suvlasnici po pola to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. V. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Iznos je preračunat po fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,53450 kn i ukupno je 7.539,46 kn odnosno 1.000,66 €.

Split, 14. veljače 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- zz predloženika

- u spis