REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U DONJOJ STUBICI

Matenačka 3/I, Donja Stubica

Posl.br. Ovr-70/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, po prijedlogu više sudske savjetnice Ines Oroz, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po zakonskoj zastupnici IU, protiv ovršenika CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici u Zaboku, radi naplate novčane tražbine, 14. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na temelju zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog Financijskoj agenciji 8. siječnja 2025., temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. POb-1014/2022-18 od 24. srpnja 2024., kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po zakonskoj zastupnici IU, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, zbog razloga propisanog odredbom članka 50. stavak 1. točke 9. Ovršnog zakona.

II. Tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u prijedlogu radi proglašenja nedopuštenim zahtjeva za izravnu naplatu.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 23. siječnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA), te prijedlog za odgodu izdavanje prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. U prijedlogu ovršenik u bitnome ističe da je cijelo vrijeme uredno podmirivao uzdržavanje po presudi koja je bila na snazi do pravomoćnosti presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a što znači da je djelomično i podmirio obvezu po presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu P Ob 1014/2022-18. Ističe da je ovršenik ovrhovoditelju svaki mjesec uplatio iznos od 132,72 eura na račun majke i isto toliko za sestru. Tako mu je sada zaplijenjeno 300,00 eura mjesečno za razdoblje od 23. rujna 2019. do 27. ožujka 2021., a od 27. ožujka 2021. nadalje mu je ustegnuta nova obveza od 400,00 eura, iako je cijelo vrijeme plaćao 132,72 eura. Tako je došlo do dvostruke naplate. Ističe da je ovršenik podnio zahtjev za dopuštenje revizije i ustavnu tužbu, da nema drugih sredstava za život osim prihoda od poljoprivrede, pa mu ne preostaju ni minimalna sredstva.

3. Sud je po članku 65. stavku 2. Ovršnog zakon ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje OZ) prijedlog ovršenika dostavio ovrhovoditelju na odgovor u roku od 8 dana, međutim ovrhovoditelj se na isti nije očitovao.

4. U prilog svojih navoda ovršenik je dostavio zahtjev za izravnu naplatu (list 5- 6), podatke o solventnosti na dan 13. siječnja 2025. Zagrebačke banke (list 7), Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje (list 8-11), potvrdu o prometu po računu (list 12-16), specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje (list 17-18).

5. Prema podacima iz spisa proizlazi da ovrhovoditelj podnosi zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika radi provedbe presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P Ob 1014/2022-18 od 24. srpnja 2024., a koji zahtjev je na FINI zaprimljen 8. siječnja 2025. u 12:36 sati.

6. Prema članku 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

7. Odredbom članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, dok je odredbom članka 52. stavka 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. tog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

8. Nadalje, odredbom članka 52. stavak 4. OZ-a propisan je izuzetak od prethodno navedenog pravila, odnosno da sud neće ovršenika uputiti u parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. tog članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjeno pravila o zakonskim predmnjevama.

9. Dakle, a u skladu s prethodno citiranim odredbama, ovršenik je upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a s obzirom da postojanje spornih činjenica nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima ovršenik temelji prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa općepoznate te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, pa je odlučeno kao u izreci zaključka. Naime, ovršni je postupak strogo formalan postupak gdje se odlučne činjenice ne utvrđuju, niti se ne rješavaju sporna pitanja, stoga sud u ovom postupku nije ovlašten utvrđivati je li prestala tražbina ovrhovoditelja isplatom, odnosno da je uplatama ovršenika došlo do dvostruke naplate.

10. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, ukazuje se na odredbu članka 65. stavka 1. točka 1.-11. OZ-a kojom su taksativno navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu, ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

11. Dakle, da bi sud udovoljio prijedlogu ovršenika nužno je da budu kumulativno ispunjeni kako objektivni, tako i subjektivni uvjeti propisani prethodno citiranom odredbom OZ-a.

12. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu, a kako je to obrazloženo u točki 9. ove odluke.

13. Ovršenik u svom prijedlogu nigdje ne navodi da bi on provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i ne konkretizira na što se ista odnosi, niti je bilo čime učinio vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo traži odgodu ovrhe, a što samo po sebi nije razlog za odgodu ovrhe.

14. Ovršenik samo ističe da nema drugih sredstava za život osim prihoda od poljoprivrede, međutim taj dio uvjeta nije ničim potkrijepljen, već samo općenito izjavljen, a što samo po sebi nije razlog za odgodu ovrhe.

15. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi štetu (primjerice da ovrhovoditelj nema imovine, da ostvaruje minimalne prihode) te da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete.

16. Stoga je odlučeno kao izreci rješenja.

U Donjoj Stubici 14. veljače 2025.

Sutkinja:

Vesna Posavec

Viša sudska savjetnica:

Ines Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od primitka prijepisa rješenja. Žalba se predaje pismeno u 3 primjeraka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a.).

DNA:

1. ovrhovoditelj

2. ovršenik po pun.