Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: RĆ, zbog prekršaja iz čl.57.st.2. i st.7. u vezi čl.293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/23-4/4257 URBROJ: 511-19-36-23-1, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 07.03.2023.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 14.02.2025.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.244.st.1. u vezi čl.3.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i Ž rođene N, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, po zanimanju poštar, zaposlen u Hrvatskoj pošti, primanja oko 300-400 EURA – zadnjih godinu dana je na bolovanju, slabijeg imovnog stanja, oženjen, otac troje punoljetne djece, sudionik Domovinskog rata, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v j e

što je 25. listopada 2022. u 06,00 sati, u Velikoj Gorici, kao vozač vozila N1, marke Renault, registarske oznake [registarska oznaka], upravljao označenim teretnim automobilom kolnikom Poštanske ulice u smjeru sjeveroistoka i dolaskom do raskrižja sa kolnikom Zagrebačke i Ulice Rudolfa Fizira, gdje se promet upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima) koji su radili automatski i ispravno, ušao u raskrižje skrećući u lijevo na sjeverni kolnik Zagrebačke ulice, a da nije propustio vozilo koje mu dolazi iz suprotnog smjera i zadržava smjer kretanja ravno i zbog takvog propusta, prednjim lijevim djelom vozila naletio je na prednju lijevu stranu osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] s kojim je upravljao ŽĆ koji se kretao desnom prometnom trakom istočnog kolnika Ulice Rudolfa Fizira u smjeru jugozapada, dolazeći okrivljenom iz suprotnog smjera, a u trenutku prometne nesreće zadržavao je smjer kretanja ravno, dok je na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja i u prometnoj nesreći lake tjelesne ozlijede zadobio je vozač teretnog automobila [registarska oznaka] RĆ, kao i vozač osobnog automobila [registarska oznaka] NĆ, a nastala je i materijalna šteta,

čime je počinio prekršajno djelo iz čl.57.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl.57.st.7. u vezi čl.293.st.2. istog Zakona (NN br. 114/22), (primjena čl.3. Prekršajnog zakona)

pa mu se temeljem navedenih propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (šesto pedeset) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona, u vezi čl.57.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema okrivljeniku se primjenjuje zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 2 (dva) mjeseca po primitku presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obrazloženje

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, dana 07.03.2023.g., pod navedenim brojem, kao ovlašteni tužitelj, dostavio je ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Ovlašteni tužitelj je dana 20.01.2023.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/23-4/4257 URBROJ: 511-19-36-23-1, kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 663,61 eura, izrekao mu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jedan (1) mjesec te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 39,81 eura, ali je imenovani pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, zbog čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

Okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iznosi kako je dana 25. listopada 2022. oko 06,00 sati upravljao teretnim automobil [registarska oznaka] Poštanskom ulicom u Velikoj Gorici. Kada je došao do raskrižja sa Zagrebačkom ulicom i Fizirovom ulicom, na semaforu se upalilo zeleno svjetlo za ravno, a kako je on imao namjeru skrenuti u lijevo, ušao je manjim dijelom u raskrižje i čekao paljenje dodatne zelene strelice za skretanje u lijevo. Kada se već zelena strelica upalila skrenuo je u lijevo, a u tom trenutku, iz suprotnog smjera, iz smjera aerodroma, velikom brzinom naišao je jedan osobni automobil koji je prednjim dijelom udario u prednji dio njegovog automobila te je isti automobil sletio u odvodni kanal. Smatra da nije počinio prekršaj za koji ga se tereti jer je u raskrižje ušao vodeći računa o svim prometnim znakovima i propisima te je čekao da se upali zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja. Smatra da je prometnu nesreću uzrokovao vozač drugog automobila jer je za njegov smjer kretanja moralo biti upaljeno crveno svjetlo, budući je za njegov smjer bila upaljena dodatna zelena strelica. U dokaz njegovih navoda predlaže da sud ispita njegovog radnog kolegu koji je predmetne zgode bio u drugom automobilu, odmah iza njegovog vozila UĆ, [adresa]. Predlaže sudu donošenje oslobađajuće odluke.

Sudac je izveo dokaz ispitivanjem svjedoka UĆ, čije ispitivanje je predložio okrivljenik, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 25.10.2022. oko 06,00 sati upravljao službenim automobilom, Poštanskom ulicom u Velikoj Gorici te je išao na teren. Stao je kod raskrižja sa [adresa] i [adresa] u namjeri skretanja u lijevo. Ispred njega je bio jedan osobni automobil, a ispred njega, prvi pred raskrižjem bio je njegov radni kolega RĆ u službenom automobilu. Kada se upalilo zeleno svjetlo, RĆ je svojim vozilom lagano krenuo prema naprijed i propuštao je vozila iz suprotnog smjera, a kada se upalila dodatna zelena strelica za skretanje u lijevo RĆ je još uvijek stajao na mjestu i tada je iz smjera aerodroma, velikom brzinom naišao jedan sobni automobil i došlo je do snažnog udara tog vozila u vozilo Pilatuša. Drugo vozilo je završilo u grabi sa desne strane kolnika, a RĆ je ostao u svom vozilu u šoku. Svjedok je izašao iz svog automobila i otišao do drugog vozila u grabi te je zamijetio da je vozač tog vozila u poziciji s glavom prema dolje, a bio je dezorijentiran i govorio kako ne zna odakle je došao i kamo ide ali da mora stići na posao. Zaključio je da je taj vozač ili zaspao ili mu je pozlilo prilikom upravljanja vozilom. Koliko se može sjetiti nije imao svjetla na vozilu ili je bila upaljena samo pozicija. To je sve što ima za iskazati. Nakon što mu je pročitana obrana okrivljenika ističe kako na tu obranu nema nikakvih primjedbi niti komentara.

Okrivljenik ističe kako je vozač drugog automobila nakon prometne nesreće bio u nesvjesnom stanju u svom vozilu.

U dokaznom postupku sudac je ispitao svjedoka ĐĆ, oštećenika, koji je iskazao kako se sjeća da je dana 25.10.2022. oko 60,00 sati upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] te se kretao Fizirovom ulicom iz smjera Plesa, a imao je namjeru doći na posao. Kada je došao do raskrižja sa Zagrebačkom ulicom došlo je do prometne nesreće, a on se ne može sjetiti kako se nesreća točno dogodila jer je imao trenutnu amneziju, a sebi je došao tek u bolnici, nakon prometne nesreće. Ne sjeća se da li je pored njega bilo neko drugo vozilo ali na tom raskrižju često se zna kretati autobus ZET-a pa on može zakloniti pogled vozačima u raskrižju. To je sve što ima za iskazati. Nakon što mu je pročitana obrana okrivljenika ističe kako je u prometnoj nesreći njegovo vozilo oštećeno sa lijeve bočne vozačeve strane, što znači da je on već cijelim vozilom bio u raskrižju kada je došlo do kontakta s drugim vozilom, dok je na drugom vozilu oštećen prednji kraj pa zaključuje da ga je to vozilo udarilo i odgurnulo zbog čega je sletio u odvodni kanal. Okrivljenik ističe kako predmetne zgode nikakvog autobusa nije bilo u raskrižju.

Na pitanje suca svjedok odgovara kako u odnosu na signalizaciju je siguran da je za njegov smjer kretanja ravno bilo upaljeno zeleno svjetlo, a nikada do sada nije u raskrižje ušao na žuto, a kamoli na crveno svjetlo.

Okrivljenik ističe kako je njegov odvjetnik od Policijske postaje Velika Gorica zatražio snimke nadzornih kamera postavljenih na predmetnom raskrižju ali snimke nije dobio.

Sudac je od strane ovlaštenog tužitelja pribavio i pregledao snimke nadzorne kamere sa raskrižja u Velikoj Gorici, Poštanska ulica – Zagrebačka ulica i Ulica Rudolfa Fizira od 25.10.2022.g., u vremenu od 05,45 sati do 06,15 sati, prenijete na dva DVD-R medija.

Nakon pregleda snimke nadzorne kamere branitelj okrivljenika je istaknuo kako se na snimci ne vidi koje svjetlo je bilo upaljeno na semaforu za smjer kretanja u ovom predmetu oštećenika dok se vidi zeleno svjetlo za skretanja u lijevo za smjer kretanja okrivljenika. Predlaže da se u dokaznom postupku od nadležne službe pribavi očitovanje o okolnosti rada semafora na predmetnom raskrižju, odnosno koje svjetlo je za vrijeme upaljene zelene strelice za smjer skretanja u lijevo iz [adresa] u [adresa] upaljeno za smjer kretanja ravno [adresa] – [adresa].

U nastavku dokaznog postupka sudac je ispitao svjedoka ČĆ, policijskog službenika, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 25. listopada 2022. u jutarnjim satima obavio očevid prometne nesreće koja se dogodila na raskrižju Fizirove ulice, Zagrebačke ulice i Poštanske ulice u Velikoj Gorici. Izuzete su snimke video nadzora na raskrižju te je uvidom u iste snimke utvrdio da je dostavno vozilo pošte krećući se iz smjera Poštanske ulice i skrećući u lijevo u Zagrebačku ulicu, oduzelo prednost prolaska osobnom vozilu koje se kretalo Fizirovom ulicom, iz smjera aerodroma u smjeru Poštanske ulice. Sve utvrđene okolnosti naveo je u zapisniku o očevidu i povodom tih okolnosti je proveden prekršajni postupak i izdan obavezni prekršajni nalog okrivljeniku. Nakon što mu je pročitana obrana okrivljenika ističe kako okrivljenik predmetne zgode nije bio zaustavljen u predmetnom raskrižju već je bio treće vozilo zaustavljeno u koloni poradi crvenog svjetla na semaforu. Nakon određenog vremena upalilo se zeleno svjetlo za skretanje u lijevo i ravno i vozila koja dolaze iz suprotnog smjera [adresa] R. [adresa]. Nakon paljenja zelenog svjetla, dva nepoznata vozila skrenula u lijevo u Zagrebačku ulicu, a dostavno vozilo Pošte se sudarilo s vozilo koje je dolazilo iz Ulice R. Fizira i zadržavalo smjer kretanja ravno u raskrižju te imalo prednost prolaska nad vozilom pošte.

Ponovno se pregledava II. snimka nadzorne kamere. Nakon toga pregledava se i snimka na I. DVD-u. Branitelj okrivljenika ustraje kod prijedloga da se od nadležne službe pribavi očitovanje o dinamici rada semafora na predmetnom raskrižju.

Tijekom dokaznog postupka sudac je od strane ovlaštenog tužitelja pribavio dokumentaciju vezanu za dinamiku rada prometnih svjetala – semafora na raskrižju ulica: DĆ, [adresa] i [adresa], u mjestu Velika Gorica, u trenutku prometne nesreće, dana 25.10.2022.g. u 06:00 sati.

Dokumentacija se odnosi na izmjene i dopune u radu postojećeg semaforskog uređaja, odnosno na prometni elaborat – elaborat prometnih svjetala, koji je izrađen od strane tvrtke ProjektLab d.o.o. u Velikoj Gorici, u kolovozu 2017.g.

Sudac je tijekom dokaznog postupka od strane ovlaštenog tužitelja zatražio i pribavio obavijest s podacima o dinamici i međuodnosu intervala rada semafora, na raskrižju ulica: DĆ, [adresa] i Poštanske, u mjestu Velika Gorica, predmetne zgode, odnosno u trenutku prometne nesreće, dana 25.10.2022.g. u 06:00 sati.

U navedenoj obavijesti navedeno je, uz ostalo i u bitnom, kako su dana 29.10.2024.g. postupili policijski službenici TĆ i ZĆ na označenom raskrižju, u vremenskom razdoblju od 05:55 do 06:05 sati, te obratili pozornost na okolnosti za vrijeme upaljene dodatne strelice za smjer skretanja lijevo iz Poštanske ulice u Zagrebačku ulicu, koje je svjetlo upaljeno za smjer kretanja ravno iz Ulice Rudolfa Fizira u Poštansku ulicu, odnosno koji je međusobni odnos između tih prometnih svjetala, a utvrđeno je slijedeće: Zeleno svjetlo na semaforima za smjer kretanja ravno iz Ulice Rudolfa Fizira u Poštansku ulicu (isto tako i za smjer kretanja lijevo na Zagrebačku ulicu) i za smjer skretanja lijevo iz Poštanske ulice u Zagrebačku ulicu, pali se u isto vrijeme, potom za smjer kretanja ravno iz Ulice Rudolfa Fizira u Poštansku ulicu (isto tako i za smjer kretanje lijevo na Zagrebačku ulicu) nakon cca 14 sekundi zeleno svjetlo se prebacuje na crveno svjetlo što traje cca 3 sekunde, za to vrijeme za smjer kretanja lijevo iz Poštanske ulice u Zagrebačku ulicu ostaju upaljena zelena svjetla na semaforima (semafori na Poštanskoj ulici i na pješačkom otoku s sjeverozapadne strane raskrižja koji je isti pokazatelj za vozila iz Poštanska ulice za preglednost semafora kada vozila uđu u raskrižje i čekaju propuštanje vozila iz suprotnog smjera iz Ulice Rudolfa Fizira) i na cca 17 sekundi na semaforima pali se dodatna zelena strelica za smjer skretanja lijevo iz [adresa] ulice u Zagrebačku ulici i cijelo vrijeme uz tu dodatnu zelenu strelicu ostaju upaljena i sama zelena svjetla na semaforima za taj smjer kretanja. Potom od cca 17 sekundi do cca 24 sekunde traje upaljena dodatna zelena strelica za smjer skretanja lijevo iz Poštanske ulice u Zagrebačku ulicu, kako je rečeno sa samim zelenim svjetlima na semaforima za taj smjer, te se tada gasi, a nakon prebacivanja na cca 26 sekundi pali se i crveno svjetlo na semaforima za taj smjer. Postupajući u vremenskom razdoblju od 05:55 do 06:05 sati, opisana promjena na semaforima uvijek je bila ista tj. uvijek je bio isti broj sekundi kako je opisano, bez obzira da li ima ili koliko ima vozila na oba predmetna smjera tj. semafori uvijek isto rade.

10.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/23-4/4257, URBROJ: 511-19-36-23-1 izdan 20. siječnja 2023., prigovor podnesen 10. veljače 2023., fotografije (list 2-13 spisa), izvješće o poduzetom KLASA: 211-08/22-4/32904, URBROJ: 511-19-36-22-6 od 25. listopada 2022., zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) Policijske postaje Velika Gorica, Klasa: 211-08/22-4/32904, Urbroj: 511-19-36-22-5 od 25. siječnja 2022., bolnička prijava Kliničkog bolničkog centra Zagreb na ime ĐĆ od 25. listopada 2022., bolnička prijava Kliničkog bolničkog centra Zagreb na ime RĆ od 25. listopada 2022., situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 25. listopada 2022., potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije za GĆ od 7. ožujka 2023., dopis Policijske postaje Velika Gorica od 6. studenog 2024., zaprimljen na sud 7. studenog 2024. sa dokaznom dokumentacijom i dopis Policijske postaje Velika Gorica zaprimljen 7. studenog 2024.

II/

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbi iz čl.57.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, postupajući na način opisan izreci presude, pa da je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.57.st.7. uz primjenu čl.293.st.2. istog Zakona, a koji se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršajima, izmijenio te je nakon izmjene blaži za okrivljenika kao počinitelja prekršaja (primjena čl.3. Prekršajnog zakona).

Sudac je cijenio iznesenu obranu okrivljenika, pa ju je prihvatio u dijelu gdje iznosi kako je predmetne zgode upravljao teretnim automobilom Poštanskom ulicom u Velikoj Gorici i kada je došao do raskrižja sa [adresa] i [adresa] na semaforu se upalilo zeleno svjetlo za ravno, a kako je imao namjeru skrenuti u lijevo ušao je manjim dijelom u raskrižje i čekao paljenje dodatne zelene strelice za skretanje u lijevo, a u trenutku kada je skrenuo u lijevo iz suprotnog smjera naišao je osobni automobil koji je prednjim dijelom udario u prednji dio njegovog automobila i sletio u odvodni kanal.

Sudac je cijenio obranu okrivljenika i u ostalom dijelu gdje poriče počinjenje prekršaja koji mu je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njegovu obranu u tom dijelu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane smišljeno svrsishodni, a da je okrivljenik takvom svojom obranom neosnovano i neiskreno nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaj za kojeg se tereti.

Sudac smatra da je okrivljenik o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Obaveznog prekršajnog naloga, svoju obranu oblikovao i iznio jasno i razumljivo, pa i životno, ali pritom proračunato i osobito neuvjerljivo, te da je ustrajno pokušavao uporište za svoje obrambene izjave naći u pretencioznom i manipulativnom isticanju kako je predmetne zgode za smjer drugog vozača moralo biti upaljeno crveno svjetlo budući je za njegov smjer bila upaljena dodatna zelena strelica, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorio dojam da svojim ponašanjem odnosno prijestupom, nije postupio suprotno Zakonskim odredbama, dok je temeljem izvedenih dokaza sudac sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Suprotno neuvjerljivim obrambenim izjavama okrivljenika, sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik stvarno počinio prekršaj za koji se tereti, a pritom je osobito cijenio dio obrane okrivljenika gdje iznosi kako je predmetne zgode ušao u raskrižje te je čekao da se upali zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećeni prekršaj, počinjenje kojeg on ne priznaje, oblikovao na način da je prešućivao, prikrivao i relativizirao vlastiti propust, odnosno da je opravdavao i umanjivao težinu svog nepropisnog i protupravnog postupanja, u sračunatom pokušaju kako bi samo drugog vozača koji je sudjelovao u predmetnom događaju prikazao potpuno odgovornim za prometnu nesreću, a sve u cilju vlastite koristi te s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

Sudac je cijenio iskaz ispitanog svjedoka UĆ, pa je zaključio kako je njegov iskaz jasan, životan i razumljiv, ali je sudac iskaz ovog svjedoka, čije je ispitivanje predložio sam okrivljenik, cijenio s oprezom odnosno sumnjom jer je zaključio da je promišljeno usklađen s obranom okrivljenika te da postoji mogućnost osnovane sumnje u vjerodostojnost njegovog iskaza, odnosno zaključio je da je isti svjedok kao radni kolega okrivljenika, zainteresiran za ishod ovog postupka, pa se može razumno pretpostaviti kako je svoj iskaz iznio pristrano u korist okrivljenika, a to možda iz razloga solidarnosti i zbog pružanja podrške i pomoći okrivljeniku s kojim je zaposlen kod istog poslodavca.

Sudac smatra kako postoji određena stvarna vjerojatnost da je imenovani svjedok iskaz iznio na način da je moguće ciljano isticao okolnosti za koje smatra da bi okrivljeniku mogle ići u korist, a prešućivao činjenice o protupravnom postupanju okrivljenika koje mu idu na štetu, odnosno sudac je zaključio kako postoji stvarna vjerojatnost da je isti svjedok svoj iskaz iznio na način da je svrsishodno naglašavao ispravno i propisno postupanje okrivljenika, a pretpostavljao nepropisno i nezakonito postupanje drugog vozača i dovodio u sumnju ispravnost njegovog ponašanja prilikom nastanka prometne nesreće, a sve u namjeri da okrivljenika zaštiti od prekršajne odgovornosti i kažnjavanja za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Sudac je osobito cijenio okolnost da je ispitani svjedok iskazao kako je predmetne zgode okrivljenik u službenom automobilu bio prvi pred raskrižjem, dok je pregledom snimki sa videozapisa nesporno dokazano da je okrivljenik sa svojim vozilom bio treći u koloni pred raskrižjem. Također je svjedok iskazao da je okrivljenik propuštao vozila iz suprotnog smjera, a kada se upalila dodatne zelena strelica za skretanje u lijevo da je još uvijek stajao na mjestu, dok je usporedbom činjenica utvrđenim temeljem pregleda snimaka Videozapisa sa činjenicama saznatim temeljem pribavljene policijske Obavijesti nesporno dokazano da je do sudara došlo prije paljenja dodatne zelene strelice za skretanje u lijevo.

Slijedom svega navedenog sudac u konačnici nije prihvatio iskaz imenovanog svjedoka, jer je nesporno utvrdio i sa sigurnošću zaključio kako njegov iskaz u odlučnom dijelu nije istinit niti vjerodostojan.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka ĐĆ, drugog sudionika prometne nesreće, pa je zaključio kako prema njegovom iskazu jasno proizlazi da zapravo nema izravnih ni cjelovitih saznanja o tome kako je predmetne zgode došlo do prometne nesreće, odnosno kako se ista dogodila jer je imao trenutnu amneziju.

Pritom je sudac osobito cijenio iskaz ispitanog svjedoka u dijelu gdje iznosi kako je siguran da je za njegov smjer kretanja ravno bilo upaljeno zeleno svjetlo.

Sudac je prilikom procijene iskaza ovog svjedoka stekao uvjerenje da je njegov iskaz jasan, razumljiv i životan, a usto razložan i uvjerljiv, a pritom je rezimirao da je svjedok o predmetnom događaju, unatoč činjenice da je u ovom postupku kao oštećenik i sudionik događaja svakako u određenoj razumnoj i osobnoj mjeri zainteresiran za ishod prekršajnog postupka, svoja opažanja predmetnog događaja iznosio objektivno, nepristrano i vjerodostojno.

Međutim, sudac smatra kako ispitani svjedok nije iskazao ništa odlučno o postupanju okrivljenika i njegovom ne/činjenju prekršaja predmetne zgode, zbog čega sudac nakon izvođenja ovog dokaza nije mogao utvrditi nikakve bitne okolnosti o činjenicama navedenim u Optužnom prijedlogu u odnosu na terećeni prekršaj, a važnim za dokazivanje ne/krivnje okrivljenika.

Sudac je cijenio iskaz svjedoka ČĆ, policijskog službenika, pa mu je u cijelosti poklonio vjeru, budući je imenovani svjedok činjenice vezane za počinjenje prijavljenog prekršaja od strane okrivljenika predmetne zgode utvrdio neposrednim opažanjem na mjestu događaja, prilikom obavljanja očevida prometne nesreće, kao i uvidom u snimke videonadzora, u okviru svojih službenih ovlaštenja, te su utvrđene činjenice navedene u sastavljenom Zapisniku o očevidu, kao i u ostaloj dokaznoj dokumentaciji dostavljenoj Sudu uz izdani Obavezni prekršajni nalog.

Sudac smatra da je ispitani svjedok svoj iskaz iznosio jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da nije pristrano zainteresiran za ishod ovog postupka, te je zaključio da je svjedok predmetne činjenice i svoja opažanja iznosio na temelju osobnih saznanja, objektivno, vrlo razložno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje je iznio u svom iskazu u svim bitnim dijelovima sukladne s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njegovom iskazu nije našao nikakvih kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njegovog iskaza.

Nakon što je ispitani svjedok komentirao iznesenu obranu, sudac je s jedne strane učvrstio svoje uvjerenje o uvjerljivosti, objektivnosti i nepristranosti iskazivanja ovog svjedoka, a s druge strane se ojačao u sigurnosti da su pokušaji obrane neuvjerljivi i sračunato svrsishodni.

Sudac je zaključio kako se iskaz ispitanog svjedoka, policijskog službenika, činjenično nadopunjava, logično potkrepljuje i cjelovito životno upotpunjava, sa svim materijalnim dokazima koji su u sudski spis dostavljeni uz Obavezni prekršajni nalog ili su pribavljeni tijekom prekršajnog postupka.

Sudac je mišljenja kako iskaz ispitanog svjedoka u potpunosti obesnažuje uvjerljivost obrane okrivljenika te da u cijelosti dovodi u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a osnažuje uvjerenje suca o krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitanog svjedoka, u vezi sa svim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, te da sa sigurnošću može donijeti odluku o njegovoj krivnji i kažnjavanju.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 231745940, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj, te da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

Sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog naloga navedeno i kako je okrivljenik, temeljem odredbe čl.109.a st.1.t.2. do 8. Prekršajnog zakona, upoznat sa svojim pravima i dužnostima te mogućnostima (upozorenje/obavijest počinitelju prekršaja).

Sudac je u dokaznom postupku izvršio uvid u tehničku snimku izrađenu odgovarajućim tehničkim uređajem, to jest izvršio je uvid u video dokumentaciju koju je u sudski spis, na traženje Suda, a u svrhu dokaza uz Obavezni prekršajni nalog kao optužni akt, dostavio ovlašteni tužitelj PP Velika Gorica, odnosno pregledao je videozapise prenijete na medij DVD-R, sa snimljenim i pohranjenim video materijalom inkriminirajućeg događaja.

Sudac je utvrdio da se na jednom DVD-R mediju nalaze dva videozapisa od kojih jedan označen kao 2. 25.10.2022. 5_30_00 (UTC+02_00)_0030 zapravo nije relevantan niti odlučan za terećeni prekršaj.

Pregledom drugog videozapisa na istom DVD-R mediju označenog kao 1. 25.10.2022. 5_30_00 (UTC+02_00)_0031, sudac je utvrdio da je isti relevantan i odlučan za terećeni prekršaj, a pregledom istog utvrdio je da su, uz ostalo, vidljiva tri vozila zaustavljena u koloni ispred raskrižja, a u vrijeme 0:00:54 snimke, nakon paljenja žutog i potom zelenog svjetla na semaforu postavljenom na pješačkom otoku sa sjeverozapadne strane raskrižja, prvo osobno vozilo crvene boje iz kolone kreće naprijed u raskrižje i skreće u lijevo te nastavlja kretanje ulicom, za njim kreće i skreće ulijevo drugo bijelo osobno vozilo i nastavlja kretanje ulicom, a odmah ih slijedi i ulazi u raskrižje treće vozilo žute boje, poštansko teretno vozilo, a snimka se završava.

Sudac je utvrdio da se na drugom DVD-R mediju nalazi jedan videozapis koji je također relevantan i odlučan za terećeni prekršaj. Pregledom tog videozapisa, označenog kao 3. 25.10.2022. 5_30_00 (UTC+02_00)_0032, sudac je utvrdio da je na istom, uz ostalo, vidljivo u raskrižju žuto poštansko vozilo koje skreće u lijevo te na njega u raskrižju nalijeće osobni automobil i nakon toga slijeće s kolnika u desno, dok poštansko vozilo ostaje na kolniku raskrižja, nakon čega se promet nastavlja odvijati kroz raskrižje, a vide se također i promijene svjetala na semaforima.

Sudac je temeljem pregleda Videozapisa sa snimkom nadzorne kamere i fazama rada semafora, predmetne zgode dana 25.10.2022.g. u 06:00 sati, na raskrižju ulica DĆ, Zagrebačke i Poštanske, u mjestu Velika Gorica, utvrdio slijedeće:

•na kraju 1 i početku 2 sekunde snimke dolazi u samom raskrižju do sudara vozila okrivljenika i oštećenika;

•na kraju 15 i početku 16 sekunde snimke vidi se paljenje žutog svjetla na semaforu postavljenom na pješačkom otoku sa sjeverozapadne strane raskrižja, a u 18 sekundi snimke na tom semaforu pali se crveno svjetlo;

•paljenje dodatne zelene strelice na semaforu postavljenom na istom pješačkom otoku na snimci se ne vidi.

Sudac je temeljem Obavijesti pribavljene od Policijske postaje Velika Gorica s podacima o dinamici i međuodnosu intervala rada semafora na raskrižju ulica DĆ [adresa] Poštanske, u mjestu Velika Gorica, saznao i utvrdio slijedeće:

•zeleno svjetlo na semaforima za smjerove kretanja i okrivljenika i oštećenika pali se istovremeno;

•za smjer kretanja okrivljenika zeleno svjetlo na semaforu u Poštanskoj ulici kao i na semaforu na pješačkom otoku sa sjeverozapadne strane raskrižja nakon paljenja traje 17 sekundi, nakon toga pali se dodatna zelena strelica na semaforu na tom otoku i traje 7 sekundi, dakle do 24 sekunde faze rada tih semafora, nakon čega dolazi do prebacivanja u žuto svjetlo koje traje 2 sekunde te se tada pali crveno svjetlo;

•ukupno trajanje faze rada semafora za smjer kretanja okrivljenika iznosi 26 sekundi;

•za smjer kretanja oštećenika zeleno svjetlo na semaforu u ulici Rudolfa Fizira nakon paljenja traje 14 sekundi, nakon čega dolazi do prebacivanja u žuto svjetlo koje traje 3 sekunde te se tada nakon ukupno 17 sekundi pali crveno svjetlo za taj smjer kretanja;

•u trenutku paljenja crvenog svjetla za smjer kretanja oštećenika, pali se dodatna zelena strelica za skretanje ulijevo za smjer kretanja okrivljenika.

10.

Sudac je usporedbom činjenica utvrđenim temeljem pregleda Videozapisa sa snimkom nadzorne kamere i fazama rada semafora, na raskrižju ulica DĆ, Zagrebačke i Poštanske, u mjestu Velika Gorica, sa činjenicama saznatim temeljem pribavljene Obavijesti s podacima o dinamici i međuodnosu intervala rada semafora na istom raskrižju, zaključio slijedeće:

•polazeći vremenski unatrag od trenutka paljenja crvenog svjetla na semaforu postavljenom na pješačkom otoku sa sjeverozapadne strane raskrižja, dakle od 18 sekunde snimke, nesporno se može zaključiti da je to 26 sekunda, odnosno zadnja sekunda ukupnog trajanja faze rada semafora za smjer kretanja okrivljenika;

•2 do 3 sekunde ranije na tom semaforu se pali žuto svjetlo, odnosno u 16 sekundi snimke nadzorne kamere, a to je 24 sekunda ukupnog trajanja faze rada semafora za smjer kretanja okrivljenika;

•temeljem poznatih ranije navedenih činjenica nesporno se može zaključiti kako se sedam sekundi ranije, to jest u 9 sekundi snimke nadzorne kamere, pali dodatna zelena strelica za skretanje u lijevo za smjer kretanja okrivljenika, a to je 17 sekunda ukupnog trajanja faze rada semafora za smjer kretanja okrivljenika;

•krećući se dalje vremenski unatrag dolazi se do 1 sekunde snimke nadzorne kamere kada dolazi do sudara vozila okrivljenika i oštećenika, a to je 10 sekunda ukupnog trajanja faze rada semafora za smjer kretanja okrivljenika, ali također i 10 sekunda ukupnog trajanja faze rada semafora za smjer kretanja oštećenika budući su te faze započele istovremeno paljenjem zelenih svjetala na semaforima za smjerove kretanja kako okrivljenika tako i oštećenika;

•slijedom navedenog nesporno se može zaključiti da je oštećenik predmetne zgode s vozilom ušao u raskrižje nakon proteka 10 sekundi od početka faze rada semafora za smjer kretanja oštećenika, kao i za smjer kretanja okrivljenika, te 4 sekunde prije paljenja žutog svjetla i 7 sekundi prije paljenja crvenog svjetla za svoj smjer kretanja, ali također i 7 sekundi prije paljenja dodatne zelene strelice za skretanje u lijevo za smjer kretanja okrivljenika.

Stoga je okrivljenik kao vozač vozila koje skreće ulijevo, unatoč upaljenog zelenog svjetla na semaforu za smjer kretanja ravno i lijevo, bio dužan prije poduzetog skretanja u lijevo, propustiti vozilo oštećenika koje je dolazeći iz suprotnog smjera ušlo u raskrižje i zadržavalo svoj smjer kretanja ravno za vrijeme upaljenog zelenog svjetla za taj smjer kretanja.

11.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Obaveznog prekršajnog naloga, utvrdio da su u označenoj dokaznoj dokumentaciji navedene činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenični opis radnje prekršaja opisan u tom nalogu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj izdao Obavezni prekršajni nalog i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenika zbog počinjenog prekršaja.

12.

Sudac je uvidom u Potvrdu od 07.03.2023.g. za GĆ, izdane od Ministarstva pravosuđa, Uprava za kazneno pravo, Odjel za prekršajne evidencije, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

13.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

14.

Sudac nije izveo dokaz suočavanjem okrivljenika i ispitanih svjedoka, niti je izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze, pa tako niti dokaz izvođenjem prometnog vještačenja kojeg je predložila obrana okrivljenika, jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem drugih već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj krivnji za počinjeni prekršaj.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

III/

U tijeku žurnog prekršajnog postupka sudac je utvrdio da je ovlašteni tužitelj Obaveznim prekršajnim nalogom, kao optužnim aktom, okrivljeniku stavio na teret prekršajno djelo koje je počinio dana 25.10.2022.g.

Sudac je utvrdio da je u označeno vrijeme bio na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22) koji je stupio na snagu dana 30.07.2022.g.

Označeni zakon je u čl.57. propisivao, uz ostalo, da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

Označeni zakon je u čl.293. propisivao, uz ostalo, da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 2.000,00 kuna.

Dana 01.01.2023.g. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 114/22) koji u čl.36. određuje da u članku 57. stavku 7. riječi: »od 3.000,00 do 7.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 390,00 do 920,00 eura«, dok u čl.210. određuje da u članku 293. stavku 2. riječi: »od 2.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »od 260,00 eura«.

Prekršajni zakon u čl.3. propisuje, uz ostalo, da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja, a ako se u tim slučajevima izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja, dok nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji.

Temeljem utvrđenih okolnosti sudac je zaključio da je terećeni prekršaj počinjen prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je bio stroži za okrivljenika jer je propisivao veći iznos novčane kazne za opisani prekršaj.

Sudac je utvrdio da je Zakon o sigurnosti prometa na cestama izmijenjen prije donošenja pravomoćne odluke o počinjenom prekršaju, te da je tako izmijenjeni Zakon blaži za okrivljenika jer propisuje manji iznos novčane kazne za počinjeni prekršaj.

Stoga je sudac prema okrivljeniku kao počinitelju terećenog prekršaja, a sukladno zakonskim odredbama, primijenio blaži propis (primjena čl.3. Prekršajnog zakona).

IV/

Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste s obranom okrivljenika, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj za koji se tereti, na način opisan u izreci presude, te je s uvjerenjem zaključio da okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani kao razloge poricanja počinjenja prekršaja, ne mogu istog osloboditi od krivnje, već su samo pokušaji okrivljenika da opravda svoj postupak, odnosno propust, zaštiti se od prekršajne odgovornosti, te izbjegne ili ublaži kažnjavanje za počinjeni prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), u čl.57. propisuje, uz ostalo, da vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

Označeni Zakon u čl.293. propisuje, uz ostalo, da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura.

Sudac je cijeneći sve izvedene osobne i materijalne dokaze s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario biće prekršaja opisanog u navedenim propisima, odnosno da je predmetne zgode postupio suprotno navedenoj zakonskoj odredbi i tako nesporno počinio terećeni prekršaj opisan u Obaveznom prekršajnom nalogu kao optužnom aktu.

Okrivljenik je predmetne zgode, kao vozač vozila koje skreće ulijevo, bio dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja, a on je postupio suprotno zbog čega je izazvao prometnu nesreću u kojoj ima ozlijeđenih osoba, pa je na opisani način svakako počinio prekršaj za koji se tereti optužnim aktom.

Sudac smatra kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi od krivnje za prekršaj koji mu je stavljen na teret, a počinjenje kojeg on ne priznaje, smišljenim i tendencioznim relativiziranjem vlastite prekršajne odgovornosti, kao ni ustrajnim, ali neuvjerljivim i neosnovanim isticanjem da nije kriv za terećeni prekršaj, odnosno proračunatim i svrsishodnim poricanjem počinjenja tog prekršaja.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svojom iznesenom obranom i poricanjem počinjenja terećenog prekršaja, pokušao zapravo opravdati svoj postupak suprotan zakonskim odredbama, to jest vlastiti propust, a to s ciljem da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne kažnjavanje za počinjeni prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Stoga je sudac nakon provedenog žurnog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim za terećeni prekršaja te ga je kaznio novčanom kaznom u visini koja je Zakonom propisana kao najmanja za počinjeni prekršaj, a za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

Sudac smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao dosadašnju neosuđivanost te činjenicu da počinjenim prekršajem nisu nastupile teže štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti sudac nije našao na strani okrivljenika.

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona, u vezi čl.57.st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema okrivljeniku je zbog počinjenog prekršaja opisanog u izreci presude, primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.

Prilikom odmjeravanja trajanja primijenjene zaštitne mjere, sudac je vodio računa o svim već navedenim olakotnim okolnostima.

Budući je utvrđeno da je okrivljenik predmetne zgode upravljao vozilom u prometu na cesti te je izazvao prometnu nesreću u kojoj ima ozlijeđenih osoba, dok je tijekom sudskog postupka načinom iznošenja obrane izrazio nespremnost prihvaćanja odgovornosti za svoje nezakonito djelovanje i/li propust, sudac je mišljenja kako postoji vjerojatnost i opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti slične prekršaje, zbog čega se primijenjena mjera ukazuje opravdanom radi otklanjanja uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

Primjena i trajanje navedene zaštitne mjere propisano je fakultativno Prekršajnim zakonom, ali i kao obavezno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a budući je na strani okrivljenika bilo olakotnih okolnosti, sudac nalazi da će se uz izrečenu novčanu kaznu, primjenom ove zaštitne mjere u navedenom trajanju, u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 14. veljače 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte