REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

P-154/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sucu Damiru Rabaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, protiv tuženice OPĆINE VRSAR, Trg Degrassi 1, Vrsar, OIB 03592077573, koju zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, Carera 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025., u nazočnosti zamjenika ŽDO i zamjenice punomoćnice tuženice, na ročištu za objavu održanom 14. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica (su)vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 53384 m2, u dijelu 38688/53384 i kč. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2, u dijelu 17568/19891 sve k. o. [katastarska općina], te je tuženica dužna trpjeti brisanje prava (su) vlasništva uz istovremenu uknjižbu prava (su) vlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 53384 m2, u dijelu 38688/53384 i kč. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2, u dijelu 17568/19891 sve k. o. [katastarska općina].“

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.078,59 €, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 16. rujna 2021. navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Poreču, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina] uknjižena kao suvlasništvo tužiteljice Republike Hrvatske u 7406/53384 dijela, i tuženice Općine Vrsar u 38688/53384 dijela.

2. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Poreču, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] da je uknjižena kao suvlasništvo tuženice Općine Vrsar u 17568/19891 dijela i 2323/19891 dijela. Ovaj prijeporni suvlasnički dio uknjižen je na temelju rješenja Općinskog suda u Poreču tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a drugi nesporni suvlasnički dio koji iznosi 2323/19891 je uknjižen na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 11. kolovoza 2014. O-335/2013 i to na dijelu nekretnine umrlog TL.

3. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina] nastala je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje su ranije bile uknjižene kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč.

4. Tužiteljica je uknjižena u dijelu 7406/53384 i to na dijelu nekretnina na kojima je bilo uknjiženo društveno vlasništvo s pravom korištenja šumskog gospodarstva Buzet i to k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tuženica je uknjižena na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. 5. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] da je nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. 6. Tuženica je uknjižena na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] na kojima je bilo uknjiženo društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč. Na preostalom dijelu nekretnine uknjižen je ĐL i to u dijelu nekretnine stare izmjere koji je označen kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu 2323/19891, jer je cijela nekretnina stare izmjere ušla u sastav nekretnine nove izmjere.

7. Nekretnina stare izmjere označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je po kulturi pašnjak, i povijesno da je oduvijek bila po kulturi pašnjak te stoga predstavlja poljoprivredno zemljište temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 34/91-dalje ZPZ) koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991.

8. Nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] su obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske Gospodarska jedinica "Borik" koji je bio na snazi na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj. 41/90, dalje: ZID ZŠ), a neke su oduvijek bile po kulturi šume. Nekretnina stare izmjere označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Gospodarska jedinica "Borik" koji je bio na snazi na dan stupanja na snagu ZID ZŠ, a nekretnine stare izmjere označene kao k. č. br. [katastarska čestica] su po kulturi oduvijek povijesno poljoprivredno zemljište, te su bile izvanknjižno vlasništvo tužiteljice temeljem ZPZ.

9. Tužiteljica zaključuje da su sve nekretnine stare izmjere bile šume i šumsko zemljište i poljoprivredno zemljište, i bile su uknjižene kao društveno vlasništvo, a u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] su uknjižene nezakonito kao suvlasnički dio tuženice.

10. Temeljem naprijed izloženog, provedena uknjižba prava suvlasništva za korist tuženice na nekretnina označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 53384 m2, u dijelu 38688/53384 i kč. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2, u dijelu 17568/19891 sve k. o. [katastarska općina], da je pravno neutemeljena, pa tužiteljica predlaže naslovljenom sudu da presudom prihvati tužbeni zahtjev.

11. Tuženica u odgovor na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

12. Navodi da je u postupku nove katastarske izmjere, obnove i preoblikovanja sa ostalim nazočnima, na ročištu održanom 21. srpnja 2010. (Zapisnik Z- 5050/2004/1505 od 21. srpnja 2010.) bila suglasna da su k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Šumskog gospodarstva Buzet, da su na dan 16. listopada 1990. obuhvaćene Programom gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o., stoga da su temeljem odredbi Zakona o šumama, predmetne parcele vlasništvo Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, nazočni su predložili da se novonastala k. č. [katastarska čestica] uknjiži na ime i vlasništvo Općine Vrsar u 39032/53278 dijela, Republike Hrvatske u 7406/53728 dijela te Tessaris Marije i Tessaris Mate, svakoga u 3645/53728 dijela. Prema tome, stranke ovog postupka da su na navedenom ročištu postigle sporazum o uknjižbi prava vlasništva. Slijedom toga tužiteljica da više nije ovlaštena podnositi tužbu radi utvrđenja prava vlasništva za ostale dijelove k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima dolazi upisana tuženica ili drugi suvlasnici.

13. Tužiteljica da je i protivno odredbama čl. 5., 36. i 37. ZV-a postavila zahtjev u postupku mirnog rješenja spora iz čl. 186.a. ZPP-a i potom isti takav u tužbi. Radilo se o tome da tuženica tada, kao niti sada u parničnom postupku ne zna koji realno određeni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je predmetom spora. Ukazuje i da su pored stranaka ovog postupka, suvlasnicima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane i druge osobe. Zato se tuženica niti ne može očitovati detaljnije na činjenične navode tužbe.

14. U odnosu na utuženu k. č. [katastarska čestica] u 17568/19891 dijela, tuženica ističe iste prigovore kao i u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Niti kod ove k.č. tužiteljica nije realno prikazala i odredila u smislu čl. 2. ZPP-a, za koji dio k.č. zahtijeva utvrđenje prava vlasništva. I ovdje se predočuje bitnim da je tuženica upisana i vlasnicom 2. Suvlasničkog dijela: 2323/19891. To znači da je tužiteljica i ovdje postavila pogrešno zahtjev u postupku mirnog rješenja spora i potom u predmetnoj tužbi, odnosno protivno odredbama čl. 5., 36. i 37. ZV-a.

15. Tužiteljica da je, ako smatra da je tuženica nezakonito ili pravno nevaljano upisana vlasnikom utuženih dijelova k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], mogla svoja eventualna knjižna prava zaštititi podnošenjem brisovne tužbe u prekluzivnom roku od 3 godine od upisa tuženice, i to od upisa tuženice na starim k.č. iz kojih su nastale utužene k.č.

16. Tuženicu da je vlasnikom starih k.č. i novonastalih, upisala upravo tužiteljica sukladno propisima i pravnim shvaćanjima isključivo tužiteljice (državnog odvjetništva i sudova) kakve je imala u vrijeme uknjižbe prava vlasništva tuženice.

17. Smatra da zbog promjene pravnih shvaćanja tužiteljice glede titulara vlasništva nekretnina nastalih pretvorbom društvenog vlasništva na šumama, šumskom zemljištu, poljoprivrednom zemljištu, građevinskom zemljištu, sportskim objektima i dr., nije dopustivo zadirati u već stečena prava vlasništva tuženice, niti bilo koje druge osobe. Smatra da su paušalni, zabrinjavajući i neosnovani navodi da je postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] proveden nezakonito. Ako bi to bilo tako, značilo bi i da je i tužiteljica nezakonito uknjižena na svim k.č. u tom postupku. Međutim, iz činjeničnih navoda tužiteljice proizlazi da je postupak proveden zakonito u slučajevima kada je pravo vlasništva nekretnina upisano u njezinu korist, a nezakonito kada je upisano u korist Općine. Nezakonitost u postupanju se ne može predmnijevati, već onaj koji to tvrdi, treba to i dokazati.

19. Sud je proveo dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to u zahtjev za mirno rješenje spora na listu 5-9 spisa, u z.k. izvatke na listu 10- 74 spisa, te 135-138 spisa, u zapisnike na listu 75-82 spisa, u dopis Hrvatskih šuma na listu 83-88 spisa, te uvjerenje na listu 348 spisa.

20. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

21. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva na 17285/19891 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], te 29274/53384 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], koje se sve nalaze u k. o. [katastarska općina], uz određivanje brisanja prava suvlasništva tuženice i istovremeni upis prava suvlasništva u korist tužiteljice.

22. Među strankama nije sporno:

- da je sukladno odredbi članka 186. a stavak 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, u daljnjem tekstu: ZPP), tužiteljica uputila tuženici zahtjev za mirno rješenje ovog spora koji zahtjev tuženica nije prihvatila,

- da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreču, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] uknjižena kao suvlasništvo tuženice Općine Vrsar u 17568/19891 dijela i 2323/19891 dijela,

- da je predmetni suvlasnički dio uknjižen na temelju rješenja Općinskog suda u Poreču tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a drugi nesporni suvlasnički dio koji iznosi 2323/19891 je uknjižen na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od 11. kolovoza 2014. O-335/2013 i to na dijelu nekretnine umrlog TL,

- da je nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje su ranije bile uknjižene kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč,

- da je tužiteljica uknjižena u dijelu 7406/53384 i to na dijelu nekretnina na kojima je bilo uknjiženo društveno vlasništvo s pravom korištenja šumskog gospodarstva Buzet i to k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da je tuženica uknjižena na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],

-da je nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. - da je tuženica uknjižena na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] na kojima je bilo uknjiženo društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč. Na preostalom dijelu nekretnine uknjižen je ĐL i to u dijelu nekretnine stare izmjere koji je označen kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu 2323/19891, jer je cijela nekretnina stare izmjere ušla u sastav nekretnine nove izmjere.

24. Iz podataka u spisu proizlazi da je k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Poreču-Parenzo, da tuženičin suvlasnički udio iznosi 17568/19891, da je navedena čestica nastala preoblikovanjem zemljišne knjige od starih čestica 866/4, 866/5, 884/1, 884/2, da tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da je vlasnica 17568/19891 dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da zbroj površina starih čestica 866/4, 866/5 i 884/1, koje su prije preoblikovanja bile upisane kao vlasništvo tuženice, iznosi 19891 m2.

25. Nadalje, iz podataka u spisu proizlazi da je k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Poreču-Parenzo, da tuženičin suvlasnički udio iznosi 38688/53384, da je navedena čestica nastala preoblikovanjem zemljišne knjige od starih čestica 680/1, 681, 682, 683, 866/1, 866/2, 866/7, 866/8, 866/9 i 866/10, da je tužiteljica tužbenim zahtjevom tražila da sud utvrdi da je vlasnica 38688/53384 dijela k. č. [katastarska čestica] te da zbroj površina starih čestica 681, 682, 683, 866/1, 866/2 i 866/7, koje su prije preoblikovanja bile upisane kao vlasništvo tuženice, iznosi 53384 m2.

26. Tužiteljica smatra da su čestice starih oznaka koje su obuhvaćene novonastalim nekretninama k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], čija površina odgovara zbroju površina starih čestica koje su bile u tuženičinom vlasništvu, postale njezino vlasništvo na temelju zakona, i to na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

28. Iz navedenog proizlazi da tužiteljica smatra da je na temelju zakona stekla vlasništvo točno određenog dijela navedenih novonastalih katastarskih čestica, čija površina odgovara zbroju površina starih čestica koje su se nalazile u tuženičinom vlasništvu te da je vlasnica tog realnog dijela nepodijeljene nekretnine koja je suvlasništvo stranaka i drugih osoba.

29. Pravomoćnom presudom naslovnog suda P-76/2020-32 od 24. lipnja 2020. utvrđeno je da je tužiteljica Republika Hrvatska suvlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] šuma, površine 1731 m2, k. o. [katastarska općina], u dijelu 60/96, a slijedom čega je tuženica dužna trpjeti brisanje prava suvlasništva i uknjižbu suvlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] šuma, površine 1731 m2, k. o. [katastarska općina], u dijelu 60/96.

30. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnine stare izmjere označene kao 882 k. o. [katastarska općina], a k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazila se u šumsko gospodarskoj osnovi, odnosno bila je obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, u Gospodarskoj jedinici "Borik" sa periodom važenja od 1982. do 1991., što proizlazi iz Potvrde Hrvatskih šuma od 30. travnja 2014. i uvidom u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Gospodarsku jedinicu "Borik" sa periodom važenja od 1982. do 1991.

31. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. stupio je na snagu 16. listopada 1990. (Narodne novine, br. 41/1990).

32. Šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o šumama, dana 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li su se nalazile u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske.

33. Utužene nekretnine su se nalazile u šumsko gospodarskoj osnovi, a za njih sukladno čl. 17. Zakona o šumama, nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumsko gospodarske osnove. Pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990., te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske, bez obzira nalazile se unutar ili izvan granica građevinskog područja (tako i VSRH u svojoj odluci Rev 450/11-2 od 11. siječnja 2012.). Neovisno je li se utužena nekretnina nalazila unutar ili izvan granica građevinskog područja (Uvjerenje na listu 348 spisa), činjenicom da se nalazila u šumskogospodarskoj osnovi na dan 16. listopada 1990., te da je predstavljala društveno vlasništvo, proizlazi da je postala vlasništvo Republike Hrvatske.

34. Temeljem svega navedenog proizlazi kako je nekretnina stare izmjere k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], postala vlasništvo Republike Hrvatske temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj, 41/90), jer je navedena parcela bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, u naravi šuma odnosno šumsko zemljište obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na dan 16. listopada 1990.

35. Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na dan 16. listopada 1990. je valjan, jer je proveden propisani postupak njegovog donošenja, što proizlazi iz rješenja Skupštine općine Poreč od 23. lipnja 1983., dok njegova objava ima samo značaj davanja na znanje trećima, zbog čega nije relevantno je li taj program objavljen. Stoga je navedena nekretnina, u naravi šuma, koja je na dan stupanja na snagu (16. listopada 1990.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 41/90), bila u društvenom vlasništvu, postala na temelju zakona vlasništvo tužitelja, kao i da nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumsko gospodarske osnove u skladu s čl. 17. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 54/83, 5/84, 31/86, 32/87, 47/89, 41/90, 45/90, 18/13, 9/91, 61/91, 7191, 14/93, 26/93, 76/93, 29/94, 37/94, 76/99, 8/00, 13/02, 100/04, 160/04 i 140/05).

36. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina] nastala je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje su ranije bile uknjižene kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] da je nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

37. Dakle, stare čestica k. č. br. [katastarska čestica], zatim k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] su na dan stupanja na snagu (16. listopada 1990.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama bile u naravi šuma i šumsko zemljište, njihova površina iznosi više od 10 ari te da je njihov suvlasnički dio bio u društvenom vlasništvu, zbog čega su, neovisno o tome da li se je nalazila u zoni građevinskog zemljišta, u tom dijelu postale vlasništvo tužitelja na temelju zakona.

38. Tuženica nije dovela u pitanje valjanost Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom „Borik“ za razdoblje od 1982. do 1991.

39. S obzirom na to da je čestica k.br. 1256, šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te je k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 19891 m2 k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz zapisnika od 21. srpnja 2020., sastavljenog u postupku preoblikovanja koji se vodio kod Općinskog suda u Poreču – Parenzo, broj Z-5050/2004/1505 (list 75-82 spisa), zatim, da su predmetne čestice u naravi šume, kao i da je tuženica na obje čestice bila uknjižena kao suvlasnik u omjeru od 38688/53384, što odgovara suvlasničkom omjeru koji je predmet tužbenog zahtjeva, proizlazi da je tužiteljica na temelju odredbe čl. 6. Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o šumama stekla pravo suvlasništva u navedenom omjeru.

40. Podredno, u odnosu na nekretninu stare oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je uz ostale čestice obuhvaćena nekretninom nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 53384 m2 k. o. [katastarska općina], a koja je po kulturi bila pašnjak, ista stoga predstavlja poljoprivredno zemljište temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br. 34/91-dalje ZPZ) koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991.

41. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 34/91) propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Stoga, da bi se izvršila uknjižba prava vlasništva na tužiteljicu potrebno je dokazati da se 24. srpnja 1991., odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu te da je predmetno zemljište bilo poljoprivredno zemljište.

42. S obzirom na tvrdnju tuženice da su navedene nekretnine na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bile građevinsko zemljište, a tuženica u tijeku postupka nije iznijela činjenice i predložila dokaze na te okolnosti, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja, u skladu s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, utvrdio da se radi o poljoprivrednom zemljištu.

43. Teret dokaza o tome je na tuženici, odnosno na onome koji tvrdi da se radi o izgrađenom zemljištu, a ne poljoprivrednom zemljištu (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-603/2010-2 od 9. lipnja 2011.).

44. Sud pri tome navodi da se i na zemljištu koje se nalazi izvan zone građevinskog područja, može raditi o tome da je isto izgrađeno, slijedom čega se ne bi radilo o poljoprivrednom zemljištu.

45. Za tužiteljičino ex lege stjecanje vlasništva predmetne nekretnine nije relevantno je li se ta nekretnina u trenutku stjecanja (dakle, 16. listopada 1990.) nalazila (djelomično) unutar ili izvan zone građevinskog zemljišta.

46. Naime, čak i u slučaju da su istiniti navodi tuženice da je predmetna nekretnina građevinsko zemljište, tuženica niti prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine” broj 53/90) niti prema bilo kojem drugom zakonskom propisu nije mogao postati vlasnikom predmetne nekretnine. Ovo iz razloga jer, premda je čl. 7. tog Zakona (koji je stupio na snagu 6. prosinca 1990. – dakle, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama; „Narodne novine” broj 41/90) izmijenjena odredba čl. 9. st. 1. Zakona o građevinskom zemljištu, ta zakonska odredba ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za tuženičino stjecanje vlasništva nekretnina (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev-460/2009 od 16. lipnja 2010., Rev-464/2009 od 22. prosinca 2010. i Rev-292/2009 od 27. lipnja 2012.) – tom je odredbom Zakona o građevinskom zemljištu određeno da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravljaju općine na čijem se području nalazi zemljište, osim ako tim zemljištem na temelju Ustava i Zakona nisu upravljale druge društveno političke zajednice ili druge društveno pravne osobe. Međutim, pravo upravljanja koje su imale općine u skladu s odredbom čl. 9. Zakona o građevinskom zemljištu nije jedno od prava koje čine društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja), već je riječ o pravu na gospodarenje tim zemljištem do rješavanja pitanja titulara prava vlasništva, a u konkretnom slučaju titular prava vlasništva je „riješen” prije stupanja na snagu izmijenjene odredbe čl. 9. Zakona o građevinskom zemljištu i to stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Tuženica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine niti prema odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („Narodne novine” broj: 90/92, 94/93 i 117/97) budući da je tužiteljica postala vlasnikom nekretnine i prije donošenja tog Zakona, a k tome niti odredbama tog Zakona nije propisano da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskog zemljišta postale vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi.

47. Odlučno da li se neko zemljište koje se nalazi (i) unutar granice određene dokumentom prostornog uređenja poljoprivredno zemljište sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu jeste stanje zemljišta, to jest je li ono u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo izgrađeno ili neizgrađeno; ako je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu te je prema čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište ex lege u vlasništvu Republike Hrvatske.

48. Prema utvrđenju suda niti u odnosu na predmetne nekretnine tuženica nije iznijela činjenice i predložila dokaze kojima bi se u tijeku postupka utvrdilo da se radi o izgrađenom zemljištu.

49. Stranke su potraživale troškove postupka.

50. Odredbom čl. 154. st.1 ZPP-a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kao je tužena u cijelosti izgubila parnicu to je sud istoj naložio plaćanje troškova ovog postupka.

51. Sukladno vrijednosti predmeta spora koja iznosi 13.272,28 eura te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023) tužiteljici se za svaku radnju za koju joj se priznaje 100% nagrade iz Tbr. 7.1. priznaje 100 bodova odnosno 200,00 eura.

52. Tužiteljici se priznaje trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura, za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav žalbe(P- 238/2021) u iznosu od 300,00 eura, sastav žalbe (P-139/2022) u iznosu od 300,00 eura, za pristup ročištima 16. studenog 2021., 7. srpnja 2022, 3. rujna 2024. i 14. siječnja 2025. iznos od po 200,00 eura po radnji (4 radnje) odnosno ukupno 800,00 eura, te trošak provedenog uviđaja i vještačenja u ukupnom iznosu od 1.278,59 eura što sveukupno iznosi 3.078,59 eura.

53. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Pazinu, 14. veljače 2025.

Sudac:

Damir Rabar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- tužiteljici po ŽDO u Puli – Pola

- tuženici po pun.