REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: P-623/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari tužitelja GR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Dobrila Primorac, odvjetnica u Zagrebu, Črnomerec 19, protiv tuženice GRE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (sa prijavljenim prebivalištem na adresi [adresa]), radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja i tuženice, s danom objave 14. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

"Nalaže se tuženici da tužitelju isplati u roku od 15 (petnaest) dana iznos od 8.494,26 eur, zajedno sa zateznim kamatama na pojedinačno određene iznose od:

- 212,36 eur od 10. studenog 2010. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. prosinca 2010. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. siječnja 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. veljače 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. ožujka 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. travnja 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. svibnja 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. lipnja 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. srpnja 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. kolovoza 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. rujna 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. listopada 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. studenoga 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. prosinca 2011. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. siječnja 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. veljače 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. ožujka 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. travnja 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. svibnja 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. lipnja 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. srpnja 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. kolovoza 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. rujna 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. listopada 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. studenoga 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. prosinca 2012. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. siječnja 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. veljače 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. ožujka 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. travnja 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. svibnja 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. lipnja 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. srpnja 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. kolovoza 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. rujna 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. listopada 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. studenoga 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. prosinca 2013. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. siječnja 2014. pa do isplate,

- 212,36 eur od 10. veljače 2014. pa do isplate te kojim se nalaže tuženici za daljnje razdoblje do iseljenja iz predmetne nekretnine 17. svibnja 2022. platiti tužitelju iznos od 212,36 eur mjesečno sa pripadajućim zateznim kamatama."

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 100,00 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelj i tadašnji 2. tužitelj RR podnijeli su 17. ožujka 2014. ovome sudu tužbu u kojoj u bitnome navode kako su oni zemljšnoknjižni vlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja kuću i dvorište površine 559 m2 te oranicu u mjestu površine 375 m2. Ističu, kako se tuženica uselila u kuću 21. listopada 2010. s odobrenjem pokojnog IR i još se nalazi u predmetnoj kući. Od toga datuma pa do podnošenja tužbe tuženica u cijelosti koristi kuću tužitelja kao zemljišnoknjižni vlasnik, a ne plaća najamninu za korištenje kuće. Ističu, kako se tuženica uselila na način da se javila na oglas za iznajmljivanje. Navode, kako temeljem odredbe čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnici mogu zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. U predmetnom slučaju tuženica koristi čitav prostor kuće tužitelja isključivo i samo za svoje potrebe, pri tome ne plaća najamninu tužiteljima, odnosno ne plaća im korist koju ostvaruje samo za sebe (korištenje tuđe stvari u svoju korist). Stoga tužitelji kao vlasnici zahtijevaju naknadu od tuženice na temelju navedene zakonske odredbe u iznosu od 1.600,00 kn (212,36 eur) mjesečno počevši od studenog 2010. pa do dana podnošenja predmetne tužbe. Navode, kako je kuća bila do dolaska tuženice također iznajmljena i u njoj su bili najmoprimci, koji su se iselili, nakon čega je dan oglas za iznajmljivanje, na koji se javila tuženica. Dakle, tuženica od 21. listopada 2010. koristi kuću tužitelja za svoju korist, tužiteljima ne plaća naknadu za korištenje tuđe stvari (iako su je na to tužitelji pozvali više puta putem dopisa punomoćnika), zbog čega su primorani podnijeti predmetnu tužbu. Sveukupno je na taj način tuženica ostala dužna tužiteljima iznos od 64.000,00 kuna (8.494,26 eur).

2. Tuženica u odgovoru na tužbu u bitnome ističe kako je neosnovan tužbeni zahtjev usmjeren na stjecanje bez osnove. Navodi, kako nije sporno da su tužitelji zemljišnoknjižni vlasnici, međutim, činjenično stanje iznijeto u tužbi nije istinito niti osnovano u odnosu na osnovu korištenja i način korištenja predmetne nekretnine. Ističe, kako je pred ovim sudom u tijeku postupak pod poslovnim brojem P-980/2013 radi utvrđivanja bračne stečevine i to u odnosu na predmetnu nekretninu pa predlaže prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja tog postupka, jer se radi o prethodnom pitanju. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U ovoj pravnoj stvari rješenjem Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-279/14-13 od 9. listopada 2024. određen je prekid postupka i to do okončanja postupka koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem P-980/2013, a u kojem ovdje tuženica u svojstvu tužiteljice traži da se utvrdi da je ona suvlasnica predmetne nekretnine u omjeru ½.

4. Podneskom od **.**.2023. GR obavijestio je ovaj sud kako su pravomoćno okončani ovosudni postupci poslovni broj P-Ob-62/2022 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tuženice da bi stekla suvlasništvo na predmetnoj nekretnini i ovosudni predmet poslovni broj P-109/2020 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tuženice da bi postojala izvanbračna zajednica između nje i pokojnog IR (brata GR). Nadalje, je obavijestio ovaj sud da mu je u međuvremenu preminuo otac, 2. tužitelj RR i da mu je on jedini nasljednik.

5. Rješenjem ovog suda Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj Pu P- 71/2023-3 od 12. rujna 2023. nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari. Naime, ovaj sud je utvrdio kako su doista pravomoćno okončani prethodno navedeni sudski postupci. Nadalje, je utvrdio kako je preminuo 2. tužitelj RR i da je 1. tužitelj GR njegov jedini nasljednik pa je postupak nastavljen na način da je sada tužitelj u ovoj pravnoj stvari isključivo GR.

6. Rješenje o nastavku postupka postalo je pravomoćno 24. studenog 2023.

7. Na pripremnom ročištu 14. veljače 2023. Tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je predložio da se od nadležne porezne uprave pribavi podatak o visini najamnine za predmetnu nekretninu te se obvezao po zaprimanju tog podatka specificirati tužbeni zahtjev. Podredno je predložio da se izvede dokaz građevinskim vještačenjem na okolnost visine najamnine za predmetnu nekretninu u utuženom razdoblju.

8. Ovaj sud je službenim putem od Porezne uprave Područnog ureda Zagrebačke županije Ispostave Dugo Selo zatražio podatak o prosječnom iznosu najamnine za predmetnu nekretninu u utuženom razdoblju od mjeseca listopada 2010. do mjeseca siječnja 2014.

9. Dopisom od 8. ožujka 2024. Nadležna porezna uprava Ispostava Dugo Selo obavijestila je ovaj sud kako nisu u mogućnosti dostaviti traženi podatak s obzirom na vremensko razdoblje od listopada 2010. do siječnja 2014., budući da je nastupila zastara u smislu Općeg poreznog zakona.

10. Potom, je tužitelj predložio da se u ovoj pravnoj stvari izvede dokaz građevinskim vještačenjem radi utvrđivanja iznosa najamnine i to za razdoblje od 10.l studenog 2020. do 17. svibnja 2022. kada je tuženica iselila iz predmetne nekretnine.

11. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-623/2023-14 od 13. svibnja 2024. Određeno je izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem na predložene okolnosti, određena je osoba građevinskog vještaka i pozvan je tužitelj na uplatu predujma za vještačenje u iznosu od 600,00 eur u roku od 15 (petnaest) dana od primitka rješenja.

12. Tužitelj nije uplatio predujam za izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem, već je u spis dostavio Rješenje Zagrebačke županije Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Klasa : UP/I-701-03/21-02/151 od 25. Ožujka 2022. Iz kojeg je razvidno kako je tužitelj za ovaj postupak oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi.

13. Dakle, tužitelj nije prethodno citiranim rješenjem oslobođen obveze plaćanja sudskih troškova pa tako niti troška predujma za vještačenje, već isključivo troškova sudskih pristojbi, što predujam za vještačenje svakako nije.

14. Na ročištu za glavnu raspravu 14. siječnja 2025. Tužitelj je odustao od izvođenja dokaza građevinskim vještačenjem i predložio je da sud cijenu najamnine za predmetnu nekretninu odredi na temelju iskaza svjedoka koji su ranije stanovali u predmetnoj nekretnini.

15. Tužitelj je na istom ročištu i specificirao tužbeni zahtjev na način da sada i za razdoblje koje nije obuhvaćeno u predmetnoj tužbi i to do 17. svibnja 2022. (iseljenja tuženice) potražuje na ime mjesečne najamnine iznos od 212,36 eur (1.600,00 kn) sa pripadajućim zateznim kamatama.

16. Tuženica je ostala kod svih istaknutih prigovora.

17. Tijekom postupka sud je pregledao zk. izvadak za predmetnu nekretninu (str. 5 i 6 spisa), Zahtjev tužitelja za odobravanjem pravne pomoći (str. 7 – 14 spisa), Presudu Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P Ob-62/2022-11 od 27. srpnja 2022. (str. 52 – 58 spisa), Presudu Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj P-109/2020-22 od 1. travnja 2021. (str. 59 – 62 spisa), Presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-731/2021-3 od 28. rujna 2021. (str. 63 -65 spisa), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Krešimira Copića iz [adresa] poslovni broj O-330/15 od 5. lipnja 2015. (str. 67 -71 spisa), Prijepis posjedovnog lista za predmetnu nekretninu (str. 87 spisa), dopis Porezne uprave Ispostave Dugo Selo od 8. ožujka 2024. (str. 90 spisa), dopis Porezne uprave Ispostave Dugo Selo od 8. ožujka 2024. (str. 91 spisa), Rješenje Zagrebačke županije Upravnog odjela za zdravstvno, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Kasa: UP/I-701-03/21-02/151 od 25. ožujka 2022. (str. 99 -101 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužitelja GR (str. 104 i 105 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem tuženice GRE (str. 105 i 106 spisa).

18. Nije izveden dokaz građevinskim vještačenjem, budući da je tužitelj odustao od tog dokaznog prijedloga na ročištu za glavnu raspravu 14. siječnja 2025., a nije niti uplatio predujam za isto. Nadalje, je na ročištu za glavnu raspravu odbijen dokazni prijedlog tužitelja da se izvede dokaz saslušanjem svjedoka radi utvrđivanja iznosa najamnine za predmetnu nekretninu. Naime, odredbom čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) propisano je kako su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima stranke. Dakle, s obzirom na činjenicu da je tužitelj predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka tek na ročištu za glavnu raspravu, takav dokazni prijedlog tužitelja je iznesen prekasno i ovaj sud ga je bio dužan odbiti sukladno citiranoj odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a.

19. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ovaj sud je ocijenio kako je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

20. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

21. Nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio vlasnik predmetne nekretnine i da je tuženica živjela u istoj od rujna 2010. do 17. svibnja 2022.

22. Radi razjašnjenja odlučnih okolnosti na ročištu za glavnu raspravu 14. siječnja 2024. izveden je dokaz saslušanjem stranaka, a koji dokazni prijedlog je tužitelj predložio još u tužbi.

23. Tužitelj GR u bitnome je izjavio kako se predmetna nekretnina iznajmljivala do rujna 2010. i da su u njoj živjeli razni podstanari. Između ostaloga gospodin PR a i još netko odnosno zadnji podstanar koji je bio do rujna 2010. Taj zadnji podstanar nije plaćao režije, a tuženica je uselila u kuću kao podstanar i nakon nestanka njegovog brata negdje 19. listopada 2010. tuženica je nastavila živjeti u predmetnoj kući do 17. svibnja 2022. kada je sudskim putem bila primorana napustiti kuću, odnosno on je preuzeo posjed predmetne nekretnine. Tuži ju za naknadu zbog protupravnog stanovanja u predmetnoj kući od 21. listopada 2010. pa do 17. svibnja 2022. kada je preuzeo posjed predmetne kuće. Radi se o kući od 80m2, s pomoćnim objektima na nekih oko 1000m2 zemljišta.

24. Tuženica GRE u bitnome je izjavila kako se ne slaže sa iskazom tužitelja, a iskaz je točan samo u dijelu da je u predmetnoj kući živio veći broj podstanara tokom dužeg niza godina odnosno od 2004. pa do 2010. Ona je uselila u kuću sa svojim pokojnim izvanbračnim suprugom IR, odmah po povratku kada je IR došao iz Vela Luke, a to je bilo negdje u rujnu 2010. s time da kad bi dolazio oni bi uređivali predmetnu nekretninu, jer su zadnji podstanari otišli negdje sredinom ljeta 2010. a to je bio mlađi bračni par sa djecom, ne zna kako su se prezivali, ali napravili su si kuću u [adresa] tako da nije točno da su isti istjerani iz kuće. Poznato joj je da dok je njezin IR živio i radio u Vela Luci njezin pokojni svekar RR uzimao je stanarinu i novac za režije od tih podstanara, no međutim nikada ništa nije dao IR niti je njezin svekar plaćao režije, a za koje je novce uzimao. Kada su ona i IR došli uređivati kuću bilo je preko 100.000,00 kuna dugovanja po osnovi režija, odnosno od 2004. nitko ništa nije plaćao. Polako su uređivali kuću ona i njezin suprug koja je bila u jako derutnom stanju. Podstanari si nisu ništa uređivali. Još dok je IR bio živ morali su mijenjati cijelu infrastrukturu za struju. Imali su oko 40.000,00 EUR ulaganja u predmetnu kuću i za to posjeduje račune. Mijenjale su se vodovodne instalacije, krovište se zamijenilo polovnim crijepom, gospodarske prostorije su također uređene odnosno napravljeno je krovište također polovnim crijepom. Ovih 40.000,00 eur odnosi se na cijelo razdoblje dok je bila u kući dakle od 2010. pa do 2022. Dimnjak je morala napraviti novi od kroma jer ju je bilo strah da se stari dimnjak ne zapali. Tu je bio plin ali je također bio isključen, te je u dogovoru sa suprugom dogovorila da neće imati plin u kući već da će se grijati na drva. 2018. napravljen je mali dio ulaza u kuću, tu je postavljena PVC stolarija ulazna vrata i mali prozorčić jer su kiša i snijeg curili pod vrata. Laminat je postavljen 2018. i knauf je postavljen. U dvorištu je bilo jako puno ukrasnog cvijeća, te su morali deponirati 40-ak kamiona smeća što s tavana, što toga što su podstanari dovukli. Taj PR koji je kratko vrijeme bio podstanar u predmetnoj kući dovukao je madrace za svoje radnike. Pokojni IR pitao je PR što da napravi s tim madracima a on mu je kazao da to baci, to je bilo smješteno na tavanu, dosta toga su i palili na vrtu. Tijekom 2010. oko pola godine se najviše napravilo. Ona je nakon potresa sklonila svoje stvari kako bi mogla krenuti s uređivanjem kuće. I po povratku s posla primijetila sje da je netko provalio u kuću, pozvala je policiju, o čemu postoji zapisnik, oni su došli pogledali su tužiteljevo staro rješenje o nasljeđivanju i nju su uputili u parnicu. Tužitelj je provalio ogradu i ulazna vrata i sam je ušao u objekt. Tako je pogrešno tumačiti da je ona sama iselila iz predmetne kuće. Ona se sklonila u stan gdje sada živi u kojem je podstanar i cijelu plaću skoro dajem za stan i režije. Po dogovoru sa tužiteljem ona je došla po dio svojih stvari, ostavila je kompletnu kupaonu, nije ništa trgala, ostavila je laminat, PVC stolariju i dio stvari jer je mislila da će tužitelj tu živjeti. Ostalo je i dosta smeća jer ona to nije stigla maknuti a tužitelj je već bio uselio. Njezin pokojni svekar RR je u ostavinskom postupka iza pokojnog IR naveo postojanje duga od 12.000,00 kuna na ime stanarine za predmetnu kuću, nije nju pritom izrijekom spomenuo ali zaključuje da se pritom mislilo na nju. Pokojni RR naslijedio je suvlasnički dio na predmetnoj kući iza mog njezinog supruga IR. Na poseban upit tužitelja trko joj je dozvolio da bilo što radi u tuđoj kući, tuženica je navela da joj nitko nije rekao da ne smije tamo ništa raditi već su ona i pokojni IR suglasno počeli obavljati radove u kući, planirali su svadbu i bili su već prijavljeni kod matičara za vjenčanje u [adresa].

Nadalje, je na posebni upit tužitelja tko joj je dozvolio da bilo što radi na predmetnoj nekretnini nakon nestanka IR **.**.2010. Tuženica odgovorila kako su već bili započeti neki radovi i kako je iste trebalo dovršiti, a kasnije su se pojavljivali novi radovi jer se ona nadala da će joj se suprug živ poajviti.

25. Iz iskaza stranaka proizlaze odlučne okolnosti, a to je kako nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio vlasnik predmetne nekretnine i da nije sporno da je tuženica u istoj živjela do 17. svibnja 2022.

26. Slijedom navedenoga, u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva ovaj sud ocjenjuje kako bi tužitelju pripadalo pravo na naknadu prosječne najamnine za predmetnu nekretninu, s time da se tužitelj u tužbi pogrešno poziva na Zakon o obveznim odnosima, već ovaj sud ocjenjuje kako bi tužitelju pripadalo to pravo na temelju odredbe čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj ("Narodne Novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), a kojim je reguliran pravni položaj nepoštenog posjednika nekretnine. Naime, u predmetnoj pravnoj stvari radi se o nekretnini čiji povrat u posjed je moguć, odnosno tužitelj je i preuzeo istu u posjed 17. svibnja 2022. pa tužiteljevo pravo na naknadu prosječne najamnine proizlazi iz ZV-a, a ne Zakona o obveznim odnosima.

27. Međutim, u ovoj pravnoj stvari nedokazana je visina tužbenog zahtjeva. Naime, u predmetnom slučaju između stranaka nije postojao ugovorni odnos, tako da tužitelj ima pravo potraživati od tuženice prosječnu najamninu koja se naplaćuje za takvu vrstu nekretnine na predmetnoj lokaciji.

28. Dakle, sudu je u najmanju ruku bio potreban podatak o tome kolika se prosječna najamnina naplaćuje za takvu vrstu nekretnine na predmetnoj lokaciji. Međutim, s obzirom na činjenicu da nadležna porezna uprava nije bila u mogućnosti dostaviti traženi podatak isto se moglo utvrditi građevinskim vještačenjem, a koji dokazni prijedlog je tužitelj pravovremeno i predložio.

29. Tužitelj nije uplatio predujam za građevinsko vještačenje te je kasnije i odustao od tog dokaznog prijedloga.

30. Posljedično, u ovoj pravnoj stvari nije moguće utvrditi na koliki iznos prosječene najamnine bi tužitelj imao pravo, budući da sud ne raspolaže odgovarajućim stručnim znanjem za utvrđivanje istoga.

31. Ovdje je potrebno pojasniti kako je tužitelj zakašnjelo predložio da se na tu okolnost izvede dokaz saslušanjem svjedoka i to osoba koje su ranije bile u najmu u predmetnoj kući. Međutim, čak da je taj dokazni prijedlog i ranije istaknuo istim se ne bi mogla utvrditi prosječna najamnina za predmetnu nekretninu. Naime, radilo se o najmoprimcima na temelju ugovora i ta ugovorena najamnina nije mjerodavna za utvrđivanje visine prosječne najamnine, tako da se iskazima svjedoka zasigurno ne bi mogla utvrditi prosječna najamnina za predmetnu nekretninu u utuženom razdoblju.

32. Slijedom navedenoga, na temelju pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221. a ZPP-a odbijen je kao neosnovan predmetni konačno postavljeni tužbeni zahtjev, budući da je ostala nedokazana visina istoga (izreka presude).

33. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio u ovom parničnom postupku tuženica bi sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 155. ZPP-a imala pravo na naknadu troškova parničnog postupka.

34. Međutim, tuženica je prije zaključenja glavne rasprave zatražila naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 100,00 eur na ime dnevnice i troška prijevoza do suda. Na naknadu tog troška kao stranka nema pravo. Naime, pravo tuženice kao stranke je pristupiti na ročište, ali ovaj sud ocjenjuje kako ista nema pravo kada pristupi na ročište na naknadu putnog troška i troška dnevnice, već to pravo imaju svjedoci. Pored toga, zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka je i nedokazan u odnosu na visinu, budući da ista nije priložila bilo kakve dokaze o putnom trošku, kao i o trošku dnevnice (točka II. izreke presude).

35. U izreci presude nije bilo potrebno odlučivati o tužiteljevom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka, budući da je u cijelosti odbijen kao neosnovan njegov tužbeni zahtjev pa je isti bespredmetan.

U Sesvetama 14. veljače 2025.

Sudac

Lovro Tomičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

- tužitelju

- tuženici