REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-275/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sucu Damiru Rabaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, protiv tuženice OPĆINE VRSAR, Trg Degrassi 1, Vrsar, OIB 03592077573, koju zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, Carera 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025., u nazočnosti zamjenika ŽDO i zamjenice punomoćnice tuženice, na ročištu za objavu održanom 14. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od 13.272,28 eura.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica (su)vlasnica nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], šuma, ceste i putevi površine 39323 m2, u dijelu 38542/39323 upisana zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., te je tužena dužna trpjeti brisanje prava (su) vlasništva uz istovremenu uknjižbu prava (su) vlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao kao kč. br. [katastarska čestica] šuma, ceste i putevi površine 39323 m2, u dijelu 38542/39323 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Tuženica je dužna naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 7.155,76 eura, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 9. srpnja 2021. podnijela naslovnom sudu tužbu protiv tuženice, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišno knjižni odjel u Poreču, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, cesta i putevi površine 39323 m2, k. o. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo tuženice u dijelu 38542/39323.

2. Navedena nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, cesta i putevi površine 39323 m2, k. o. [katastarska općina] upisana je kao suvlasništvo tuženice u dijelu 38542/39323, i nastala je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, 609/2 šuma, 610/1 oranica, 610/2 šuma i 619/5 oranica sve k. o. [katastarska općina]. Sve navedene nekretnine stare izmjere su u sastav nekretnine nove izmjere označene kao kč. br. [katastarska čestica] ušle u dijelovima. U postupku koji je vođen kod Trgovačkog suda u Pazinu P-1533/2015 utvrđeno je vještačenjem po vještaku mjernične struke da u sastav nekretnine nove izmjere nije ušao dio kč. br. [katastarska čestica], šuma k. o. [katastarska općina].

3. Nekretnine stare izmjere označene kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] su ranije bile upisane nezakonito kao vlasništvo Općine Vrsar, a glede kč. br. [katastarska čestica] kao suvlasništvo u dijelu 18/30. Predmetne nekretnine da su povijesno po kulturi uvijek bile šume, odnosno poljoprivredno zemljište, a takve su bile i u vrijeme obnove zemljišne knjige, a nekretnina nove izmjere je upisana po kulturi kao šuma i ceste i putevi kako se u pravilu označuju putovi unutar šumskog zemljišta.

4. Nekretnina stare izmjere označena kao kč. br. [katastarska čestica] oduvijek da je bila po kulturi šuma i šumsko zemljište, a nekretnine stare izmjere označene kao kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] su po kulturi oranice, odnosno oduvijek da su povijesno po kulturi bile poljoprivredno zemljište. Dakle, u vrijeme stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90) dana 16. listopada 1990., i u vrijeme stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91-dalje Zakon) dana 24. srpnja 1991., gore navedene nekretnine stare izmjere su bile šume, odnosno poljoprivredno zemljište, te je vlasnik nekretnina stare izmjere temeljem Zakona tužiteljice.

5. Također, tužiteljica da je stekla pravo vlasništva i na poljoprivrednom zemljištu a što je izraženo u pravnim shvaćanjima Visokog trgovačkog suda RH Pž-557/2017-2 od 6. svibnja 2020., Pž-3779/2018-2 od 30. listopada 2020. i Pž-2424/2017-2 od 25. veljače 2020.

6. Temeljem naprijed izloženog, provedena uknjižba prava suvlasništva za korist tuženice na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, ceste i putevi površine 39323 m2 k. o. [katastarska općina] izmjere da je pravno neutemeljena, pa tužiteljica predlaže naslovljenom sudu da presudom prihvati tužbeni zahtjev.

7. Tuženica u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženica da nije prihvatila zahtjev za mirno rješenje spora jer je zahtjev podnijet protivno odredbi čl. 186.a st. 8. ZPP-a. Zahtjev za mirno rješenje spora je bio neodređen i tuženica sve da je htjela i da je zahtjev osnovan, isti nije mogla prihvatiti. Zahtjev je procesna pretpostavka za podnošenje tužbe.

8. Slijedom navedenog, sud po tužbi ne može postupiti i predlaže se da istu odbaci.

9. Činjenični navodi tužbe da su nejasni jer da tužiteljica nije realno prikazala predmet spora, odnosno tužbenog zahtjeva, obzirom da zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva na 38542/39323 dijela k. č. [katastarska čestica] šuma, ceste i putevi upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Stare k.č. iz kojih je nastala utužena k.č. da su činile, pored ostalog, ceste i puteve pa da je nejasno, odnosno tužbeni zahtjev je neosnovan, da bi se na nekretninama takvih kultura uopće stjecalo vlasništvo, pa tako niti temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, (NN 41/90) i /ili Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91).

11. Tužiteljica da nije dokazala u činjeničnim navodima tužbe zbog čega je pravno neutemeljena uknjižba prava vlasništva tuženice. Tuženica da je upisana vlasnikom na temelju javnih isprava koje je izdala tužiteljica, po svojim nadležnim tijelima i temeljem pravomoćnih rješenja tužiteljice, odnosno Općinskog suda u Poreču- Parenzo.

12. Ukoliko je tužiteljica smatrala da je povrijeđeno njezino knjižno pravo uknjižbom prava vlasništva tuženice, tuženica smatra da je tužiteljica tada trebala, u zakonom propisanom roku, podnijeti brisovnu tužbu.

13. Budući da je tuženica upisana vlasnikom starih k.č. iz kojih je nastala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zakonom propisanim zemljišnoknjižnim postupcima, odnosno i završnim rješenjem donijetim u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Rješenjem br.:Z- 5050/2004/1747 od 20. listopada 2010., smatra da su protekli rokovi za podnošenje brisovne tužbe.

14. Navodi i da u vrijeme stupanja na snagu ZIDZŠ i ZPZ stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u cijelosti bila u društvenom vlasništvu i slijedom toga na takvoj k.č. nije mogla u cijelosti biti provedena pretvorba društvenog vlasništva na šumskom i poljoprivrednom zemljištu.

15. U svakom slučaju, tuženica da je stekla pravo vlasništva predmetne k.č. i temeljem instituta dosjelosti. U neprekidnom, savjesnom i nesmetanom posjedu utužene k.č. kao i k.č. iz kojih je nastala je najmanje 40 godina, do podnošenja tužbe u ovom postupku, odnosno postupku koji se kod naslovljenog suda vodi pod P-555/20.

16. Slijedom navedenog, tuženica predlaže da sud odbaci tužbu, podredno odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i u svakom slučaju naloži tužiteljici da naknadi parnični trošak tuženici.

17. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to u z.k. izvatke na listu 6-12, 14-17 i 22-40 spisa, preslik nalaza mjernika na listu 13 spisa, zapisnik na listu 15-17 spisa, zahtjev za mirno rješenje spora na listu 41- 43 spisa, proveden je uviđaj na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernične struke TF i izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka na listu 153-162 spisa, u povijesni z.k. izvadak na listu 168-199 spisa, te u dopunu nalaza i mišljenja vještaka na listu 235-239 spisa.

18. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da tužbeni zahtjev osnovan.

19. Što se tiče vrijednosti predmeta spora sud je temeljem čl. 40. st. 2. i st. 3. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) odbio prigovor tuženice da je vrijednost predmeta spora od 13.372,28 eura previsoko označena obzirom je uvidom u oglase sa oglasnika Njuškalo, koje se odnose na prodaju poljoprivrednog zemljišta na širem području gdje se nalazi i predmetna nekretnina, utvrdio da se iste prodaju po cijeni između 7,00 i 8,00 eura/m2 što bi značilo da bi predmeta nekretnina po tim cijenama, a obzirom na svoju površinu, imala još i veću vrijednost nego što je to tužiteljica naznačila.

20. Predmet tužbenog zahtjeva je k.č. kao k. č. br. [katastarska čestica], u zemljišnim knjigama opisana kao šuma, cesta i putevi površine 39323 m2, k. o. [katastarska općina] (z.k. izvadak na listu 6-40 spisa) upisana je kao suvlasništvo tuženice u dijelu 38542/39323, i nastala je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, 609/2 šuma, 610/1 oranica, 610/2 šuma i 619/5 oranica sve k. o. [katastarska općina] (uvid u povijesni z.k. izvadak na listu 168-199).

21. Radi identifikacije nekretnine proveden je uviđaj na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernične struke.

22. Sudski vještak mjernične struke mr.sc. TF, dipl. ing. geod., u svom nalazu i mišljenju navodi da je predmetna k. č. [katastarska čestica] u katastru je upisana kao šuma, ceste i putevi ukupne površine 39.323 m2. U naravi se predmetne čestice nalazi u mjestu Vrsar i to na njegovom istočnom dijelu u neposrednoj blizini mjesta Velika Stancija Predmetna čestica u naravi je većim dijelom šuma, na dijelu čestice nalazi se poljski put, koji je i evidentiran u katastru.

23. Predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere obuhvaća slijedeće katastarske čestice Stare izmjere u cijelosti ili dio katastarske čestice: k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio k. č. [katastarska čestica] dio.

24. Površine katastarskih čestica iz Stare izmjere izražene su približno jer su određene grafički iz katastarskog plana Stare izmjere koji je preklopljen na katastarski plan Nove izmjere. Ovim preklopom grafičkog katastarskog plana Stare izmjere na katastarski plan odbačene su eventualne grube greške koje su upisane u katastar ili zemljišnu knjigu. Također, samo iz katastarskog plana Stare izmjere moguće je u naravi obilježiti čestice Stare izmjere u čijim površinama su sadržane eventualne greške prve geodetske izmjere, greške kartiranja čestica na katastarski plan i greške pretvorbe analognog katastarskog plana u digitalni katastarski plan, kao i druge pogreške koje nisu od utjecaja na ovu identifikaciju.

25. Na priloženoj identifikaciji na digitalnom ortofotu (DOF) prikazana je predmetna katastarska čestica k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere u crvenoj boji. Nalazu se prilaže i preklop čestica prikazan na katastarskom planu Stare izmjere na katastarski plan Nove izmjere na kojem je prikazana predmetna čestica k. č. [katastarska čestica]. Uz Nalaz i mišljenje prilaže i „Prikaz katastarskih čestica Stare izmjere na katastarskoj čestici k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere“, na kojem su označene u boji površine katastarskih čestica Stare izmjere sa obodnim točkama koje čine predmetnu k. č. [katastarska čestica] u Novoj izmjeri.

26. Površine katastarskih čestica u Staroj izmjeri koje čine k. č. [katastarska čestica] u Novoj izmjeri određene su grafički, te obzirom na točnost određivanja (grafička) zaokružene su tako, da se ukupna površina katastarskih čestica iz Stare izmjere poklapa sa površinom 39323 m2 - predmetne k. č. [katastarska čestica] iz Nove izmjere, a sve u svrhu iskazivanja omjera površina katastarskih čestica iz Stare izmjere koje su sadržane u površini predmetne k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere.

27. Udio površine katastarskih čestica Stare izmjere u površini katastarske čestice Nove izmjere izražen je omjerom i prikazan je posljednjoj koloni priložene tablice.

28. Temeljem prikazanog udjela površina katastarskih čestica iz Stare izmjere u površini k. č. [katastarska čestica] iz Nove izmjere moguće je upisati suvlasništvo.

29. Da bi se dobila točna površina dijelova predmetnih katastarskih čestica k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] Stare izmjere, koje čini udio u k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere, nužno bi bilo prije toga u naravi utvrditi i obnoviti međe predmetnih katastarskih čestica iz Stare izmjere sa nositeljima prava susjednih katastarskih čestica također Stare izmjere. Iz utvrđenih i obnovljenih međa i položajnih koordinata katastarskih čestica Stare izmjere, utvrdila bi se i točna površina koja je ušla u katastarsku česticu Nove izmjere k. č. [katastarska čestica], jer bi prikaz predmetnih katastarskih čestica iz Stare izmjere prikazan na katastarskom planu Nove izmjere bio točan i nedvojben.

30. Da bi se međe katastarskih čestica iz Stare izmjere iskolčile - obilježile u naravi po položaju, na način kako su preklopljene na katastarskom planu Nove izmjere, potrebno je stvoriti uvjete geodetske izmjere za obilježavanje utvrđenih međa u naravi.

31. U svom očitovanju na primjedbe tuženika vještakinja je ostala pri dostavljenom Nalazu i mišljenju od 30. svibnja 2024., za kojeg smatra da je izrađen sukladno pravilima i propisima geodetske struke, osim u dijelu ako postoji pogreška u tiskanju. Za izradu nalaza i mišljenja izrađena je vlastita identifikacija čestice stare izmjere. Nije moguće utvrditi stvarnu i točnu površinu čestica Stare katastarske izmjere sve dok se čestice Stare katastarske izmjere u naravi ne definiraju, odnosno dokle se ne utvrde, obnove ili urede sve međe. Nakon što se međe u naravi definiraju, tada se radi precizna geodetska izmjera iz koje se dobivaju podaci koji su referentni za izračun točnih površina čestica. U slučaju da su predmetne ili susjedne katastarske čestice Stare izmjere različito vlasništvo tada se prije nego se utvrde stvarne i točne površine katastarske čestice Stare izmjere potrebno ishoditi suglasnost vlasnika na „obnovljene, utvrđene ili uređene međe.

32. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 30. svibnja 2024., je razvidno da je katastarska čestica nove izmjere nastala još i od k. č. br. [katastarska čestica], i to u dijelovima, a sve k. o. [katastarska općina]. Osim toga, već je ranije u postupku koji je vođen pred naslovnim sudom poslovni broj: P-1533/2015, utvrđeno da u sastav predmetne katastarske čestice nove izmjere nije ušla k. č. br. [katastarska čestica] koja je navedena u zapisniku o preoblikovanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a što je razvidno i iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 30. svibnja 2024. Tužiteljica ističe i da ovaj nalaz i mišljenje govori o načinu i metodi kojim je vođen ovaj postupak preoblikovanja zemljišne knjige, koji ima brojne pogreške koje su dovele do velikog broja parničnih postupaka, i prouzročile velike materijalne troškove, kako bi se ove pogreške ispravile.

33. Nije osnovan prigovor tuženice da je provedeno vještačenje nepouzdano, radi samog načina provođenja vještačenja. Tako, primjerice, iz pravnog shvaćanje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske - poslovni broj Pž-3444/2023-3 od 5. ožujka 2024. i Pž-2590/2022-4 od 6. veljače 2024.) proizlazi da je ovo jedini mogući način provođenja vještačenja s obzirom na način kao je proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

34. Naime, sudski vještak je za potrebe vještačenja pribavio kopije katastarskog plana stare izmjere i u analognom obliku, te nove izmjere u digitalnom obliku. Preklapanjem planova stare izmjere i uklopom u novi katastarski plan vještak je izvršio uklapanje na poznate i identične točke oba sustava i izračunao površine i udio čestica starih oznaka u novim. Vještak je potom ukazao kako su izračunate površine približne jer je katastarski plan stare izmjere opterećen nedostacima u pogledu točnosti uz odnosu na grafičku izmjeru, položaj čestica, oblik i površinu čestica, budući da datira unatrag 200 godina. Vještak je naveo kako je grafička identifikacija sada jedino moguća, ali se ona ne poklapa uvijek s identifikacijom koja je napravljena kod izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere.

35. Preklop stare i nove izmjere te utvrđivanje površine čestica stare izmjere (kojima međe nisu bile utvrđene) jedino rješenje u konkretnom slučaju, jer je i preoblikovanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] provedeno bez utvrđivanja međa čestica stare izmjere od kojih su formirane nove čestice. Postupci preoblikovanja zemljišnih knjiga se i provode zato što su podaci u starim izmjerama stari i datiraju unazad 200 godina, kada su mogućnosti preciznih izmjera bile daleko manje nego danas, zbog čega službene površine navedene u katastarskom operetu ne odgovaraju stvarnim površinama na terenu.

36. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio obzirom da je vrlo detaljno pristupila zadatku koji joj je zadan te je vrlo stručno, sveobuhvatno i jasno iznijela zaključak do kojeg je došla, a koji prihvaća i ovaj sud.

37. Mjerničnim vještačenjem je utvrđeno da je nova k. č. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] nastala od dijelova ranijih k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], i ta površina je jedina mjerodavna i bitna. Kolika je površina starih čestica za ovaj postupak (ali i općenito) je irelevantno. Ovo napose stoga što površine koje su postojale u staroj zemljišnoj knjizi za k.č. Vrsar nisu bile točne već približne, a upravo je to i razlog zašto se provodi preoblikovanje zemljišnih knjiga. Ono što je bitno za ovaj postupak jest stvarna, fizička identifikacija.

38. Konačno, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u kojem je formirana nova k. č. [katastarska čestica], kao i određen njezin oblik i površina, sudjelovala je upravo (i samo) tuženica koja nije ničime prigovorila, pa tako ni površini novoformirane k. č. [katastarska čestica], kojoj sada prigovora.

39. U postupku preoblikovanja sudjelovala je samo tuženica, ne i tužiteljica (zapisnik broj: Z-5050/2004-1747 od 20. listopada 2010. na listu 15 do 17 spisa).

40. Obzirom na navedeno irelevantni su navodi tuženice da je ista utvrđena vlasnicom odlukom suda. Da je tužiteljica sudjelovala u tom postupku tek tada tuženica ne bi mogla sada, u ovom postupku, osnovano osporavati stjecanje prava vlasništva u tom izvanparničnom sudskom postupku.

- U odnosu na stjecanje prava vlasništva na nekretninama primjenom Zakona o šumama.

41. Odredbom članka 6. ZID ZŠ izmijenjen je članak 18. Zakona o šumama („Narodne novine“ br. 54/83, 32/87, 47/89) tako da isti, u stavku 1. glasi: "Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.“ Dakle, šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske. (tako i Vrhovni suda Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-450/12-2 od 11. siječnja 2012.)

42. Stare čestica k.br. 609/2 i 610/2 bile su po kulturi šuma i šumsko zemljište, pa tako su i na dan stupanja na snagu (16. listopada 1990.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama bile u naravi šuma i šumsko zemljište, njihova površina iznosi više od 10 ari te su bile u društvenom vlasništvu, zbog čega je, neovisno o tome je li se nalazila u zoni građevinskog zemljišta postala vlasništvo tužiteljice na temelju zakona.

43. Pritom, tuženica nije dovela u pitanje valjanost Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom „Borik“ za razdoblje od 1982. do 1991.

44. S obzirom na to da je čestica k.br. 225/2 dijelom nastala od čestice stare izmjere (k.br. 609/2 i 610/2 k. o. [katastarska općina]), kako to proizlazi iz zapisnika od 20. listopada 2020., sastavljenog u postupku preoblikovanja koji se vodio kod Općinskog suda u Poreču – Parenzo, broj Z-5050/2004/1747 i nalaza mjernika (list spisa 15-17 spisa), zatim, da su obje čestice u naravi šume, kao i da je tuženica na obje čestice bila uknjižena kao suvlasnik u omjeru koji odgovara suvlasničkom omjeru koji je predmet tužbenog zahtjeva, proizlazi da je tužiteljica na temelju odredbe čl. 6. Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o šumama stekala pravo suvlasništva u navedenom omjeru.

45. Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, uzimajući pritom u obzir činjenično stanje mjerodavno na dan stupanja toga zakona na snagu (16. listopada 1990.), jer je upravo taj trenutak relevantan za ocjenu je li tužitelj stekao pravo vlasništva na temelju zakona.

- U odnosu na stjecanje prava vlasništva na nekretninama primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

46. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 34/91) propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Stoga, da bi se izvršila uknjižba prava vlasništva na tužiteljicu potrebno je dokazati da se 24. srpnja 1991., odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu te da je predmetno zemljište bilo poljoprivredno zemljište.

47. Čestica k.br. 225/2 dijelom je nastala od nekretnina stare izmjere 492/2 pašnjak, 610/1 oranica i 619/5 oranica sve k. o. [katastarska općina], koje su na dan 24. srpnja 1991. godine bio oranica i pašnjak, tj. poljoprivredno zemljište. Sukladno čl. 2. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91, i dalje) propisano je da se poljoprivrednim zemljištem smatraju poljoprivredne površine, između ostalih i vinogradi. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91, i dalje) propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991. godine vodila se kao društveno vlasništvo s pravom korištenja općine Poreč.

48. S obzirom na tvrdnju tuženice da su navedene nekretnine na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bile građevinsko zemljište, a tuženica u tijeku postupka nije iznijela činjenice i predložila dokaze na te okolnosti, sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja, u skladu s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, utvrdio da se radi o poljoprivrednom zemljištu.

49. Teret dokaza o tome je na tuženici, odnosno na onome koji tvrdi da se radi o izgrađenom zemljištu, a ne poljoprivrednom zemljištu (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-603/2010-2 od 9. lipnja 2011.).

50. Sud pri tome navodi da se i na zemljištu koje se nalazi izvan zone građevinskog područja, može raditi o tome da je isto izgrađeno, slijedom čega se ne bi radilo o poljoprivrednom zemljištu.

51. Za tužiteljičino ex lege stjecanje vlasništva predmetne nekretnine nije relevantno je li se ta nekretnina u trenutku stjecanja (dakle, 16. listopada 1990.) nalazila (djelomično) unutar ili izvan zone građevinskog zemljišta.

52. Naime, (kako to proizlazi iz pravnog shvaćanja izraženog u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-450/2011 od 11. siječnja 2012)., činjenica je li se nekretnina nalazila u zoni građevinskog zemljišta ili izvan te zone na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama nema utjecaja na tužiteljevo stjecanje prava vlasništva.

53. Pored navedenoga čak i u slučaju da se ta nekretnina u cijelosti nalazila u zoni građevinskog zemljišta niti tada tuženica ne bi mogla postati vlasnikom te nekretnine.

54. Naime, čak i u slučaju da su istiniti navodi tuženice da je predmetna nekretnina građevinsko zemljište, tuženica niti prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine” broj 53/90) niti prema bilo kojem drugom zakonskom propisu nije mogao postati vlasnikom predmetne nekretnine. Ovo iz razloga jer, premda je čl. 7. tog Zakona (koji je stupio na snagu 6. prosinca 1990. – dakle, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama; „Narodne novine” broj 41/90) izmijenjena odredba čl. 9. st. 1. Zakona o građevinskom zemljištu, ta zakonska odredba ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za tuženičino stjecanje vlasništva nekretnina (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev-460/2009 od 16. lipnja 2010., Rev-464/2009 od 22. prosinca 2010. i Rev-292/2009 od 27. lipnja 2012.) – tom je odredbom Zakona o građevinskom zemljištu određeno da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravljaju općine na čijem se području nalazi zemljište, osim ako tim zemljištem na temelju Ustava i Zakona nisu upravljale druge društveno političke zajednice ili druge društveno pravne osobe. Međutim, pravo upravljanja koje su imale općine u skladu s odredbom čl. 9. Zakona o građevinskom zemljištu nije jedno od prava koje čine društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja), već je riječ o pravu na gospodarenje tim zemljištem do rješavanja pitanja titulara prava vlasništva, a u konkretnom slučaju titular prava vlasništva je „riješen” prije stupanja na snagu izmijenjene odredbe čl. 9. Zakona o građevinskom zemljištu i to stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Tuženica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine niti prema odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („Narodne novine” broj: 90/92, 94/93 i 117/97) budući da je tužiteljica postala vlasnikom nekretnine i prije donošenja tog Zakona, a k tome niti odredbama tog Zakona nije propisano da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskog zemljišta postale vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi.

55. Odlučno da li se neko zemljište koje se nalazi (i) unutar granice određene dokumentom prostornog uređenja poljoprivredno zemljište sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu jeste stanje zemljišta, to jest je li ono u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo izgrađeno ili neizgrađeno; ako je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu te je prema čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište ex lege u vlasništvu Republike Hrvatske.

56. Prema utvrđenju suda niti u odnosu na predmetne nekretnine tuženica nije iznijela činjenice i predložila dokaze kojima bi se u tijeku postupka utvrdilo da se radi o izgrađenom zemljištu.

57. Odredbom čl. 6. ZID ZŠ izmijenjen je čl. 18. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 54/83, 32/87 i 47/89) tako da isti, u stavku 1. glasi: „Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.“ Dakle, šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-450/12-2 od 11. siječnja 2012.).

58. Slijedom svega navedenog ovaj sud zaključuje da su nekretnine stare izmjere označene kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ranije bile upisane nezakonito kao vlasništvo Općine Vrsar, a glede kč. br. [katastarska čestica] kao suvlasništvo u dijelu 18/30. Predmetne nekretnine su povijesno po kulturi uvijek bile šume, odnosno poljoprivredno zemljište, a takve su bile i u vrijeme obnove zemljišne knjige, a nekretnina nove izmjere je upisana po kulturi kao šuma i ceste i putevi kako se u pravilu označuju putovi unutar šumskog zemljišta.

59. Dakle, u vrijeme stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90) dana 16. listopada 1990., i u vrijeme stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu dana 24. srpnja 1991., predmetne nekretnine stare izmjere su bile šume, odnosno poljoprivredno zemljište, te je vlasnik nekretnina stare izmjere temeljem Zakona tužiteljica.

60. Što se tiče stjecanja prava vlasništva od strane tuženice dosjelošću isto nije ničim dokazano u ovom postupku.

61. Stranke su potraživale troškove postupka.

62. Odredbom čl. 154. st.1 ZPP-a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kao je tužena u cijelosti izgubila parnicu to je sud istoj naložio plaćanje troškova ovog postupka.

63. Sukladno vrijednosti predmeta spora koja iznosi 13.272,28 eura te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023) tužiteljici se za svaku radnju za koju joj se priznaje 100% nagrade iz Tbr. 7.1. priznaje 250 bodova odnosno 500,00 eura.

64. Tužiteljica potražuje trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500,00 eura, za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura, sastav podnesaka od 3. kolovoza 2021., 13. rujna 2024. i 8. listopada 2024. u iznosu od 1.500,00 eura (za svaku radnju po 500,00 eura), sastav žalbe u iznosu od 750,00 eura, za pristup ročištima od 21. rujna 2021., 16. studenog 2021., 28. veljače 2024., 10. svibnja 2024. i 14. siječnja 2025. u iznosu od 2.500,00 eura (za svako ročište 500,00 eura), te trošak provedenog uviđaja i vještačenja u ukupnom iznosu od 1.405,76 eura, što sveukupno iznosi 7.155,76 eura.

65. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Pazinu, 14. veljače 2025.

Sudac:

Damir Rabar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- tužiteljici po ŽDO u Puli – Pola

- tuženici po pun.