Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-49/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Istarske kreditne banke Umag d.d., OIB: 65723536010, iz Umaga, Ernesta Miloša 1, zastupanog po predsjedniku Uprave MŽ i članici Uprave HŽ, protiv ovršenika TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po privremenom zastupniku mag. iur. Jurici Juriću, odvjetniku iz Đakova, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika, protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-1016/2023-4 od 31. listopada 2023., 14. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenika djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično uvažava kao osnovana te se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr- 1016/2023-4 od 31. listopada 2023.:

- potvrđuje u dijelu u kojem je radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja određena ovrha na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] prizemna stambena zgrada i dvorište u selu, površine 294 čhv (1057 m2) i u odluci o trošku,

- ukida u dijelu u kojem je radi naplate tražbine ovrhovoditelja određena ovrha na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. 177/1A kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2), te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje o ovrsi kojim je radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 105.403,02 eura s p.p., odredio ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] prizemna stambena zgrada i dvorište u selu, površine 294 čhv (1057 m2) i na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2). Određen je i trošak ovrhovoditelju u iznosu od 214,23 eura.

2. Protiv rješenja o ovrsi pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je ovršenik 2. listopada 2024. zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 2., 5. i 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) te zbog bitnih povreda odredaba postupka te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije ovršni zahtjev, odnosno da isti ukine i ovršni prijedlog odbaci uz nadoknadu troškova postupka.

3. Odgovor na žalbu podnio je ovrhovoditelj 17. listopada 2024. kojim osporava navode žalbe u cijelosti i predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ovrhovoditelj je svoju tražbinu utemeljio na dvije ovršne isprave, i to na temelju Ugovora o kreditu broj 900005019-6 od 21. ožujka 2007. koji je zaključen između Sucus d.o.o. Umag kao korisnika kredita i ovrhovoditelja kao banke, dok je ovdje ovršenik Ugovor potpisao kao založni dužnik. Navedenim Ugovorom korisniku kredita je stavljen na raspolaganje iznos od 350.000,00 kuna s rokom otplate dvije godine od stavljanja kredita u otplatu. Navedeni Ugovor je solemniziran po Javnom bilježniku Željku Krajini iz Umaga pod brojem Ov-3653/07 dana 29. ožujka 2007. U odnosu na taj Ugovor Javni bilježnik je izdao potvrdu ovršnosti pod brojem Ov-3653/07-4 dana 20. svibnja 2009. Radi osiguranja tražbine iz ovog Ugovora zasnovano je založno pravo na nekretnini ovršenika iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica]. Iz izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja od 31. kolovoza 2023. vidljiva je struktura tražbine ovrhovoditelja, kao i dospijeće tražbine.

5.1. Druga ovršna isprava je bjanko zadužnica do 50.000,00 kuna koju je izdao ovršenik kao jamac platac za dug Sucus d.o.o. iz Umaga 19. travnja 2007., a potpis ovršenika na bjanko zadužnici ovjeren je od strane Javnog bilježnika Željka Krajine iz Umaga 19. travnja 2007. pod brojem Ov-4689/07. Ova bjanko zadužnica je izdana radi osiguranja duga Sucus d.o.o. iz Umaga temeljem Ugovora o okvirnom kreditu po žiro- računu, broj računa 504003665 od 8. siječnja 2008. Iz izvatka iz poslovnih knjiga od 31. kolovoza 2023. vidljiva je visina i struktura duga, a radi osiguranja te tražbine upisano je založno pravo na nekretnini ovršenika u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica].

5.2. Na nekretnini na kojoj se također traži provođenje ovrhe, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2), nije upisano založno pravo.

6. U svojoj žalbi ovršenik navodi kako su učinjene bitne povrede postupka pri čemu ne navodi koje su to bitne povrede.

6.1. Prema članku 50. stavak 5. OZ-a, povodom žalbe protiv rješenja o ovrsi, po službenoj dužnosti se pazi na bitne povrede ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, pa se u odnosu na to na odgovarajući način temeljem članka 21. stavak 1. OZ-a primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP). Prema članku 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud povodom žalbi stranaka po službenoj dužnosti pazi na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP-a koje su navedene u članku 365. stavak 2. ZPP-a. Ispitujući pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti ocjena je ovog suda da takve bitne povrede odredaba postupka nisu učinjene.

6.2. Ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 1. i 2. OZ-a jer da isprave na kojima se temelji rješenje o ovrsi nisu ovršne isprave.

6.3. Žalbeni razlog iz članak 50. stavak 1. točka 1. OZ-a postoji ako isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi nije ovršna isprava, a iz točke 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti.

6.4. Ugovor o kreditu koji je solemniziran od strane javnog bilježnika je ovršna isprava, jer je člankom 23. stavak 1. točka 5. OZ-a propisano da su ovršne isprave i javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, dok je u članku 28. stavak 1. OZ-a propisano da je javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave. Javni bilježnik je temeljem članka 54. stavak 7. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.; dalje: ZJB) izdao potvrdu ovršnosti jer su ispunjeni uvjeti iz članka 54. stavak 1. ZJB-a kojim je propisano da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu.

6.5. Što se tiče bjanko zadužnice, ista također predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje se može tražiti ovrha na drugim predmetima ovrhe, a ne samo na računima kod banaka. U vrijeme kada je izdana bjanko zadužnica, 19. travnja 2007., bio je na snazi Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.; dalje: OZ/96) kojim je u članku 183.a stavak 1. bilo propisano da dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banke te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku. Stavkom 3. istog članka propisano je da se odredbe članka 183. stavka 2. te 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu, a člankom 183. stavak 7. OZ-a propisano je da isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Dakle, i na temelju bjanko zadužnice. Na identičan način regulirano je pitanje je li zadužnica ovršna isprava na temelju koje se može tražiti ovrha na drugim predmetima ovrhe, dakle i na nekretninama i u člancima 214. i 215. sada važećeg Ovršnog zakona. Razlika je samo u tome što sada važeći OZ traži da privatna isprava mora biti potvrđena od javnog bilježnika, a prema OZ/96 tražila se samo ovjera potpisa.

6.6. Nadalje, ovršenik je podnio žalbu i zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 5. OZ-a, kojim je propisano da se žalba može podnijeti i ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha. U konkretnom slučaju ne radi se o tražbinama za čije ostvarenje je propisan rok pa da se ovrha mora pokrenuti unutar tog roka (npr. kao kod smetanja posjeda i sl.).

6.7. Žalba je podnesena i zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 6. OZ- a jer da je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena jer da je ovrha određena na kući, okućnici i gospodarskim zgradama koje su ovršeniku potrebne za vlastito uzdržavanje i stanovanje.

6.8. Člankom 77. stavak 1. OZ-a propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, pa ni taj žalbeni razlog ne stoji, osim u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2) na kojoj nije upisano založno pravo za korist ovrhovoditelja. Međutim, osim tvrdnje da mu je nekretnina potrebna za vlastito uzdržavanje i stanovanje, uz činjenicu da ovršenik ima prijavljeno prebivalište u inozemstvu, te mu je postavljen privremeni zastupnik jer mu se dostava nije mogla izvršiti na prijavljenu adresu, a boravište nije poznato, u tom pravcu ovršenik ne iznosi druge činjenice, pa se ne može zaključiti da se radi o nekretninama koje su potrebne ovršeniku za stanovanje ili za vlastito uzdržavanje.

6.9. U žalbi navodi da izvaci iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja ne ispunjavaju pretpostavke predviđene člankom 31. stavak 2. OZ-a u svezi sa člankom 36. OZ-a jer nisu naznačeni opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, odnosno da nije razvidno kada su pojedini iznosi koji čine ukupno novčano potraživanje ovrhovoditelja dospjeli, kao i na što se odnose i do kada se obračunavaju te je li korisnik kredita išta otplatio. 6.10. Niti taj žalbeni navod nije osnovan jer je iz izvadaka iz poslovnih knjiga jasno što ovrhovoditelj potražuje po osnovu glavnice, kamate i naknada, kada je dospjela cjelokupna tražbina temeljem ovršnih isprava, a ako je korisnik kredita išta otplatio tada je na ovršeniku da navede tu činjenicu i da ju potkrijepi dokazima.

6.11. Ovršenik se poziva i na članak 80.b stavak 2. i 3. OZ-a jer da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a što da prvostupanjski sud nije ispitao.

6.12. Navedeni žalbeni razlog je djelomično osnovan. Ovrha je određena na dvije nekretnine ovršenika. Na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2) nije upisano založno pravo radi osiguranja tražbine ovrhovoditelja, za razliku od nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] prizemna stambena zgrada i dvorište u selu, površine 294 čhv (1057 m2). Zbog toga je u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2) prvostupanjski sud trebao ocijeniti je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja sukladno članku 80.b OZ-a. Isto ne vrijedi za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] prizemna stambena zgrada i dvorište u selu, površine 294 čhv (1057 m2) jer je ovršenik tu nekretninu založio za tražbinu ovrhovoditelja. Takvo shvaćanje zauzeto je i na sa sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. (Su IV – 87/2022).

7. Zbog toga je ovaj sud djelomično odbio žalbu ovršenika i potvrdio pobijano rješenje temeljem članka 280. točka 2. ZPP-a, a djelomično uvažio žalbu ovršenika i ukinuo pobijano rješenje primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a, sve u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a, sve kako je navedeno u izreci rješenja.

8. U dijelu u kojem je utvrđen trošak ovrhovoditelja pobijano rješenje je potvrđeno jer zbog ukinutog dijela rješenja o ovrsi trošak ne bi bio manji.

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će prijedlog za ovrhu u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 62 čhv (223 m2) ispitati u smislu članka 80.b stavak 2. i 3. OZ- a, te će ponovo o istom odlučiti, ali ne otiskivanjem štambilja ako ocijeni da nije narušena ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, već donošenjem pismene odluke koja će sadržavati obrazloženje.

Koprivnica, 14. veljače 2025.

Sutkinja

Vesna Rep