REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
XIV P-1635/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Mirku Veleglavcu, u pravnoj stvari tužitelja (ime u nominativu) ČN pok. Č, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan ga Željko Živković odvjetniku u ZOU "Željko Živković i Josipa Simsig Zorić" u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19, protiv tužene (ime u nominativu) JN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa je Tomislav Bujas odvjetnik u Zagrebu, Branimirova 39, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 18. prosinca 2024. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu objave odluke dana 14. veljače 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja (ime u nominativu) ČN pok. Č, OIB [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj ČN pok. Č, OIB [osobni identifikacijski broj], temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenim **.**.1994. s CN i dosjelošću stekao vlasništvo dijela čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida od 05. srpnja 2024. godine vještaka mjernika GN, koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-A, površine 5,00 m2“.
II. Nalaže se tužitelju (ime u nominativu) ČN pok. Č, OIB [osobni identifikacijski broj], platiti tuženoj (ime u nominativu) JN, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.250,00 eura (dvije tisuće dvjesto pedeset eura), uključivo sa zakonskom zateznom kamatom koja na isti iznos teče od dana 14. veljače 2025. godine do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u tužbi i tijekom raspravljanja navodio da je kupoprodajnim ugovorom sklopljenim **.**.1994. s CN stekao vlasništvo kuće položene u [adresa] katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koje pravo da je uknjižio i u zemljišnim knjigama.
2. Tužena da je uknjižena vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].
3. Predmet ove tužbe da da je vlasništvo prostora – prolaza položenog između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], koji da je zatvoren drvenim vratima koja da je postavila pravna prednica tužitelja CN, čijoj nekretnini da je bila pripadajuća sporna površina. Do 2005. godine u spornom prolazu da se nalazio dimnjak kuće tužitelja, a kada da je 2005. godine tužitelj započeo s adaptacijom svoje kuće navedeni dimnjak da je uklonio.
4. Suprug tužene EN da je pitao tužitelja za dozvolu da u spornom prostoru privremeno odloži svoje pokretnine, što da mu je tužitelj dozvolio, a 2015. godine EN da je zamolio tužitelja da između kuća stranaka postavi viseću konstrukciju, što da mu je tužitelj također dozvolio, ali pod uvjetom da potpiše izjavu da je prolaz vlasništvo tužitelja i da će isti osloboditi na traženje tužitelja. EN da je obećao da će navedenu izjavu napisati i ovjeriti u Zagrebu, pa je tužitelj, vjerujući istom na riječ, dozvolio da u njegovu (tužiteljevu) kuću zabije tri šine. Nakon nekoliko mjeseci kada da je tužitelj tražio od EN spomenutu izjavu ovaj da je to odbio tužitelju dati takvu izjavu.
5. Dodao je da sporni prostor služi kao komunikacija s čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja nekretnina da je u vlasništvu tužiteljeve supruge KN.
6. Tijekom parnice, podneskom od dana 22. listopada 2024. godine iskazao je tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.
7. Tužena se u pisanom odgovoru na tužbu i na glavnoj raspravi protivila činjeničnom obrazlaganju predmetne tužbe i postavljenom, pa i onom konačnom, tužbenom zahtjevu, predložila je isti odbiti kao neosnovan, a tužitelju naložiti plaćanje parničnog troška tuženoj.
8. Naglasila je da je isključiva vlasnica vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sastavni dio koje nekretnine da je i ovdje sporna površina vlasništvo koje da tužitelj svojata ovom tužbom.
9. Posebice je istaknula da tužitelj, ali ni jedan od pravnih prednika istog, nikada nije posjedovao niti koristio predmetni prostor, pače, dodala je da tužitelj za svoje tvrdnje sudu nije dostavio niti jedan dokument ili ispravu kojima bi krijepio svoje navode o vlasništvu utužene površine.
11. U dokaznom postupku pročitana je presude zbog izostanka donesena u predmetu ovog suda pod poslovnim brojem P-1834/03 dana 16. srpnja 2003. godine, pregledane su zemljišne knjige za predmetne nekretnine, izvod iz katastarskog plana za odnosno područje, fotografija dostavljena uz tužbu (list 8), pregledana je geodetska situacija izrađena po mjerniku ĐN iz društva Geodetska mjerenja d.o.o. dana 25. kolovoza 2018. godine, pregledana je fotografija na listu 23 spisa, pročitan je zapisnik očevida obavljenog dana 23. ožujka 2023. godine, uključivo s iskazima vještaka ŠN, te svjedoka ON pok. J i ĆN pok. MN, FN pok. C i DN sina G, pregledan je nalaz i mišljenje vještaka ŠN s nadnevkom 07. travnja 2023. godine uključivo sa dostavljenom skicom (list 40 spisa), pregledano je deset fotografija dostavljenih po tužitelju (listovi 43 do 47 spisa), pročitani su posjedovni listovi brojeva 3959 i 3032 za K. O. [katastarska općina], pročitan je zapisnik opetovanog očevida obavljenog dana 13. svibnja 2024. godine, pregledana je skica mjesta očevida vještaka mjernika GN s nadnevkom 09. srpnja 2024. godine, te izvodom iz katastarskog plana za odnosno područje, kao i osam fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida, pročitan je zapisnik glavne rasprave održane dana 22. listopada 2024. godine s iskazom tužitelja i tužene, saslušan je svjedok TN.
11.1. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.
12. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
13. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11
– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) ovaj sud na temelju po tužitelju predloženih dokaza nije mogao sa sigurnošću utvrditi odlučne činjenice koje bi snažile postavljeni zahtjev istog, pa je stoga tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i zato je, uz odluku o parničnom trošku, suđeno kao u izreci ove presude.
14. Naime, odredbama članka 7. stavka 1. i članka 219. stavka 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, tj. da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, pače, odredbom članka 229.a ZPP-a određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju iste činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
15. Tužitelj iskazanim zahtjevom i obrazlaganjem predmetne tužbe ističe da je vlasništvo ovdje sporne površine stekao zaključenjem kupoprodajnog ugovora dana **.**.1994. s CN i dosjelošću.
16. Susljedno iznesenom valja naglasiti da je odredbom stavka 3. članka 186. ZPP-a propisano da će sud po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.
17. Dalje je bitno naglasiti da je odredbom stavka 1. članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. navedenog članka ZVDSP-a određeno da je pravo vlasništva stečeno na temelju stavka 1. istog članka kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
17.1. Vlasništvo na nekretninama, sukladno odredbi stavka 1. članka 120. ZVDSP-a, stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu, dok se, osnovom stavka 1. članka 126. ZVDSP-a, odlukom suda ili drugoga tijela stječe vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, na način i pod pretpostavkama koje su propisane zakonom, a (stavak 2.) u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi, ali (stavak 3.) stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.
18. Za navesti je da je i stavkom 1. članka 20. Zakona o osnovnim vlasničkom pravnim odnosima (Nar. nov. broj: 53/91, 92/94 i 91/96 – dalje: ZOVO), a što se naglašava, jer je tužitelj tvrdio da je s CN kupoprodajni ugovor zaključio dana 05. prosinca 1994. godine, dakle, u vrijeme važenja ZOVO-a, bilo određeno da se pravo vlasništva stječe po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem, a stavkom 2. i odlukom državnog tijela, na način i pod uvjetima određenim zakonom, pravim poslom vlasništvo nekretnine stjecalo se (i danas se stječe sukladno stavku 1. članka 120. ZVDSP-a ) upisom u javnom knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom (članak 33. ZOVO-a).
19. Dakle, nedvojbeno je da tužitelj osnovom zaključenog kupoprodajnog ugovora s CN dana **.**.1994. nije stekao, niti, sukladno navedenim propisima, mogao steći vlasništvo sporne površine, pače, tužitelj u ovom postupku nije sudu kao dokaz dostavio citirani kupoprodajni ugovor, pa s obzirom da se tužitelj vlasnikom vrhu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], uknjižio osnovom presude zbog izostanka ovog suda pod poslovnim brojem P-1834/2003 donesene dana 16. srpnja 2003. godine (Z-5546/03, Ovr-1802/03) iz koje proizlazi da je tužitelj osnovom citiranog pravnog posla stekao vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica]., K. O. [katastarska općina], te kako je ovdje tužena JN uknjižena vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sastavnica koje nekretnine je utužena sporna površina, od 11. travnja 2005. godine (Z-2328/2005) na temelju pravomoćne presude ovog suda pod poslovnim brojem P-2778/2004 donesene 20. listopada 2004. godine, to je nesumnjivo da se na temelju navedenih dokaza nije moglo sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj temeljem kupoprodaje od 05. prosinca 1994. godine stekao vlasništvo utužene površine.
20. Uz obrazloženo u točki 19. važno je naglasiti, a što je razvidno u zemljišnim knjigama, da je tužena presudom od 20. listopada 2004. godine, pored uknjižbe vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na svoje ime, ishodila vrhu iste nekretnine brisanje vlasništva svoje pravne prednice LN koja se glede iste nekretnine upisala vlasnicom pred 18. veljače 1998. godine (Z-816/98, Ovr-334/98) na temelju presude ovog suda pod poslovnim brojem P-2453/97 donesene dana 18. studenog 1997. godine, a potonja ovlaštenica je uz upis svoga vlasništva navedenom presudom ishodila brisanje takvog prava vrhu čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], sa imena ranije uknjiženog vlasnika iste nekretnine NN pok. E koji je takvo pravo ishodio pred 31. srpnja 1970. godine (Z-1229/70, I-770/70) na temelju presude ovog suda pod poslovnim brojem P-252/1967 donesene dana 29. rujna 1967. godine, pače, niti u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u kojem je predmetna čest. zgr. [katastarska čestica], bila izvorno uknjižena (prilikom osnivanja zemljišnih knjiga, a prije upisa u Z. U. [broj ZK uloška] osnovom citirane presude ovog suda donesene u P-252/1967), na imenu MN pok. C i njegovih pravnih slijednika, među istima nije bila, kao što je nema ni upisane u Z.U 1517, K. O. [katastarska općina], i pravna prednica tužitelja CN.
21. Uz navedeno, a u odnosu na tvrdnje tužitelja da je dosjelošću, posjedovanjem kroz za to propisano vrijeme, stekao vlasništvo sporne nekretnine, valja istaknuti da je odredbom stavka 1. članka 159. ZVDSP-a propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavka 2. istog članka određen samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
21.1. Savjesnost, poštenje, posjeda se presumira u smislu odredbe stavka 5. članka 18. ZVDSP-a, međutim, iz ranije obrazloženog je nedvojbeno da pravna prednica tužitelja CN nije bila uknjižena vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], već su to bile treće osobe, do konačno ovdje tužene, što tužitelju nije moglo biti ili ostati nepoznato (zemljišne knjige su javne knjige), suviše, iz presude (P-1834/2003) koju je tužitelj ponudio kao dokaz stjecanja vlasništva sporne površine u ovoj parnici, proizlazi da je tužitelj od CN kupio vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].
22. U svezi s navedenim u točki 21.1. ovog obrazloženja, opetovanim očevidom predmetne sporne površine dana 13. svibnja 2024. godine (očevidom obavljenim dana 23. ožujka 2023. godine uz učešće vještaka mjernika ŠN nije se identificirala sporna površina) vještak mjernik GN dipl. ing. geodezije, nakon izvršenog geodetskog snimanja utužene površine, decidirano je iskazao, tako prikazano i na skici s nadnevkom od 05. srpnja 2024. godine (list 77 spisa), da sporna površina na istoj skici prikazana likom omeđenim slovima A-B-C-D-A, ukupne površine 5,00 m2, je sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], položajno razvidna i na kopiji katastarskog plana (list 79 spisa), u naravi sve sastavnice iste i na osam fotografija sačinjenih prilikom očevida 13. svibnja 2024. godine (listovi 81 i 82 spisa).
23. U katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] posjedovnom listu 3959, posjed čest. zgr. [katastarska čestica], upisane površine 40,00 m2, za cijelo je upisan na imenu ovdje tužene JN, dok je u posjedovnom listu broj 3032 posjednikom čest. zgr. [katastarska čestica], upisane površine 32,00 m2, upisan ovdje tužitelj ČN pok. Č.
24. Pored obrazloženog tijekom parnice saslušani svjedok TN pok. ČN vrlo jasno je ukazivao da je unatrag 25 godina od dana davanja iskaza, dakle, najmanje u razdoblju od 1999. godine do 2024. godine, na zamolbe tužiteljičinom suprugu radi posudbe kakve pokretnine – alata, potonji ključem otvarao vrata kojima je sporni prostor zatvoren, pače, navedeni svjedok je naglasio da mu je poznato da je upravo suprug tužene desetak godina ranije (oko 2014. godine) zamijenio stara drvena vrata kroz koja se ulazilo u sporni prostor, jer su bila dotrajala, novim vratima kakva i danas postoje.
25. I saslušani svjedok DN sin G decidirano je iskazivao da posljednjih četrdesetak godina (43 unazad davanja iskaza 2023. godine) spornu površinu posjeduje i koristi se istom ovdje tužena, ranije roditelji iste otac NN i majka CN, a navode spomenutih svjedoka svojim iskazom je krijepila i tužena koja je ukazivala na činjenicu da su njezini roditelji majka CN i otac NN vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kupili 1958. godine od upisane vlasnice ŽN, a 1964. godine otac tužene NN da je spornu površinu zatvorio drvenim vratima s ključem, te na istu odlagao svoj alat i druge pokretnine. Tek ponekad da je dozvolio tužitelju uči u utuženi prostor radi „čišćenja nafte koja je curila iz dimnjaka“.
26. U svezi s navedenim u točki 25. ovog obrazloženja i tužitelj je potvrdio u svom iskazu da su na spornom prolazu postojala drvena vrata s ključem (tužitelj kupuje čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], 1994. godine), te da je ključ drvenih vrata koji mu je dao suprug tužene PN vratio istom nakon rušenja dimnjaka koji je bio izveden iz prizemlja njegove (tužiteljeve) kuće. U svezi s navedenim ključem naglasio je da ga nije bilo među ključevima koje mu je od kupljene kuće (čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) po nalogu CN dala treća osoba IN.
27. Glede iznesenog u točki 26. treba posebno naglasiti dio tužiteljeva iskaza da je isti u posjed sporne površine ušao u onom trenutku kada mu je PN dao ključ iste površine, dakle, najranije nakon zaključenja ugovora od 05. prosinca 1994. godine, te da je prestao posjedovati tu površinu 2003. godine kada je PN vratio taj ključ, što implicira zaključak da je tužitelj osobno, sve da jeste tako, posjedovao spornu površinu najviše devet godina, uz što valja istaknuti da je tužitelj iskazao i da je ranije postojeći objekt na mjestu današnje čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], srušio stric CN kada se vratio iz inozemstva 1964. godine i tada je napravljen objekt katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kakav i danas postoji, pače, nakon izgradnje novog objekta ulaz u navedenu novoizgrađenu kuću da je izveden sa istočne strane te da se više nije prolazilo do kuće utuženom površinom radi dolaska do gusterne.
27.1. Ovdje je za istaknuti da sud nije prihvatio iskaz svjedoka ON pok. J (rođen 1966. godine) značajnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, jer iz istog proizlazi da je kao dijete od 5-6 godina slobodno ulazio na spornu površinu, što očito nije bilo moguće 1971. ili 1972. godine, jer je otac tužene NN spornu površinu 1964. godine zatvorio drvenim vratima, ali i jer je pravni prednik CN, stric iste po povratku iz inozemstva 1964. godine srušio ranije postojeći objekt na mjestu danas izgrađenog oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te je zidom zazidan sporni prolaz, o istom zidu kazivao je i svjedok ĆN, ali nije znao tko i kada ga je izgradio, pače, o istom zidu visine 2,50 – 3,00 metara kazivao je i svjedok FN pok. C iza kojeg zida se nalazila ljetna kuhinja vlasništva CN, susljedno čemu, prije svega uvažavajući navode tužitelja da je prilikom rekonstrukcije građevine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], stric CN otvorio ulaz u objekt iz dvorišta sa istočne strane te se više nije moglo proći, zbog opisanog zida kroz spornu površinu, pa iako tužitelj navodi da se istom moglo proći do gusterne prije izgradnje tri betonske stepenice i podesta (slike na listu 81 spisa) preko kojeg tužitelj danas pristupa svom objektu, očito je da se spornim prolazom nije moglo proći niti prije toga, jer bi inače bilo besmisleno zatvaranje utuženog prostora sa južne strane drvenim vratima 1964. godine (ako je isti prostor bio otvoren sa sjeverne strane), ali bi jednako tako bilo nesuvislo i uzimanje ključa tih istih vrata po tužitelju nakon kupoprodaje 1994. godine, jer mu je tada taj ključ bio nepotreban ako je u sporni prostor mogao ući sa sjeverne strane prije izgradnje tri betonske stepenice koje su očito naslonjene na već ranije izvedeni zid kojima je sporna površina ograđena prema sjeveru i iza kojeg zida je bila ljetna kuhinja CN kako je kazivao svjedok FN.
28. Susljedno svemu obrazloženom, posebice, jer tužitelj nije dokazao da je od CN kupio vlasništvo sporne površine, niti da je ista bila vlasnica i posjednica te površine, pače, budući je tužitelj u razdoblju od 1994. godine do 2003. godine posjedovao spornu površinu samo devet godina, a iz supstrata izvedenih dokaza nije se sa sigurnošću moglo utvrditi da su njegovi pravni prednici posjedovali utuženu površinu u daljnjem vremenu do potrebitog zakonom propisanog razdoblja za stjecanje vlasništva dosjelošću (točka 21. ovog obrazloženja), o tome i upisi posjeda u katastarskom operatu, konačno, jer se zbog postojećeg zemljišno knjižnog upisa, sve da ga je u određenom vremenu i bilo, posjed tužitelja se ne može smatrati poštenim, jer je znao i nije mu moglo ostati nepoznato da posjeduje površinu uknjiženog vlasništva tužene i njezinih pravnih prednika, to je ovaj sud ocijenio da tužitelj nije dokazao da vlasništvo sporne površine stekao ni dosjelošću, pa je stoga neosnovani tužbeni zahtjev odbijen i zato je o istom suđeno kao u izreci ove presude.
29. Podredno je ovdje samo za dodati da ovaj sud nije smatrao značajnim da su prednici tužitelja otvorili prozor na svojoj kući (čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) sa škurama gledajući na spornu površinu, što u konkretnoj situaciji (takav prozor je nesporno imala i tužena na svojoj kući (čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), niti što su isti eventualno dio instalacija (dimovod, voda iz gusterne) spojili preko sporne površine do svog objekta (čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), jer tim činima nisu mogli, niti su stekli vlasnička ovlaštenja vrhu sporne površine, a utvrđenje drugih stvarno pravnih ovlaštenja glede iste površine tužitelj nije niti tražio u ovoj parnici. Pače, i navod tužitelja da ga je suprug tužene pitao za dozvolu da posebne željezne držače ukopa u zid kuće tužitelja kako bi na iste oslonio plastičnu nadstrešnicu, po ocijeni ovog suda, upravo krijepi tvrdnje tužene o njezinom vlasništvu sporne površine, a dodatne navode o tome da mu je suprug tužene „obećao priznati vlasništvo utužene površine“ tužitelj nije ničim dokazao.
30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članaka 154. stavku 1., te člancima 155. i 164. ZPP-a, a tuženoj koja je uspjela u parnici, te određeno popisala parnični trošak, uz vrijednost predmeta spora od 10.001,00 kunu ili 1.327,36 eura po fiksnom tečaju Hrvatske narodne banke od 7,53450 kuna za 1,00 euro, ovaj sud je utvrdio trošak za sastav odgovora pisanog na tužbu 100,00 bodova, te za šest zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištima na dane 16. rujna 2021. godine, 23. ožujka 2023. godine, 09. travnja, 13. svibnja, 22. listopada i 18. prosinca 2024. godine, ukupno 600,00 bodova (6X100,00 bodova), kao i za sastav dva podneska od 11. svibnja 2023. godine i 27. kolovoza 2024. godine (očitovanja na nalaze i mišljenja vještaka) ukupno 200,00 bodova (2X100,00 bodova), sveukupno 900,00 bodova, sve sukladno Tbr. 9. stavka 1., Tbr. 8. stavka 1. i 2. u svezi s Tbr. 7. stavak 1. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Nar. nov. broj: 138/23, dalje: Tarifa) ili u novcu 1.800 eura po Tbr. 54. Tarife (1,00 bod u vrijednosti od 2,00 eura) i još 25,00% PDV-a na isti iznos po Tbr.46 Tarife u iznosu od 450,00 eura, sveukupno 2.250,00 eura, koliko je tuženoj dosuđeno troška, a tužitelju naloženo platiti istog.
41.1. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od donošenja presude do isplate sukladno članku 30. stavku 2. Ovršnog zakona (Nar. nov. broj: 112/12, 25/13, 93/14, 65/16, 73/17 i 131/20), u visini prema članku 29. stavkom 2. ZOO-a.
U Šibeniku, dana 14. veljače 2025. godine
S U D A C
Mirko Veleglavac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Stranka nezadovoljna ovom presudom može protiv iste izjaviti žalbu u roku od petnaest dana po objavi ili prijemu pisanog otpravka istih ovisno o urednosti dostave za ročište objave odluke. Eventualna žalba podnosi se pisano ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DN-a:
Po zapisniku o objavi strankama.