REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

P-43/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sucu Damiru Rabaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, protiv tuženice OPĆINE VRSAR, Trg Degrassi 1, Vrsar, OIB 03592077573, koju zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica u Rovinju, Carera 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025., u nazočnosti zamjenika ŽDO i zamjenice punomoćnice tuženice, na ročištu za objavu održanom 14. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od 13.272,28 eura.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo suvlasništva temeljem Zakona na suvlasničkom dijelu tuženika od 6355/10000 na nekretnini oznaka: kč. br. [katastarska čestica], oranica i pašnjak, ukupne površine 59982 m2, k. o. [katastarska općina].

II. Tužiteljica je ovlaštena na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istodobnu uknjižbu brisanja svih vlasničkih prava tuženice na nekretninama iz točke I. ovog tužbenog zahtjeva.

III. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.305,64 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 17. listopada 2022. tužiteljica navodi da je Općina Vrsar u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], oranica i pašnjak, površine 59982 m2, k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, pašnjak, ukupne površine 59982 m2, u 6355/10000 suvlasničkog udjela.

2. Iz uvjerenja o statusu nekretnina Istarske županije, Regione Istriana, Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Poreč-Parenzo, Klasa: 350- 01/18-02/1065, URBROJ:2163/1-18-05/1-18-3 od 6. lipnja 2018. godine razvidno je da se nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja te je korištenje i namjena površina označeno kao „P2-vrijedno obradivo tlo“.

3. Prilikom osnivanja nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] formirana je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nastala o katastarskih čestica stare izmjere oznake 1210/1, 1210/2, 1214, 1221, 1226, 1232/1, 1232/2 te 1234 sve k. o. [katastarska općina] na kojim česticama je bilo upisano pravo vlasništva Općine Vrsar te od katastarskih čestica stare izmjere oznake 1213/1, 1213/2, 1219/1, 1219/2, 1222, 1223, 1224, 1225 te 1233 sve k. o. [katastarska općina] u ranijem društvenom vlasništvu s pravom korištenja „Plave lagune“ i Poljoprivrednog kombinata, a koji dio u odnosnu površinu novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan je kao suvlasništvo Republike Hrvatske.

4. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga za nekretnine označene kao 1210/1, 1210/2, 1214, 1221, 1226, 1232/1, 1232/2 te 1234 sve k. o. [katastarska općina] razvidno je da su predmetne nekretnine, bile upisane kao društveno vlasništvo.

5. Odredbom članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) propisano je da se poljoprivrednim zemljištem smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

6. Odredbom članka 3. citiranog zakona propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.

7. S obzirom da je nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana kao društveno vlasništvo, a radi se o nekretnini koja je u naravi poljoprivredno zemljište, to je Republika Hrvatska na temelju Zakona stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) odnosno 24. srpnja 1991.

8. Naglašava da je suvlasnički dio nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, dan u zakup na 4. javnom natječaju. Svi podaci o zakupu konkretnog poljoprivrednog zemljišta nalaze se u predmetu Općine Vrsar-Orsera, Klasa: 320-02/21-01/16 i Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola broj M-DO-261/2022.

9. Smatra nespornim da je u konkretnom slučaju riječ o nekretnini koja treba u cijelosti biti u vlasništvu Republike Hrvatske, jer je riječ o poljoprivrednom zemljištu najmanje od 23. srpnja 1991. pa nadalje. Slijedom navedenog, predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka, u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev kao osnovan.

10. Tuženica u odgovoru na tužbu prigovara visoko i neodgovarajuće naznačenoj vrijednosti predmeta spora budući da se radi o utvrđenju prava vlasništva.

11. Tuženica predlaže da sud utvrdi vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,22 eura (10.000,00 kn), a kako je to uobičajeno tužiteljica naznačavala u mnoštvu činjenično i pravno istovrsnih sporova radi utvrđenja prava vlasništva koji su se vodili ili koji se vode kod istog suda između istih stranaka.

12. Tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

13. Navodi da su se nekretnine stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno podacima iz prostornog plana bivše Općine Poreč, pravnog prednika tuženika, na relevantan datum, 24. srpnja 1991. godine nalazile unutar građevinskog područja.

14. Tužiteljica da nije dokazala da li je utužena k.č. nastala iz cijelih navedenih starih k.č. ili iz njihovih dijelova odnosno kojih dijelova. Nadalje nije dokazala i da su stare k.č. činile poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu i da su bile izvan građevinskog područja na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, NN 34/91 (dalje: “ZPZ“).

15. Sukladno odredbama ZPZ i Zakona o prostornom uređenju, te zauzetim pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ističe da je Republika Hrvatska na temelju posebnih zakona, od kojih je jedan i ZPZ, prije stupanja na snagu ZVDSP postala temeljem zakona vlasnik nekretnina u odnosu na koje su bile ispunjene pretpostavke iz tih posebnih zakona, i da su kod ZPZ dovoljne dvije pretpostavke od kojih je prva da se radi o nekretnini u društvenom vlasništvu, a druga pretpostavka je da se radi o poljoprivrednom zemljištu, i koja druga pretpostavka se dokazuje prema usvojenom pravnom shvaćanju revizijskog suda upravo rješenjem nadležnog upravnog odjela za prostorno uređenje iz kojeg je vidljivo da je određena nekretnina na dan stupanja na snagu ZPZ bila izvan granica građevinskog područja (pravno shvaćanje iz Rješenja Broj: Rev 431/12-2 od 18. svibnja 2016).

16. U svakom slučaju tužbeni zahtjev da je neosnovan i zato jer je tužiteljica sudjelovala u postupku nove katastarske izmjere (stadij u kojem se utvrđuje oblik i površina nove k.č.) i nastavno u postupku obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], kada je sud pravomoćnim, završnim rješenjem Broj Z-5050/2004/1427 od 1. veljače 2010. upisao suvlasnikom Općinu Vrsar u 6355/10000 dijela i HFP (odnosno nakon prestanka postojanja HFP-a) Republiku Hrvatsku u 3645/10000 dijela.

17. Odluka o obnovi zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], NN 123/00, i oglas br. 6484 (NN 94/2011) odnosno Odluka o otvaranju obnovljene zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], se prilažu. Citiranom odlukom o otvaranju zemljišne knjige, pozvane su sve osobe koje smatraju da bi trebalo u zemljišnu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, da dostave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave za upise, odnosno prigovore postojećim upisima ili njihovom prvenstvenom redu do 31. prosinca 2011. U odluci je navedeno i da se istekom navedenog roka za ispravak smatra da je zemljišna knjiga istinita i potpuna, a osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uživaju zaštitu. Nesporno je da je tužiteljica zastupana po ODO Pazin sudjelovala u postupku nove katastarske izmjere, obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Također je nesporno i da tužiteljica nije podnijela prigovor protiv završnog Rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Poreču-Parenzo Z-5050/2004/1427 od 1. veljače 2010. (HFP je prvotno upisan vlasnikom rješenjem donijetim pod istim brojem Z-5050/2004/1427 cca 2008. odnosno dok je postojao, a prestao je postojati 31. ožujka 2011., kojim je tuženica upisana suvlasnikom k. č. [katastarska čestica] u 6355/10000 dijela), pa tako niti tužbu za ispravak ili brisovnu tužbu, već tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, 25. siječnja 2023., cca 11,5 godina od otvaranja obnovljene zemljišne knjige i cca 13 godina od pravomoćnog upisa prava vlasništva tuženice. Zakonom o zemljišnim knjigama je propisano kada se obnovljena zemljišna knjiga smatra istinitom i potpunom i koji je učinak sudskih odluka donijetih u tom posebnom zemljišnoknjižnom postupku, a kojem je prethodio postupak nove katastarske izmjere i izlaganja katastarskih podataka.

18. Zato da tužiteljica, odnosno druga osoba koja je sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, nije ovlaštena zahtijevati utvrđenje prava vlasništva nekretnine nastale u tom postupku, kada za istu prethodno nije podnijet prigovor odnosno tužba za ispravak, a koji su posebna pravna sredstva radi zaštite od pogrešnog i neispravnog upisa u postupku obnove zemljišne knjige.

19. Da su sve stare oznake k.č. iz kojih je nastala nova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] činile 24. srpnja 1991. poljoprivredno zemljište tada ne bi rješenjem Z-5050/2004/1427 od 1. veljače 2010. bio na suvlasničkom udjelu od 3645/10000 dijela upisan Hrvatski fond za privatizaciju temeljem čl. 47. Zakona o privatizaciji. Stare k.č., a koje su činile suvlasnički udio HFP-a i to k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile su unutar građevinskog područja, na kojima je bivše društveno poduzeće imalo pravo korištenja i koje kao takve nisu procijenjene u vrijednost temeljnog kapitala pretvorenog poduzeća sukladno odredbama ZPDP (NN 19/91) pa su prenijete temeljem tada važećeg čl. 47 ZP-a fondu.

20. Tuženica predlaže da sud donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i naložiti tužiteljici da tuženici naknadi parnični trošak.

21. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u zahtjev za mirno rješenje spora na listu 5-7 spisa, u ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta na listu 9-16 spisa, u uvjerenje o statusu nekretnina na listu 21-23 spisa, u z.k. izvadak na listu 24-25 spisa, u zahtjev na listu 26 spisa, u odluke na listu 42-44 spisa, u zapisnik na listu 56-67 spisa, u uvjerenje o statusu nekretnina na listu 68 spisa, u preslik spisa Općinskog suda u Poreču Z-4460/08 na listu 55-82 spisa, proveden je uviđaj na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernične struke Marije Brajković i poljoprivredne struke Ranka Anđelinija, izvršen je uvid u nalaz vještaka na listu 119-128 spisa, te 139-150 A spisa, u nalaz i mišljenje vještaka na listu 157-161 spisa, te u dopunu nalaza i mišljenja na listu 163-164 spisa.

22. Nakon provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

23. Što se tiče vrijednosti predmeta spora sud je utvrdio da temeljem čl. 40. st. 2. i st. 3. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) nije osnovan prigovor tuženice da je vrijednost predmeta spora od 13.372,28 eura previsoko označena obzirom je uvidom u oglase sa oglasnika Njuškalo, koje se odnose na prodaju poljoprivrednog zemljišta na širem području gdje se nalazi i predmetna nekretnina, utvrdio da se iste prodaju po cijeni između 7,00 i 8,00 eura/m2 što bi značilo da bi predmeta nekretnina po tim cijenama, a obzirom na svoju površinu, imala još i veću vrijednost nego što je to tužiteljica naznačila.

24. Među strankama nije sporno:

- da je tužiteljica podnijela i da tuženica nije bio suglasna sa zahtjevom za mirno rješenje spora.

- da je tuženica upisana suvlasnikom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 6355/10000 dijela.

- da je tuženica prije nove katastarske izmjere, obnove i preoblikovanja (stara zemljišna knjiga je postojala, bila je osnovana) zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], bila upisana vlasnikom stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz kojih je čestica (pored drugih) nastala utužena, nova, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- nije sporan podatak o statusu i namjeni k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan izdavanja Uvjerenja od 6. lipnja 2018.

25. Prema Uvjerenju o statusu nekretnina Klasa: 350-01/18-02/1065, URBROJ: 2163/1-18-05/1-18-3 od 6. lipnja 2018. godine (list 68 spisa) proizlazi da su se nekretnine stare izmjere označene kao k. č. br. [katastarska čestica] te 1233 sve k. o. [katastarska općina] nalazile unutar građevinskog područja općine (tada grada) Vrsar.

26. Radi identifikacije predmetnih nekretnina proveden je uviđaj na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernične struke i poljoprivredne struke.

27. Mjernični vještak Marija Brajković opisuje lice mjesta na način da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru u zemljišnoj knjizi upisana kao oranica i pašnjak ukupne površine od 59.982 m2. U naravi na predmetnoj čestici nalazi se nekoliko redova zasađenih maslina, poljski putevi, dio dalekovoda, pašnjak i zarašteni dio (u korovu). Čestica je ograđena dijelom sa ogradom, a na sjevernom dijelu čestice u vrijeme uviđaja nalaze se konji. Predmetna čestica nalazi se sjeverno od mjesta Kapetanova stancija, u neposrednoj blizini mjesta Vrsar.

28. U svom nalazu i mišljenju mjernični vještak Marija Brajković navodi da je predmetna k. č. [katastarska čestica] u katastru upisana kao oranica i pašnjak ukupne površine od 59982 m2. U naravi se predmetna čestica nalazi u mjestu Vrsar i to na njegovom istočnom dijelu. Predmetna čestica u naravi je većim dijelom pašnjak, na dijelu čestice nalaze se zasađena stabla maslina, te poljski put preko parcele. Predmetna k. č. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] izmjere obuhvaća slijedeće čestice Stare izmjere u cijelosti ili samo dio: 1210/1, 1210/2, 1222, 1223, 1221 – dio, 1213/1, 1213/2, 1224, 1225, 1232/1 – dio, 1226, 1219/1, 1219/2, 1234, 1232/2, 1233, 1214 – dio, 1212 – dio, 1218/1 – dio

29. Površine katastarskih čestica iz Stare izmjere izražene su približno jer su određene grafički iz katastarskog plana Stare izmjere koji je preklopljen na katastarski plan Nove izmjere. Ovim preklopom grafičkog katastarskog plana Stare izmjere na katastarski plan odbačene su eventualne grube greške koje su upisane u katastar ili zemljišnu knjigu. Također, samo iz katastarskog plana Stare izmjere moguće je u naravi obilježiti čestice Stare izmjere u čijim površinama su sadržane eventualne greške prve geodetske izmjere, greške kartiranja čestica na katastarski plan i greške pretvorbe analognog katastarskog plana u digitalni katastarski plan, kao i druge pogreške koje nisu od utjecaja na ovu identifikaciju.

30. Na priloženoj identifikaciji na digitalnom ortofotu (DOF) prikazana je predmetna katastarska čestica k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere u crvenoj boji.

31. Nalazu se prilaže i preklop čestica prikazan na katastarskom planu Stare izmjere na katastarski plan Nove izmjere na kojem je prikazana predmetna čestica k. č. [katastarska čestica]. Uz Nalaz i mišljenje prilaže se „Prikaz katastarskih čestica Stare izmjere na katastarskoj čestici k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere“, na kojem su označene u boji površine katastarskih čestica Stare izmjere sa obodnim točkama koje čine predmetnu k. č. [katastarska čestica] u Novoj izmjeri.

32. Površine katastarskih čestica u Staroj izmjeri koje čine k. č. [katastarska čestica] određene su grafički, te obzirom na točnost određivanja (grafička) zaokružene su tako, da se ukupna površina katastarskih čestica iz Stare izmjere poklapa sa površinom 59982 m2

- predmetne k. č. [katastarska čestica] iz Nove izmjere, a sve u svrhu iskazivanja omjera površina katastarskih čestica iz Stare izmjere koje su sadržane u površini predmetne k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere. Udio površine katastarskih čestica Stare izmjere u površini katastarske čestice Nove izmjere izražen je omjerom i prikazan je posljednjoj koloni priložene tablice. Temeljem prikazanog udjela površina katastarskih čestica iz Stare izmjere u površini k. č. [katastarska čestica] iz Nove izmjere moguće je upisati suvlasništvo.

33. Vještakinja ističe da bi za utvrđenje točne površine dijelova predmetnih katastarskih čestica [katastarska čestica] Stare izmjere, koje čini udio u k. č. [katastarska čestica] Nove izmjere, nužno bilo prije toga u naravi utvrditi i obnoviti međe predmetnih katastarskih čestica iz Stare izmjere sa nositeljima prava susjednih katastarskih čestica također Stare izmjere. Iz utvrđenih i obnovljenih međa i položajnih koordinata katastarskih čestica Stare izmjere, utvrdila bi se i točna površina koja je ušla u katastarsku česticu Nove izmjere k. č. [katastarska čestica], jer bi prikaz predmetnih katastarskih čestica iz Stare izmjere prikazan na katastarskom planu Nove izmjere bio točan i nedvojben. Da bi se međe katastarskih čestica iz Stare izmjere iskolčile – obilježile u naravi po položaju, na način kako su preklopljene na katastarskom planu Nove izmjere, potrebno je stvoriti uvjete geodetske izmjere za obilježavanje utvrđenih međa u naravi.

34. Tuženica smatra da vještak nije mogao identificirati predmetnu, utuženu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao takvu sa stanjem na dan stupanja na snagu ZPZ (NN 34/91), 24. srpnja 1991., budući da je ova k.č. nastala otvaranjem nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] 13.srpnja 2011., i to od 17 starih k.č. (koje su postojale 24.7.1991. i to u drugom obliku i površini). Nadalje smatra da nije moguće da bi stara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je imala površinu od 5065 m2 mogla ući sa površinom od 5260 m2 u novu k. č. [katastarska čestica] te dodatno još sa drugih 400 m2 u novu k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

35. Dakle, predmet tužbenog zahtjeva je 6355/10000 dijela k.č 1307, u zemljišnim knjigama opisana kao oranica i pašnjak, površine 59982 m2, k. o. [katastarska općina], koja se vodi kao vlasništvo tuženice (z.k. izvadak na listu 24-25 spisa). Prije toga vodila se, nesporno, kao društveno vlasništvo s pravom korištenja općine Poreč. 36. Navedena čestica nastala je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od dijela čestice stare oznake 1210/1, 1210/2, 1222, 1223, 1221, 1213/1, 1213/2, 1224, 1225, 1232/1, 1226, 1219/1, 1219/2, 1234, 1232/2, 1233, 1214, 1212, 1218/1 Stare izmjere, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka.

37. Nekretnine stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno podacima iz prostornog plana bivše Općine Poreč, pravnog prednika tuženice, na relevantan datum 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja. Ovo proizlazi iz spisa zemljišnoknjižnog odjela Poreč-Parenzo broj Z-4460/08 i Z-5050/2004/1427, odnosno time i Uvjerenja Ureda državne uprave u Istarskoj županiji od 30. svibnja 2005., koje se nalazi u spisu (list 55-82 spisa).

38. U postupku preoblikovanja sudjelovala je samo tuženica, ne i tužiteljica (zapisnik broj: Z-5050/2004-1427 od 1. veljače 2010. na listu 56-67 spisa).

39. Obzirom na navedeno irelevantni su navodi tuženice da je ista utvrđena vlasnicom odlukom suda. Tek da je tužiteljica sudjelovala u tom postupku tada tuženici ne bi mogla sada, u ovom postupku, osnovano osporavati stjecanje prava vlasništva u tom izvanparničnom sudskom postupku.

40. Mjerničnim vještačenjem provedena je identifikacija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u današnjem obliku i površini, ali i prema stanju na 24. srpanj 1991. tj. prema starom stanju i to tako da je prikazano od kojih dijelova starih k.č. je formirana današnja k. č. [katastarska čestica]. Tom prilikom je korištenja metoda preklopa. Radi toga se površina katastarske čestice u staroj izmjeri ne može točno definirati no površina iz nove izmjere je službena te je obzirom na tehniku mjerenja točno izračunata.

41. Vještak poljoprivredne struke Ranko Anđelini u svom nalazu i mišljenju zaključuje kako ne postoje egzaktni podaci o stanju nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. tj. na dan donošenja zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/1991). Međutim smatra da je predmetna nekretnina na predmetni datum predstavljala poljoprivredno zemljište. Moguće je da je nekretnina na predmetni datum bila zapuštena, međutim sukladno članku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/1991). poljoprivrednim zemljištem se smatra i zemljište ... koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

42. Sud je nalaze i mišljenja oba vještaka u cijelosti prihvatio obzirom su oba vještaka vrlo detaljno pristupila zadatku koji im je zadan te su vrlo stručno, sveobuhvatno i jasno iznijeli zaključak do kojeg su došli, a koji prihvaća i ovaj sud. 43. Što se mjerničnog vještačenja tiče istim je utvrđeno da je nova k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u nastala od cijelih ili dijelova ranijih k. č. [katastarska čestica] i ta površina je jedina mjerodavna i bitna.

44. Kolika je površina čestica stare izmjere, za ovaj postupak (ali i općenito) je irelevantno. No čak i da je k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nastala od čestica površina kojih ne bi odgovarala površini nove čestice, i to bi bilo irelevantno jer površine koje su postojale u staroj zemljišnoj knjizi za k.č. Vrsar nisu bile točne već približne, a upravo je to i razlog zašto se provodi preoblikovanje zemljišnih knjiga. Ono što je bitno za ovaj postupak jest stvarna, fizička identifikacija od koje čestice ili dijela stare čestice je nastala nova čestica.

45. Kao što je navedeno, postupci preoblikovanja zemljišnih knjiga provode se upravo zato što su podaci u starim izmjerama netočni i neprecizni, izmjereni i uneseni pred 200 i više godina, kada su mogućnosti preciznih izmjera bile daleko manje nego danas, a uslijed čega službene površine navedene u katastarskom operatu ne odgovaraju stvarnim površinama na terenu. Isto se odnosi i na oblik čestica. Radi navedenog površina ili zbroj površina starih čestica prema službenim podacima ne mogu matematički odgovarati površini novoformirane čestice u novoj izmjeri. Upravo zato oblik i površina stare izmjere ne odgovara obliku i površinama nove katastarske izmjere radi čega nije moguće napraviti preklop stare i nove izmjere (preklapanje starog i novog katastarskog plana istog mjerila). Upravo je to činio i mjernični vještak koji je cijeli taj postupak detaljno obrazložio. Također, sud nije utvrdio da je takov postupanje suprotno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru (Narodne novine 16/2007, 152/2008, 124/2010, 56/2013, 121/2016, 9/2017, 112/2018), i to čl. 27. do 31., čl. 41. do 45. te čl. 46 i čl. 47.

46. Konačno, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u kojem je formirana nova k. č. [katastarska čestica], kao i određen njezin oblik i površina, sudjelovala je upravo (i samo) tuženica koja nije ničime prigovorila, pa tako ni površini novoformirane k. č. [katastarska čestica], kojoj sada prigovora.

47. Vještak poljoprivredne struke je utvrdio se predmetna nekretnina u najvećem dijelu koristi za ispašu stoke. Također dio nekretnine predstavlja maslinik starosti oko 7. godina. Nekretnina se u katastarskom operatu vodi kao oranica (u najvećem dijelu) i pašnjak što po vizualnom zapažanju odgovara pedološkim svojstvima. Na orto foto snimki iz 1968. jasno je vidljivo da se nekretnina koristila u poljoprivredne svrhe te se na pojedinim njivama jasno vide redovi zasijanih poljoprivrednih kultura.

48. Na orto foto snimki iz 2011. također je vidljivo da se nekretnina koristila u poljoprivredne svrhe, iako je nemoguće definirati koliko se koristilo kao livada ili pašnjak, a koliko kao oranica, međutim to i nije bitno za izradu zadatka.

49. Uspoređujući orto foto snimke iz 1968. i 2011. zaključuje da u tom razdoblju nekretnina nije mogla obrasti u veću drvnu masu pa da bi predstavljala šumu, a nije mogla postati ni neplodno zemljište te iz neplodnog u plodno kakovo je danas.

50. Dakle, u dokaznom postupku je utvrđeno da je nova k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u nastala od cijelih ili dijelova ranijih k. č. [katastarska čestica], na dan 24. srpnja 1991. godine bio oranica i pašnjak, tj. poljoprivredno zemljište. Sukladno čl. 2. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91, i dalje) propisano je da se poljoprivrednim zemljištem smatraju poljoprivredne površine.

51. Nadalje, odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 34/91, i dalje) propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. K. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], od kojih je formirana k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991. vodila se kao društveno vlasništvo s pravom korištenja općine Poreč.

52. Prilikom osnivanja nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] formirana je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nastala od katastarskih čestica stare izmjere oznake 1210/1, 1210/2, 1214, 1221, 1226, 1232/1, 1232/2 te 1234 sve k. o. [katastarska općina] na kojim česticama je bilo upisano pravo vlasništva Općine Vrsar te od katastarskih čestica stare izmjere oznake 1213/1, 1213/2, 1219/1, 1219/2, 1222, 1223, 1224, 1225 te 1233 sve k. o. [katastarska općina] u ranijem društvenom vlasništvu s pravom korištenja „Plave lagune“ i Poljoprivrednom kombinata, a koji dio u odnosnu površinu novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan je kao suvlasništvo Republike Hrvatske. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga za nekretnine označene kao 1210/1, 1210/2, 1214, 1221, 1226, 1232/1, 1232/2 te 1234 sve k. o. [katastarska općina] (list 77-81 spisa) razvidno je da su predmetne nekretnine bile upisane kao društveno vlasništvo.

53. Odredbom članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) propisano je da se poljoprivrednim zemljištem smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

54. Odlučno da li se neko zemljište koje se nalazi (i) unutar granice određene dokumentom prostornog uređenja poljoprivredno zemljište sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu jeste stanje zemljišta, to jest je li ono u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo izgrađeno ili neizgrađeno; ako je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu te je prema čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu to zemljište ex lege u vlasništvu Republike Hrvatske.

55. Prema utvrđenju suda niti u odnosu na predmetne nekretnine tuženica nije iznijela činjenice i predložila dokaze kojima bi se u tijeku postupka utvrdilo da se radi o izgrađenom zemljištu. Naprotiv, uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da je riječ o nekretnini koja je u katastru u zemljišnoj knjizi upisana kao oranica i pašnjak ukupne površine od 59.982 m2, a u naravi se na predmetnoj čestici nalazi se nekoliko redova zasađenih maslina, poljski putevi, dio dalekovoda, pašnjak i zarašteni dio (u korovu). Čestica je ograđena dijelom sa ogradom, a na sjevernom dijelu čestice u vrijeme uviđaja nalaze se konji.

56. Odredbom čl. 6. ZID ZŠ izmijenjen je čl. 18. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 54/83, 32/87 i 47/89) tako da isti, u stavku 1. glasi: „Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.“ Dakle, šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-450/12-2 od 11. siječnja 2012.).

57. Nadalje, kada je riječ o šumama i šumskom zemljištu, neovisno je li se nekretnina nalazila unutar ili izvan granica građevinskog područja, činjenicom da se nalazila u šumskogospodarskoj osnovi na dan 16. listopada 1990., te da je predstavljala društveno vlasništvo, tada je postala vlasništvo Republike Hrvatske.

58. Stoga prigovor tuženice da je utužena nekretnina građevinsko zemljište, i da zbog toga nije mogle postati vlasništvo Republike Hrvatske nije osnovan. 59. Kako se u konkretnom slučaju radi o nekretninama koje su ranije bile dijelom poljoprivredno i dijelom šumsko zemljište, a koje su na dan 24. srpnja 1991., odnosno na dan 16. listopada 1990. bile upisano kao društveno vlasništvo, to sud utvrđuje da je vlasnik predmete nekretnine tužiteljica, pa je tužbeni zahtjev valjalo prihvatiti.

60. Što se tiče stjecanja prava vlasništva od strane tuženice dosjelošću isto nije ničim dokazano u ovom postupku.

61. Stranke su potraživale troškove postupka.

62. Odredbom čl. 154. st.1 ZPP-a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Kako je tuženica u cijelosti izgubila parnicu to je sud istoj naložio plaćanje troškova ovog postupka.

63. Sukladno vrijednosti predmeta spora koja iznosi 13.272,28 eura te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023) tužiteljici se za svaku radnju za koju joj se priznaje 100% nagrade iz Tbr. 7.1. priznaje 250 bodova odnosno 500,00 eura.

64. Tužiteljica potražuje trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500,00 eura, sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura, za pristup ročištima 16. ožujka 2023., 6. listopada 2023. i 14. siječnja 2024. u iznosu od 1.500,00 eura (za svako ročište po 500,00 eura), te trošak vještačenja u iznosu od 1.805,64 eura, što sveukupno iznosi 4.305,64 eura.

65. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Pazinu, 14. veljače 2025.

Sudac

Damir Rabar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- tužiteljici po ŽDO u Puli – Pola

- tuženici po pun.