REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
P-1133/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, postupajući po sucu ovoga suda Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja pod 1. RB OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] , pod 2. ĐB OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], obojica zastupani po pun.Jošku Dujmov, odvjetniku u Kaštel Lukšiću protiv tuženika H-ABDUCO d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 13667298928, zastupan po zakonskim zastupnicima TB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem generalne punomoći pohranjene kod Županijskog suda u Splitu pod posl. br. Su-601/22 zastupan po punomoćnici NB, radi utvrđivanja ovrhe nedopuštenom, nakon održane javne i glavne rasprave od 26. studenog 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Joška Dujmova odvjetnika u Kaštel Lukšiću a u izočnosti tuženika, te po objavi 14. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1.Proglašava se nedopuštenom ovrha određena Rješenjem Općinskog suda u Splitu posl.br.Ovr-1223/2021 od 11.lipnja,2021.godine .
2. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove ovog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne opcije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. ", kao neosnovan. II. Nalaže se tužiteljima pod 1. RB OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] , pod 2. ĐB OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tuženiku H-ABDUCO d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 13667298928 parnični trošak od 729,97eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbu koju je podnio ovome sudu 20.ožujka 2024. navodi kako su zaključkom Općinskog suda u Splitu Ovr-1223/2021 od 01.ožujka 2024.godine upućeni su kao ovršenici, ovdje tužitelji da u roku od 15 dana pokrenu protiv ovrhovoditelja, ovdje tuženika, postupak radi proglašenja da je ovrha nedopuštena zbog žalbenog razloga iz čl.50.st.1. točka 11 OZ-a, dakle, da je nastupila zastara potraživanja.
1.1.Tužitelji su u ostavljenom roku podnijeli ovu tužbu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe. Naime, rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Ovr- 1223/2021 od 11.06.2021.godine određena je ovrha na nekretnini ovršenika zabilježbom, utvrđenjem vrijednosti i prodajom nekretnine, te namirenjem ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja protiv ovršenika temeljem ovršne isprave – Ovršnog javnobilježničkog akta i to Ugovor o kreditu br.:211-19/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine, solemniziranog po Javnom bilježniku Zoji Puljiz pod brojem Ov-94/06 dana 01.02.2006.g. i Ugovora o kreditu br.211- 22/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine solemniziranog po javnom bilježniku Zoji Puljiz pod br.:OV-95/06 dana 01.02.2006.g. i to u iznosu od 3.711.976,47 kuna.
1.2. Tužitelji ističu da je zastarjela tražbina iz ovršne isprave temeljem kojeg se ova ovrha odredila, budući da u smislu odredbe Čl.233 ZOO-a tražbine iz javnobilježničkog akta (u ovom slučaju Ugovor o kreditu i Sporazum o osiguranju novčane tražbine od 01.02.2006.g.) zastarijevaju za 10 godina. Naime, kako je gore navedeno, ovršne isprave na kojem se temelji potraživanje ovrhovoditelja su potvrđene od javnog bilježnika 01.02.2006.g. dok je prijedlog ovrhe od strane ovrhovoditelja temeljem kojeg je doneseno ovo napadano Rješenje o ovrsi podnesen sudu 27.03.2020.g. pa je očito da je protekao zakonski rok od 10 godina, kao zastarni rok za potraživanje temeljem javnobilježničkog akta. Zbog gornjih zakonskih odredbi o zastari ovrhovoditelju je prestalo pravo zahtijevati ispunjenje obveze.
1.3. Radi navedenog tužitelji ističu da je nastupila zastara naplate predmetne tražbine tuženika jer protekao desetogodišnji zakonski rok u kojem tuženik može tražiti prisilnu naplatu temeljem navedenih ovršnih isprava, te su podnijeli tužbu kojom predlažu sudu donijeti presudu kojom bi se utvrdila proglasila nedopuštenom ovrha određena Rješenjem Općinskog suda u Splitu posl.br.Ovr-1223/2021 od 11.lipnja 2021., kao i naknaditi tužiteljima parnični trošak u roku od 15 dana sa zz kta od presuđenja do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 02. svibnja 2024. u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao nedopuštenima, a podredno i neosnovanima. Ističe kako se u ovršnom postupku koji se pred naslovnim Sudom vodi pod posl. br. Ovr-1223/21, podneskom od dana 22. travnja 2022. godine očitovao na žalbu ovršenika RB, te u bitnom istaknuo da je odredbom čl. 339. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje. St.1. da založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo kao teret na založenoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele tražbine založnoga vjerovnika iz vrijednosti zaloga, te da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo založno pravo ili ga bespravno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava, st.2. da pravo iz stavka 1. ovoga članka ima svaki pojedini od više ovlaštenika istoga založnoga prava, a st.3. da pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva. Također, odredbom čl. 222. Zakona o obveznim odnosima propisano je st.1. da kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.
2.1. Tuženik stoga ističe kako je neosnovan prigovor tužitelja pšod 1. i 2. koji se u tužbi pozivaju na nedopuštenost predmetnog ovršnog postupka, ističući isključivo prigovor zastare, budući je jasno vidljivo da tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini/nekretninama ne zastarijevaju. Istoimeno stajalište zauzeo je i Ustavni sud u odluci U-III/4388/2018 od dana 24. veljače 2021. godine koji je čak utvrdio da se i u slučaju proteka tijeka zastare za kamate, ovrhovoditelj ima pravo naplatiti u cijelosti budući da je njegova tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini.
2.2. Osim toga tuženik ističe kako je odredbama čl. 241. Zakona o obveznim odnosima propisano da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. S pozivom na gornju odredbu tuženik ističe kako je u konkretnom slučaju došlo do prekida tijeka zastare budući da se ovrhovoditelj namirivao i putem zadužnica kao dodatnih sredstava osiguranja tražbine vjerovnika, na koji način je prekidao zastaru.
3. Tijekom postupka tužitelj ustraje u navodima iz tužbe a u odnosu na navode tuženika iz odgovora na tužbu ističe kako je tuženik pogrešno protumačio odredbu čl.222 Zakona o obveznim odnosima, koji propisuje kako se vjerovnik već zastarjele dužnikove obveze čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom može namiriti iz tako opterećenih stvari samo ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Navedena odredba Zakona o obveznim odnosima daje mogućnost vjerovniku namirenje iz hipotekom opterećene stvari usprkos zastari njegovog potraživanje koje je osigurano hipotekom, s time da u tom slučaju je protekom vremena zastare prestao obvezno pravni odnos između vjerovnika i dužnika, ali time ne povlači za sobom i prestanak založno pravnog odnosa, već on traje i dalje, već samo s tom razlikom da od sada više ne postoji pravni odnos: vjerovnik-dužnik, nego: zalogoprimac-zalogodavac. Ovdje je, prema tome, u konkretnoj pravnoj stvari, zastarjelo ono do sadašnje obvezno pravno potraživanje iz ovršnih isprava (Ugovori o kreditu sa Sporazumom za osiguranje novčane tražbine iz 2006.g.) ali ne i stvarno pravno realno ovlaštenje. Dakle, da bi se realizacija založnog prava mogla izvršiti prisilnim putem kroz sudsku prodaju zaloga potrebno je da vjerovnik prethodno raspolaže izvršnim naslovom, a to je pravomoćna sudska Presuda ili Sudska nagodba, a što regulira odredba čl. 340 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
4. Tuženik tijekom postupka navodi ostaje pri svim navodima i prigovorima istaknutim u odgovoru na tužbu, osporava sve navode iz tužbe i tužbeni zahtjev u cijelosti, ponovno se ističe da je pitanje zastare pravno pitanje, stoga se predlaže sudu čim prije zaključiti glavnu raspravu, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te obvezati tužitelja na naknadu svih parničnih troškova tuženiku (trošak sudskih pristojbi po odluci suda). Vezano za navode tužitelja iz podneska od 21. studenog 2024. godine tuženik ističe da tužitelj pokušava pitanje zastare kao pitanje na kojem temelji tužbeni zahtjev proširiti na nedopuštenost pokretanja predmetnog ovršno postupka iz razloga što ovrhovoditelj nije pokrenuo hipotekarnu tužbu, te na taj način zapetljati pravno stanje i proširiti predmet raspravljanja u predmetnoj pravnoj stvari čemu se tuženik izričito protivi. Naime, tuženik je temeljem ovršne isprave – Sporazuma o osiguranju novčane tražbine uz Ugovor o kreditu broj 211-19/2006, temeljem odredbe čl. 28. st. 1. Ovršnog zakona koja odredba propisuje: „Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.”, u vezi sa odredbom čl. 39. Ovršnog zakona (obvezni sadržaj prijedloga za ovrhu) pokrenuo ovrhu na založenim mu nekretninama. Dakle, ovrhovoditelj – ovdje tuženik je temeljem javnobilježničke ovršne isprave pokrenuo ovršni postupak radi naplate svoje dospjele, a nepodmirene tražbine -kao osiguranje koje je upisano založno pravo – hipoteka u zemljišnim knjigama. Kao što je u odgovoru na tužbu izneseno, odredbom čl. 339. st. 3. Zakona o vlasničkim odnosima je propisano da takvo pravo namirenja tražbine ovrhovoditelja / vjerovnika iz vrijednosti zaloga – ne zastarijeva. Istoimeno stajalište zauzeo je i Ustavni sud u odluci U-III/4388/2018 od dana 24. veljače 2021. godine koji je utvrdio da se čak i u slučaju proteka tijeka zastare za kamate – što isto tako nije slučaj u predmetnom postupku budući je radnjama vjerovnika radi naplate potraživanja prekidan tijek zastare uslijed čega je zastarni rok ponovno počeo teći, ovrhovoditelj ima pravo naplatiti u cijelosti budući da je njegova tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini.
5. U postupku sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu br. Ovr-426/2020 i u njemu priložene dokumentacije.
6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
7. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika temeljem Zaključka Općinski sud u Splitu od 01.03.2024. broj Ovr-1223/2021 i to kao ovršenik a da u roku od 15 dana od pravomoćnosti navedenog rješenja pokrene parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom po rješenju o ovrsi Općinskog suda u Split, Ovr- 1223/2021 od 11.06.2021. zbog razloga iz odredbe članka 50.st.1. t.11. Ovršnog zakona ( Narodne novine br. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje OZ).
7.1. Odredbom članka 50.st.1. t. 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
8. Stoga, među strankama je za raspraviti na temelju kojih ovršnih isprava je tuženik pokrenuo ovršni postupak, tj radili se o solemniziranim ugovorima ili ne, te jeli nastupila zastare tražbine tuženika kao ovrhovoditelja čije potraživanje je upisano u zemljišnim knjigama kako u odnosu na glavnicu tako i u odnosu na zatezne kamate te troškove postupka.
9. Uvidom u Spis ovoga suda br. Ovr-1223/2021 razvidno je da je tuženik a ovrhovoditelj podnio ovrhu 27.03.2020. te je uz prijedlog za ovrhu podnio na temelju :
- Ugovora o kreditu br. 211-22/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 20.01.2006. zaključen između Hypo Alpe- Adria- bank d.d. Zagreb i [obrt] za fotografske usluge i fotokopiranje Karioka vl. ČB, [adresa], kao korisnika kredita, VB , OB kao jamca plataca, ŠB kao založnog dužnika i DB kao založnog dužnika , solemniziranog kod javnog bilježnika Mr Zoje Puljiz br. UO-98/06 od 01.02.2006.,
- Ugovor o kreditu be. 211-19/2006. sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 20.01.2006. zaključen između Hypo Alpe- Adria- bank d.d. Zagreb i [obrt] vl. ČB, [adresa], kao korisnika kredita, VB , OB kao jamca plataca, ŠB kao založnog dužnika i DB kao založnog dužnika , solemniziranog kod javnog bilježnika Mr Zoje Puljiz br. UO-94/06 od 01.02.2006.,
- Sporazuma o prijenosu sredstava osiguranja zaključenog između Hypo Alpe Adria bank d.d.d Zagreb i H-ABDUCO d.o.o. Zagreb od 09.07.2014. solemniziranog od strane javnog bilježnika Mladena Matoša u Zagrebu br. OV-9122/14 od 09.07.2014.
- Aneksa Sporazumu o prijenosu sredstva osiguranja zaključenog između Hypo Alpe Adria bank d.d.d Zagreb i H-ABDUCO d.o.o. Zagreb od 11.12.2015.. solemniziranog od strane javnog bilježnika Mladena Ježeka u Zagrebu br. OV-3336/15-2 od 15.12.2015.
- izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i kat. Čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina],
- izvatka iz poslovnih knjiga od 10.02.2020. u odnosu na dužnika VB, [obrt] po ugovoru o kreditu br. 211-19/2006. i br. 211-22/2006, Radi naplate novčanog iznosa i to na ime glavnice od 2.004.239,19 kn, redovne kamate od 70.051,51 kn, na ime zatezne kamate od 1.605.260,24 kn, sudskih troškova od 22.478,53 kn zatezne kamate od 9.947,01 kn te troškova ovršnog postupka, te se predlaže provesti ovrhu na nekretnini u vlasništvu ĐB i RB kat. čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ( kuća od 152 m2, zgrada od 39m2 i dvor od 443m2) i ČB kat. Čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], ( dvor 570m2, kuća 132m2, zgrada od 22m2).
10. Dakle, ovaj sud je na temelju prijedloga ovrhovoditelja tj. tuženika iz ovog predmeta donio rješenje o ovrsi br. Ovr-1223/2021. od 11.06.2021. i to na temelju pobrojanih ovršnih isprava pobrojanim pod 1. , 2., i 3. koji Ugovori su solemnizirani od strane javnih bilježnika.
10.1. Prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (NN. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, stoga, uvidom u navedene Ugovore i Aneks 1. proizlazi da su isti javnobilježnički akti.
11. Odredbom članka 222. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18. - dalje ZOO/05) propisano je u st.1. da kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi, a st.2. da međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.
11.1. Odredba članka 233.st.1. ZOO-a kojom je propisano da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.
12. Odredbom članka 301. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV) st.1. propisano je da se založnim se pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene novčane tražbine, ili tražbine kojoj je vrijednost izražena u novcu; dovoljno je određena tražbina kojoj su određeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom, dok je st.3. propisano da se pored glavne tražbine iz stavka 1. ovoga članka založno pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine.
12.1. Odredbom čl. 339. ZV u st.1. propisano je da založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo kao teret na založenoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele tražbine založnoga vjerovnika iz vrijednosti zaloga, te da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo založno pravo ili ga bespravno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava, st.2. da pravo iz stavka 1. ovoga članka ima svaki pojedini od više ovlaštenika istoga založnoga prava, a st.3. da pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva.
13. Uvidom u:
- Ugovora o kreditu br. 211-22/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 20.01.2006. zaključen između Hypo Alpe- Adria- bank d.d. Zagreb i [obrt] za fotografske usluge i fotokopiranje Karioka vl. ČB, [adresa], kao korisnika kredita, VB , OB kao jamca plataca, ŠB kao založnog dužnika i DB kao založnog dužnika , solemniziranog kod javnog bilježnika Mr Zoje Puljiz br. UO-98/06 od 01.02.2006., u čl. 11. ugovoreno je da založni dužnici a tužitelji u ovoj pravnoj stvari dozvoljavaju Banci tj tuženiku da može bez njihovog posebnog odobrenja ili naknadne suglasnosti u zemljišnim knjigama na založenim nekretninama uknjižiti založno pravo u iznosu navedenom u članku 2. ugovora uvećano za pripadajuće kamate i sve ostale troškove,
- Ugovor o kreditu br. 211-19/2006. sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 20.01.2006. zaključen između Hypo Alpe- Adria- bank d.d. Zagreb i [obrt] za fotografske usluge i fotokopiranje Karioka vl. ČB, [adresa], kao korisnika kredita, VB , OB kao jamca plataca, ŠB kao založnog dužnika i DB kao založnog dužnika , solemniziranog kod javnog bilježnika Mr Zoje Puljiz br. UO-94/06 od 01.02.2006., u čl. 11. ugovoreno je da založni dužnici a tužitelji u ovoj pravnoj stvari dozvoljavaju Banci tj tuženiku da može bez njihovog posebnog odobrenja ili naknadne suglasnosti u zemljišnim knjigama na založenim nekretninama uknjižiti založno pravo u iznosu navedenom u članku 2. ugovora uvećano za pripadajuće kamate i sve ostale troškove,
- Izvadak iz zemljišnih knjiga za kat. čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] razvidno je da su na istoj kao suvlasnici uknjiženi ĐB i RB pok. RBN, svaki za ½ dijela cjeline dok je na listu C- teretovnica na temelju Z-243/06 uknjiženo ovršno pravo zaloga u koriste H-ABDUCO d.o.o. Zagrebv tj tuženika radi namire tražbine na temelju ugovora o kreditu br. 211-19/2006 od 230.000,00 eura ( 1.732.932,00 kn), a na temelju ugovora o kreditu br. 211-22/2006. radi namire tražbine od 70.000,00 eura ( 527,414,23 kn),
- izvadak iz zemljišnih knjiga za kat. Čest. [katastarska čestica] Zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], razvidno je da je na istoj uknjižen RBN za 1/1, tj za cijelo, dok je na listu C- teretovnica na temelju Z-243/06 uknjiženo ovršno pravo zaloga u koriste H- ABDUCO d.o.o. Zagreb tj tuženika radi namire tražbine na temelju ugovora o kreditu br. 211-19/2006 od 230.000,00 eura ( 1.732.932,00 kn), a na temelju ugovora o kreditu br. 211-22/2006. radi namire tražbine od 70.000,00 eura ( 527,414,23 kn).
14. Obzirom da je tuženik kao ovrhovoditelj u predmetu ovoga suda br. Ovr-1223/2021 na temelju vjerodostojnih isprava tj solemniziranih ugovora u smislu odredbe članka 54.st.1. ZJB-a a kao založni vjerovnik upisan u zemljišne knjige na nekretninama nad kojima se traži provedba ovrhe u ukupnom iznosu od 3.711.976,48 kn tj 492.663,94 eura, na ime glavnice, redovne ugovorene kamate, zatezne kamate i sudskih troškova, pa kako je nad predmetnim nekretninama upisano založno pravo tuženika od ukupno 600.000,00 eura, to je razvidno kako se tuženik kao založni vjerovnik može namiriti iz vrijednosti založenih nekretnina i u pogledu glavnice, kamata i troškova postupka jer je takvo založno pravo upisano u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama a takvo ovlaštenje u pogledu namirenja glavnice i sporednih potraživanja što proizlazi iz odredbe članka 301.st.1. i 3. ZV-a te odredbe čl. 222.st.1. ZOO-a. Osim toga, bez obzira što je potraživanje tuženika kao vjerovnika osigurano založnim pravom na predmetnim nekretninama upisano 02. veljače 2006. i bez obzira što je od ovršnosti javnobilježničkog akta na temelju kojega je osnovano založno pravo na nekretninama te dospijeća osiguranog potraživanja protekao rok od 10 godina propisan u čl. 233.st.1. ZOO-a tuženik upravo jer je njegovo založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, ima se pravo namiriti iz opterećenih nekretnina kao sredstvom naplate u ovršnom postupku. Naime, za ovaj parnični postupak potpuno je neodlučno kada je dospjelo osigurano potraživanje na temelju predmetnih Ugovora o kreditima jer bez obzira na protek zastarnog roka tuženik kao založni vjerovnik ima pravo namirenja osigurane tražbine iz založene nekretnine u smislu odredbe članka 222.st.1. ZOO-a, a u odnosu na kamate i troškove na temelju odredbe članka 301.st.1. i 3. ZV-a. ( ovako Ustavni sud u odluci br. U-III/4388/2018 od dana 24. veljače 2021.)
15. Radi svega navedenog valjalo je odlučiti kao u točki I izreke ove presude.
16. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife), Zakon o sudskim pristojbama ( Narodne novine broj 118/2018, 51/2023- dalje ZS) i Tbr.st.1.t.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ( Narodne novine broj 37/2023).
16.1. Tuženik je zatražio parnični trošak u visini sudske pristojbe koja je obzirom na VPS od 492.696,57 eura primjenom Tbr.1.st.1.t.1. iznosi 729,97 eura, za koji iznos valja obvezati tužitelje na isplatu u roku od 15 dana, kako je to odlučeno u točki II izreke ove presude.
U Splitu, 14. veljače 2025.
Sutkinja
Snježana Cvitanović
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.
Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a) . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP- a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).
DNA:
- pun tužitelja pod 1. i 2.
- tuženiku
- u spis