Poslovni broj: Us II-261/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Snježane Horvat Paliska i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Zajednice ponuditelja GIC GRADNJE d.o.o., Zagreb, VIII. Ravnice 4a, OIB: 35533914102, TEHNIKA d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, OIB: 73037001250, BILIĆ-ERIĆ d.o.o., Sesvete, Ljudevita Posavskog 3, OIB: 68580128211 i GIC GRADNJE d.o.o., Rogaška Slatina, Sv. Florijan 120, Slovenija, OIB: 29401089794, koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Buterin & Partneri u Zagrebu, Masarykova ulica 3, protiv tuženika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Zagreb, Ulica grada Vukovara 23/V, OIB: 95857869241, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba [adresa] i ĆL Dan. San. Tic. A. S., [adresa] UL [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivan- Filip Gregović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vujasin & Partneri j.t.d. u Zagrebu, Boškovićeva 7/II, radi javne nabave, na sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, klasa: UP/II-034-02/24-01/459, urbroj: 354- 02/16-24-10 od 24. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv odluke o odabiru naručitelja Grad Zagreb, donesene u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2024/S F02-0003618, predmet nabave: gradnja stambeno-poslovne građevine "A11" u Podbrežju (točka 1. izreke). U točki 2. izreke rješenja odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

2. Navedenom odlukom o odabiru naručitelj Grad Zagreb je kao ekonomski najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja ĆL Yőnetim Dan. San. Tic. A. S., [adresa].

3. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešne primjene odredaba Zakona o javnoj nabavi ("Narodne novine", broj: 120/16. i 114/22. – dalje: ZJN), odstupanjem od strogih pravila propisanih tim Zakonom, potvrđenih kroz recentnu sudsku praksu, čime je povrijeđeno načelo jednakog tretmana svih ponuditelja. U tužbi u bitnome navodi da ponuda odabranog ponuditelja nije izrađena sukladno članku 280. ZJN-a, odnosno da naručitelj odabranu ponudu nije pregledao prema članku 290. toga Zakona te nije sukladno obvezi iz članka 291. ZJN-a na adekvatan način provjerio jesu li ispunjeni svi zahtjevi i uvjeti vezani uz predmet nabave i tehničke specifikacije, kao i ispunjenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u obavijesti o nadmetanju i u dokumentaciji o nabavi (dalje: DoN). Smatra stoga da je naručitelj prihvatio nepravilnu ponudu koja je trebala biti odbijena. Pozivajući se na DoN, i to uvjete i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, ponavlja navode žalbe da odabrani ponuditelj u svoju ponudu nije uključio tvrtku ili obrt s potrebnim dopuštenjem, a naknadno uvođenje tvrtke ili obrta s potrebnim dopuštenjem koja nije navedena u ponudi i u ugovoru posljedično bi dovelo do izmjene ponude, što je suprotno odredbi članka 280. stavka 8. ZJN-a. Ukazuje da je sastavni dio troškovnika i radni list 6.9. Tehnička zaštita, koji se odnosi na dobavu i isporuku sustava tehničke zaštite, te da je sukladno DoN-u odabrani ponuditelj, na zahtjev naručitelja za potrebe odnosno prije projektiranja i izvođenja sustava tehničke zaštite obvezan dostaviti odobrenje za djelatnost privatne zaštite. Smatra da time što naručitelj ispunjenje zakonskih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz ovog predmeta nabave može provjeravati bilo kada tijekom realizacije ugovora, ne isključuje obvezu naručitelja da postojanje tih uvjeta ispita u postupku pregleda i ocjene ponuda. Ističe da iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove od 27. kolovoza 2024., koji mu je dostavljen na njegovo traženje, proizlazi da gospodarski subjekti navedeni u ponudi odabranog ponuditelja nemaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o privatnoj zaštiti ("Narodne novine", broj: 16/20. i 114/22.). Smatra da je obrazloženje tuženika u odnosu na taj žalbeni razlog paušalno, neosnovano i proturječno samo sebi, navodeći da tuženik pogrešno interpretira odredbe DoN-a. Osporava zaključak tuženika o potrebi tumačenja sadržaja dokumentacije o nabavi, s obzirom da je postupak javne nabave strogo formalni postupak, što i sam tuženik utvrđuje odbijajući ostale žalbene razloge (od točke IV. do točke IX. žalbe). Nadalje navodi da se ostale povrede, koje su obuhvaćene žalbenim razlozima iz navedenih točaka, u bitnom odnose na pitanje vjerodostojnosti dokumentacije dostavljene uz ponudu odabranog ponuditelja, kao i načina provjere i ocjene vjerodostojnosti te dokumentacije od strane naručitelja. Ističe da odabrani ponuditelj i nominirani podugovaratelj nisu dostavili valjane i ažurirane popratne dokumente iz kojih se može jasno utvrditi postoji li osnova za obligatorno isključenje ili ne, jer se to ne može iščitati iz dokaza o nepostojanju duga po osnovi socijalnih osiguranja, dostavljenog uz ponudu, dok je ažurirani dokument dostavljen od strane podugovaratelja ASOY INŞAAT ANONIM SIRKETI izdan za potrebe nekog drugog postupka nabave. Izražava sumnju u podatke iz referenci dostavljenih kao dokaz o ispunjenju tehničke i stručne sposobnosti (popis radova u određenom vremenskom periodu uz određenu vrijednost tih radova), jer je provjerom putem javnih izvora došao do spoznaje da je predsjednik uprave odabranog ponuditelja ŠL ujedno i odgovorna osoba u investitoru koji je naručitelj jednog od projekata (Central Balat AiF). Osporava prihvaćanje dokaza o tome da će odabrani ponuditelj na raspolaganju imati potrebne ljudske i tehničke resurse (dovoljnu razinu iskustva) koji su propisani u točki 5.3.2.3. DoN-a, koju potvrdu je izdao podugovaratelj društvo JC Development & Strategy d.o.o., jer prema informacijama dostupnim na stranicama Financijske agencije to društvo nema u zadnjih nekoliko godina niti jednog zaposlenog, pa smatra nejasnim kako će tehnički stručnjaci (četiri inženjera), koji su priložili izjave o raspoloživosti i angažiranosti, a koji su zaposleni kod drugih poslodavaca moći zaista i sudjelovati u provedbi ugovora na način da moraju svakodnevno i cjelodnevno biti prisutni na gradilištu tijekom izvođenja radova za koje su odgovorni, koja obveza je izričito propisana DoN-om. Nadalje izražava sumnju u istinitost i točnost podataka u priloženoj referenci, odnosno dokazu o iskustvu stručnjaka PL, što je jedan od kriterija za odabir ponude, s obzirom da je u svim navedenim projektima bio inženjer svih gradilišta u isto vrijeme, pri čemu ističe da nemogućnost isporučivanja e-mail poruke kontakt osobi druge ugovorne strane, kojom je zatražio provjeru navedenih informacija, ukazuje na nevjerodostojnost podataka dostavljenih od odabranog ponuditelja. Ponavlja da i iz navedenog proizlazi da naručitelj nije pregledao odabranu ponudu sukladno odredbama ZJN-a i DoN-a jer je odabranom ponuditelju dodijelio veći broj bodova od onog koji je trebao i na taj način odabrao ponudu koja nije najpovoljnija. Navodi da je odabrani ponuditelj postupio protivno točki 3.2. Dio II. DoN- a – Upute za ponuditelje, jer iz troškovnika proizlazi da je jediničnu cijenu stavke popunio na način da nije naveo decimale, odnosno cente, već isključivo eure. Navodi nadalje da je naručitelj potpuno zanemario činjenicu iz izvoda iz Trgovačkog registra da je u vrijeme donošenja i objave odluke o odabiru, prema dokumentu iz ponude, predsjedniku i zamjeniku predsjednika uprave odabranog ponuditelja istekao mandat i nije poznato tko su osobe ovlaštene za zastupanje nakon 2. kolovoza 2024. , pa da stoga naručitelj nije utvrdio jesu li članovi uprave kažnjavani, odnosno postoje li osnove za njihovo obligatorno isključenje iz točke 4.1. – Osnove povezane s kaznenim presudama. Osporava stav tuženika da nije dokazao svoje žalbene navode i da je odabrani ponuditelj dostavio dokumentaciju propisanu DoN-om. Smatra da iz shvaćanja tuženika proizlazi da se ispunjavanje zahtjeva iz DoN-a svodi na puki formalizam, kao i da naručitelj može propisati dokumentacijom o nabavi što god želi, ne vodeći pritom računa o pozitivnim propisima koji se imaju primijeniti ovisno o vrsti predmeta nabave, čime se omogućava zaobilaženje zakonskih propisa ako je dovoljno samo ispunjavanje forme, pri čemu se stvarni sadržaj danih izjava i dostavljene dokumentacije neće provjeravati. Ističe da je u žalbenom postupku s konkretnim materijalnim dokazima ukazao da je velik dio dokumentacije odabranog ponuditelja sumnjive vjerodostojnosti, da je upitno ima li reference koje se traže te hoće li ugovor moći izvršiti sukladno DoN-u. Smatra da tuženik načelo strogog formalnog legaliteta u postupku javne nabave nije primijenio jednako na sve žalbene razloge, te je ista protivna odredbama ZJN-a. Također navodi da je povrijeđeno načelo jednakog tretmana, jer je odabrani ponuditelj većinu popratne dokumentacije kojom dokazuje ispunjenje kriterija dostavio tek u žalbenom postupku, nakon što je njegova ponuda odabrana kao najpovoljnija, dok su poslovni subjekti u zajednici ponuditelja koju on predstavlja dostavili svu dokumentaciju u okviru predane ponude, bez da je postojao ikakav razlog da ih naručitelj poziva na pojašnjenje ili dopunu dokumentacije. Ponavlja da je naručitelj zbog dokumentacije koja nije bila pravovaljana trebao odbiti ponudu odabranog ponuditelja ili ga čak isključiti zbog nedostavljanja jasnih dokaza u smislu članka 252. ZJN-a tj. nedostavljanja valjane potvrde o nepostojanju duga po osnovi socijalnih osiguranja za odabranog ponuditelja i podugovaratelja. Poziva se na pravno shvaćanje Europskog suda prema kojem načelo jednakog tretmana traži da ponuditelji moraju biti tretirani na isti način, da im se moraju dati potpuno iste informacije i jednake mogućnosti, te se ista pravila moraju primijeniti na sve njih. Navodi da se pobijana odluka ne može ispitati na valjani način jer je tuženikov pristup ocjeni žalbenih navoda bio kontradiktoran, a što je u izravnoj koliziji s odredbama ZJN-a, te ista nije niti u skladu s pravnom stečevinom EU i to presudom suda EU u predmetu C-652/22 (predmet Ć). Smatra da je tuženik svojim postupanjem gospodarskom subjektu iz treće zemlje omogućio recipročan i ravnopravan pristup u postupku javne nabave u Republici Hrvatskoj, kao i povoljniju poziciju, dopuštajući mu naknadno uvođenje novog subjekta u izvršenje ugovora o javnoj nabavi, kao i dostavljanje dokumentacije u žalbenom postupku kojom navodno dokazuje zadovoljenje uvjeta iz DoN-a. Poziva se na praksu ovoga Suda prema kojoj je postupak javne nabave strogo formalan postupak i ne daje mogućnost različitog tumačenja dokumentacije dostavljene uz ponudu od onog što je navedeno u DoN-u. Predlaže da Sud osporeno rješenje tuženika poništi te usvoji žalbu i poništi u cijelosti odluku o odabiru. Potražuje naknadu troškova upravnog spora za sastav tužbe u iznosu od 25.000,00 €.

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbenom zahtjevu iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja. Pozivajući se na odredbe DoN-a u dokumentu Opći podaci o predmetu nabave i upute za ponuditelje – dodatno, pod naslovom Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, navodi da naručitelj nije zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti privatne zaštite tražio kao kriterij za odabir ponude, niti je propisao da će u slučaju neudovoljavanja tom uvjetu ponuda biti odbijena. Ukazuje na presudu suda EU NV Construct (C-403/21 od 26. siječnja 2023.) iz koje proizlazi da javni naručitelj može koristiti široku diskrecijsku ovlast i kako bi utvrdio da obveze koje proizlaze iz posebnih propisa ne treba uključiti u kriterije za odabir ponude. Ističe da sukladno odredbi članka 218. ZJN-a i navedenoj presudi, odredbe koje se odnose na djelatnost privatne zaštite u konkretnoj dokumentaciji o nabavi nisu propisane kao kriterij za odabir gospodarskog subjekta, već kao uvjet čije će poštivanje od strane odabranog ponuditelja naručitelj kontrolirati u fazi izvršenja ugovora, te se ne može zaključiti da je odabrani ponuditelj već u ponudi morao dokazati ispunjavanje traženog zakonskog uvjeta nominiranjem gospodarskog subjekta koji taj uvjet ispunjava, pa činjenica da ponuditelj i njegovi podugovaratelji trenutno nemaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, koju tužitelj ističe, nije odlučna. Nadalje navodi da eventualno naknadno nominiranje gospodarskog subjekta koji ispunjava navedene uvjete ne bi dovelo do izmjene ponude, budući da bi se postupak javne nabave tada nalazio u fazi izvršenja, za koju je mjerodavna primjena odredbe članka 224. ZJN-a, sukladno kojoj je dopušteno, unutar propisanih ograničenja, tijekom izvršenja ugovora uvesti novi gospodarski subjekt kao podugovaratelja. Osporava stav tužitelja da uvjete koji se odnose na poslove privatne zaštite naručitelj nije mogao propisati kao kriterij za odabir gospodarskog subjekta, budući da je nesporno da je djelatnost tehničke zaštite upravo usluga, dakle predmet nabave obuhvaća i radove i usluge. Smatra pogrešnim stav tužitelja da se odredbe dokumentacije o nabavi ne trebaju uopće tumačiti, jer svaki zahtjev iz te dokumentacije treba primijeniti na konkretno činjenično stanje odnosno dostavljenu ponudu, pri čemu je neizbježno tumačenje smisla samog zahtjeva iz dokumentacije o nabavi. Osporava tužiteljevo tumačenje spornih odredbi DoN-a, koje je fragmentarno i neutemeljeno na sadržaju cjelokupne dokumentacije o nabavi, mjerodavnom pravu i praksi suda. Pojašnjava da u konkretnom slučaju prema spornoj odredbi u DoN-u ponuditelji u svoju cijenu ponude i cijenu koja je ugovorena trebaju ukalkulirati troškove djelatnosti privatne zaštite, odnosno osigurati isti, budući da je riječ o ugovoru "ključ u ruke", te da će u fazi izvršenja ugovora tu djelatnost osigurati ponuditelj. Također smatra neosnovanim stavljanje u kontradikciju odredbi DoN-a koje se odnose na stručnjaka za geomehaniku sa spornim dijelom dokumentacije koja se odnosi na privatnu zaštitu, budući da je i u odnosu na odobrenje za djelatnost privatne zaštite naručitelj izričito propisao da tijekom realizacije ugovora zadržava pravo provjere ispunjenja zakonskih uvjeta za obavljanje te djelatnosti te da je posljedica neispunjenja uvjeta raskid ugovora i naplata jamstva za uredno izvršenje ugovora. U odnosu na ostale tužbene navode ističe da tužitelj ponavlja navode iz žalbe, bez konkretnog osporavanja njegove ocjene, te se stoga poziva na sadržaj osporenog rješenja. Poziva se na odredbe članka 403. stavka 1. i 2. i članka 404. stavka 1. ZJN-a, te navodi da je postupajući u okvirima žalbenih navoda ocijenio da je ponuda odabranog ponuditelja izrađena sukladno odredbama DoN-a, te da tužitelj nije s uspjehom dokazao da je odabir ponude utemeljen na lažnim, nevjerodostojnim ili netočnim podacima. Osporava navod tužitelja o nejednakom postupanju prilikom ocjene žalbenih navoda, s obzirom da su žalbeni navodi koji su bili predmet odlučivanja različite naravi i odnose se na različite činjenične i materijalnopravne osnove, te se ne radi o usporedivim situacijama, zbog čega nema niti povrede načela jednakog tretmana. Ističe da je ocjena svih žalbenih navoda utemeljena na stavu da je postupak javne nabave formalni postupak. Nadalje ističe da tužitelj u žalbi nije istaknuo navod o povredi načela jednakog tretmana prilikom pojašnjavanja i upotpunjavanja ponuda, pa isti nije bio predmet ocjenjivanja prilikom donošenja osporenog rješenja, pozivajući se na odredbe članka 403. i 420. ZJN-a, kao i načela te praksu ovoga Suda. Napominje da dokumenti koje je odabrani ponuditelj dostavio u žalbenom postupku nisu dokumenti koji su trebali biti sastavni dio ponude, već su sukladno pravilima dokazivanja u žalbenom postupku dostavljeni kako bi se otklonili žalbeni navodi. Ističe da je naručitelj odabranom ponuditelju omogućio pristup konkretnom postupku javne nabave, te u DoN-u nije propisao načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između pravne situacije subjekata iz trećih zemalja i pravne situacije gospodarskih subjekata iz Europske unije i zemalja koje su s unijom sklopile sporazum u smislu članka 84. ZJN-a. Stoga smatra da je žalbeni navod u kojem se tužitelj poziva na presudu suda EU Ć (C-652/22 od 22. listopada 2024.) neosnovan. Pri tome ističe da je predmetni žalbeni postupak započeo prije dana objave navedene presude suda EU. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba ĆLU.San.Tic.A.S. u odgovoru na tužbu protivi se tužbenom zahtjevu. U bitnome navodi da tužitelj pogrešno tumači DoN, jer niti na jednom mjestu nije zatraženo navođenje tvrtke ili obrta s potrebnim dopuštenjem za poslove zaštite, niti je to uvjet koji bi inicirao bilo koju osnovu za isključenje ponuditelja po traženim obveznim osnovama, a posebno ne po osnovi tehničke i stručne sposobnosti. Iznosi sadržaj dokumenta Opći podaci o predmetu nabave i upute za ponuditelje – dodatno, koji se odnosi na dodatne obavijesti ponuditeljima odnosno budućem izvoditelju radova, o tome koje radnje mora poduzeti da bi zadovoljio sve pretpostavke propisane važećim zakonima Republike Hrvatske i započeo ugovorne radove na vrijeme te da se ne bi izložio riziku naplate jamstva u slučaju nemogućnosti ispunjenja neke od zakonskih obveza. Smatra da prigovori tužitelja zapravo predstavljaju zakašnjelu žalbu na odredbe DoN-a. Osporava navode tužitelja o nedostatku potvrde o nepostojanju duga za socijalna davanja, te ističe da je dostavio izvadak iz zakonodavstva Turske iz kojeg je razvidno kakve se potvrde za koju svrhu izdaju. Navodi da je dostavio svu traženu dokumentaciju te da naručitelj nije imao razloga niti morao istu provjeravati, što je sukladno propisanim uvjetima. Nadalje navodi da je ugovor za referentne radove sklopljen između dva privatna gospodarska subjekta, koji su regulirali svoj poslovni odnos na njima najprikladniji način poštujući zakone Republike Turske, te da je dostavio popis radova 2018. – 2024. i potvrde o izvršenim radovima potpisane i ovjerene od strane referentnih naručitelja, što je propisan i dovoljan dokaz da je on izvršio predmetne radove, dok tužitelj ni na koji način nije dokazao da isti nisu izvršeni. Ističe da tužitelj nije dobio odgovor na svoja postavljena pitanja iz razloga što nije ovlašten tražiti takve podatke niti postoji obveza odabranog ponuditelja da odgovara na upite drugih konkurenata u postupku javne nabave. Također navodi da predloženi stručnjaci predstavljaju vlastiti resurs podugovaratelja, prirodu kojeg odnosa su slobodni sami urediti, a koje stručnjake je podugovaratelj ustupio odabranom ponuditelju za potrebe izvršenja ugovora temeljem instituta oslanjanja iz članka 273. ZJN-a, te da je dokazao ispunjenje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti prema točki 5.3.2. DoN-a. Osporava i navode tužitelja koji se odnose na nedostatak stručnog iskustva nominiranih stručnjaka, navodeći da naručitelj nije odredbama DoN-a uvjetovao poziciju inženjera gradilišta strukom, odnosno naveo da bi inženjer gradilišta morao biti građevinske struke. Ističe da je kao ažurirani popratni dokument dostavio dokaz iz kojeg proizlazi da ŽL, inženjer elektrotehnike i elektronike u Republici Turskoj ima pravo obavljati poslove inženjera gradilišta, pa time ima pravo te poslove obavljati i u Republici Hrvatskoj. Nadalje navodi da je cijena ponude izražena u istoj vrijednosti u nekoliko različitih dokumenata te da navod glede nepravilnog popunjavanja troškovnika nije od utjecaja na valjanost ponude. Ističe da iz raspoloživih činjenica u postupku pregleda i ocjene ponuda te dokaznog materijala žalbenog postupka proizlazi da u njegovoj upravi nije bilo promjene članova ovlaštenih za zastupanje, već je dokazan kontinuitet članstva i ovlasti zastupanja, pa da stoga priloženi dokazi o nekažnjavanju potpuno dokazuju nepostojanje razloga za isključenje gospodarskog subjekta i osoba ovlaštenih za zastupanje prema toj osnovi. U preostalom dijelu pridružuje se navodima tuženika te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

6. U očitovanju na odgovor tuženika tužitelj ostaje kod navoda iznesenih u tužbi, te u bitnome smatra da tuženik nije uspio otkloniti prigovore. Navodi da presuda suda EU NV Construct, nije primjenjiva na konkretnu situaciju jer se ne radi o sličnoj činjeničnoj i pravnoj stvari, s obzirom na odredbu DoN-a kojom je naručitelj uvjetovao ponuditeljima da u ponudu moraju uključiti tvrtku ili obrt s potrebnim dopuštenjem. Osporava navod tuženika da je naručitelj mogao odrediti u DoN-u uvjet za obavljanje tehničke zaštite kao kriterij za odabir gospodarskog subjekta, budući da naručitelj nije naveo da se kod navedenog predmeta nabave radi o mješovitom ugovoru prema članku 9. stavku 1. ZJN-a, već isključivo o ugovoru o izvođenju radova. Također navodi da iz troškovnika koji se odnosi na tehničku zaštitu nedvojbeno proizlazi da se radi o radovima dobave, isporuke, montaže, instalacije, programiranja i konfiguriranja sustava, a ne o uslugama, imajući u vidu i odredbe članka 4. i 5. te članka 68. do 78. Zakona o privatnoj zaštiti, kojim je propisano da djelatnost privatne zaštite mogu obavljati pravne osobe i obrtnici te unutarnje službe zaštite koje imaju odobrenje ministarstva za obavljanje tih poslova, te način obavljanja tehničke zaštite. Smatra osnovanim uspoređivanje odnosno pozivanje na odredbe DoN-a vezane uz stručnjaka za geomehaniku u odnosu na uvjete vezane za djelatnost privatne zaštite, s obzirom da je jasno da ponuditelji stručnjaka za geomehaniku ne moraju navesti u svojoj ponudi za razliku od propisanog za tvrtku ili obrt za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. Smatra da je na jedini mogući način dokazao povrede postupka javne nabave, kao i materijalnog prava, te da način na koji je tuženik ocjenjivao povrede istaknute u žalbi nije propisan Zakonom o javnoj nabavi niti Zakonom o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Ističe da se prilikom ocjenjivanja dokaza, koji predstavlja diskrecijsko pravo, tuženik obvezan voditi konkretnim postupkom javne nabave i okolnostima i činjenicama iz tog postupka. Smatra da se od njega ne može zahtijevati jednako dokazivanje i argumentiranje povreda postupka i materijalnog prava kada se radi o odabranom ponuditelju s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj u odnosu na ponuditelja s poslovnim nastanom u Turskoj. Ukazuje da je javni naručitelj obvezan suštinski provjeriti ispunjava li pojedini ponuditelj sve uvjete iz DON-a. Navodi da odabrani ponuditelj nije u žalbenom postupku dostavio dokaze kojima bi pobio njegove argumente da u 2021. i 2022. godini nije realizirao prihode koji korespondiraju s vrijednostima projekata koje je realizirao od 2017. do 2021. godine, pa smatra očitim da je dostavljena dokumentacija odabranog ponuditelja upitne vjerodostojnosti. Ponavlja da argumentiranost navoda žalbe i tužbe potvrđuje i presuda suda EU Ć, jer je iz iste evidentno da gospodarski subjekt i s poslovnim nastanom iz Turske nemaju prava na primjenu svih načela javne nabave i kompletnu pravnu zaštitu kao i ponuditelji s poslovnim nastanom iz zemalja EGP-a, zemalja potpisnica sporazuma i ponuditelja s nastanom u zemljama potpisnicama međunarodnog sporazuma o javnoj nabavi (GPA). Ostaje kod postavljenog tužbenog zahtjeva.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Ispitujući osporeno rješenje sukladno članku 47. stavku 1. i članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), a na temelju podataka spisa i razmatranja navoda svih stranaka, ovaj Sud nalazi da tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja time što je odbio žalbu izjavljenu protiv odluke o odabiru od 19. kolovoza 2024. donesenu u predmetnom postupku javne nabave. Prema stanju spisa, kao i obrazloženju osporenog rješenja razvidno je da je tuženik, odlučujući o žalbi tužitelja, razmotrio činjenična i pravna pitanja odlučna u konkretnom slučaju, te je za svoju odluku dao valjane, pravno relevantne razloge utemeljene na postojećim podacima i pravilnoj primjeni i tumačenju mjerodavnih odredaba ZJN-a i DON-a.

9. Prema članku 280. stavku 1. ZJN-a ponuda je izjava volje ponuditelja u pisanom obliku da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi. Odredbom stavka 4. toga članka Zakona propisano je da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi, a prema stavku 8. toga članka nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda ne smije se mijenjati.

10. Odredbom članka 290. stavka 1. ZJN-a propisano je da javni naručitelj nakon otvaranja ponuda pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Prema članku 291. ZJN-a javni naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda te, u pravilu, sljedećim redoslijedom provjerava, između ostalog, odsutnost osnova za isključenje gospodarskog subjekta (točka 2.), ispunjenje traženih kriterija za odabir gospodarskog subjekta (točka 3.), kao i ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifikacije te ispunjenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u obavijesti o nadmetanju te u dokumentaciji o nabavi, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, varijante ponuda (točka 4.).

11. Prema članku 295. stavku 1. ZJN-a javni naručitelj obvezan je odbiti ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ovoga Zakona, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu.

12. Tuženik je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja radi utvrđivanja odlučnih činjenica izvršio uvid, između ostalog, u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, ponudu odabranog ponuditelja, dokumentaciju dostavljenu u žalbenom postupku i mjerodavne odredbe DON-a, citirane u osporenom rješenju i to: Dio I. - Opće podatke o postupku nabave – točka 3. Podaci o predmetu nabave, Tehničke specifikacije u prilogu DON-a – Opis radova, Troškovnik – Opis predmeta nabave i Troškovnik – Opis radova, opći uvjeti i stavke (list 6. točka 9. - Sustav tehničke zaštite, kontrola pristupa i točka 6.9.30. Izrada elaborata prosudbe ugroženosti, izvedbenog projekta te dokumentacije izvedenog stanja sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite), Opće podatke o predmetu nabave i upute za ponuditelje – dodatno, koji sadržavaju između ostalog, opis predmeta nabave i Uvjete i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, te Kriterije kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, na koje se u osporenom rješenju poziva, citirajući u bitnom njihov sadržaj.

13. Nije sporno da je predmet nabave gradnja stambeno-poslovne građevine "A11" u [adresa] po ugovornoj odredbi "ključ u ruke", koja znači obvezu ponuditelja da izvede sve radove i za njih vezane usluge, isporuči i ugradi sve materijale i opremu potrebnu za izgradnju objekta kao cjelovitog i funkcionalnog objekta s ishođenjem uporabne dozvole, te da ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a koji uključuju i ugovaranje poslova tehničke zaštite (uključujući projektiranje i izvođenje sustava tehničke zaštite), a koju djelatnost može obavljati gospodarski subjekt (tvrtka ili obrt) s potrebnim dopuštenjem odnosno odobrenjem nadležnog tijela za obavljanje poslova tehničke zaštite na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o privatnoj zaštiti ("Narodne novine", broj: 16/20. i 114/22.) ili drugim odgovarajućim dokumentom kojim se potvrđuje da strani gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati navedene poslove. Također nije sporno da je u Troškovniku pod opisom radova naveden i sustav tehničke zaštite, kontrola pristupa (list 6.9.) te izrada elaborata prosudbe ugroženosti, izvedbenog projekta i dokumentacije izvedenog stanja sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (točka 6.9.30.).

14. Premda je Općim podacima o predmetu nabave u dodatnim uputama za ponuditelje propisano da ponuditelj u ponudu i ugovaranje poslova tehničke zaštite mora uključiti tvrtku ili obrt s potrebnim dopuštenjem za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, tuženik je pravilno ocijenio da time što odabrani ponuditelj već u ponudi nije naveo gospodarski subjekt s navedenim dopuštenjem sukladno posebnim propisima (već su navedena dva podugovaratelja koja u trenutku podnošenja ponude nemaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj), nisu ispunjene pretpostavke za odbijanje ponude kao nepravilne. Ovaj Sud prihvaća razloge i argumentaciju tuženika iznesene u obrazloženju rješenja, pri čemu je tuženik pravilno žalbeni navod o nevaljanosti ponude ocijenio neosnovanim i na temelju smislenog tumačenja odredbi DON-a odnosno smisla i svrhovitosti zahtjeva iz te dokumentacije, a polazeći od cjelokupnog sadržaja DoN-a, koji se sastoji od više dokumenata koji sadrže potrebne informacije i podatke koji gospodarskim subjektima omogućavaju izradu ponude i relevantni su za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima DoN-om nisu propisani kao uvjet sposobnosti odnosno kriterij kvalitativnog odabira, već je propisana obveza raspolaganja ponuditelja tvrtkom ovlaštenom za obavljanje poslova tehničke zaštite, čime ista mora biti uključena u cijenu ponude, s time da je propisano da naručitelj zadržava pravo provjere ispunjenja zakonskih uvjeta za obavljanje te djelatnosti tijekom realizacije ugovora, uz mogućnost raskida ugovora i naplate jamstva za uredno izvršenje ugovora u slučaju neispunjenja propisanih uvjeta. Stoga navod tužitelja da je odabrani ponuditelj već u ponudi morao dokazati ispunjavanje traženog zakonskog uvjeta nominiranjem gospodarskog subjekta koji ispunjava taj uvjet u trenutku podnošenja ponude odnosno u fazi pregleda i ocjene ponuda, te da odabrana ponuda nije pregledana sukladno članku 290. ZJN-a nije osnovan. Također, s obzirom da je sukladno članku 224. ZJN-a tijekom izvršenja ugovora, unutar propisanih ograničenja, dopušteno uvesti novi gospodarski subjekt kao podugovaratelja, tužitelj pogrešno smatra da bi eventualno naknadno nominiranje subjekta koji ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima dovelo do izmjene odnosno do sadržajno različite ponude, kako to pravilno navodi tuženik u odgovoru na tužbu.

15. Tuženik je ocijenio neosnovanim i ostale navode žalbe glede vjerodostojnosti dokumentacije dostavljene uz ponudu odabranog ponuditelja i povreda ZJN-a, kao i odredaba DON-a u postupku pregleda i ocjene ponuda, a koje tužitelj ponavlja u ovoj tužbi. Pritom je tuženik dao detaljnu i jasnu analizu razloga kojima se rukovodio kod donošenja odluke, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na pravilnoj ocjeni dokaza provedenih u postupku te na pravilnom tumačenju relevantnih odredaba primijenjenog materijalnog prava.

16. Tuženik je u žalbenom postupku detaljno razmotrio ponudu odabranog ponuditelja odnosno u ponudi dostavljen ispunjeni ESPD u dijelu koji se odnosi na osnove za isključenje prema točki 4.2. DoN-a - Osnove povezane s plaćanjem poreza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, sadržano u dokumentu Kriteriji kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta s uputama, uključujući i ažurirani popratni dokument (potvrdu o nepostojanju dugovanja izdanu u Republici Turskoj), uzimajući u obzir ovjereni prijevod dokumenta dostavljen u žalbenom postupku i Uredbe o primjeni e-potvrde o nepostojanju duga. S obzirom na postojeće dokaze, odnosno dostavljene potvrde u kojima su obuhvaćene sve vrste dugova navedenih u Potvrdi o nepostojanju duga za poslove koji su predmet javne nabave, pravilno je utvrđeno da iz sadržaja potvrda ne proizlazi da bi odabrani ponuditelj ili njegov podugovaratelj imao dugove po osnovi obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te da tužitelj nije dokazao da postoje osnove za isključenje odabranog ponuditelja prema članku 252. stavku 1. ZJN- a.

17. Također je na temelju uvida u ponudu odabranog ponuditelja i dostavljene ažurirane popratne dokumente pravilno utvrđeno da je odabrani ponuditelj dostavio ispravne reference (Popis izvršenih radova) radi dokazivanja ispunjavanja uvjeta tehničke i stručne sposobnosti prema odredbama točke 5.3.1. DON-a, izvršenje kojih poslova su potvrdili naručitelji potvrdama dostavljenim tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda te dodatno dopisom naručitelja priloženim u žalbenom postupku, kojim je odgovoreno na upit tužitelja postavljen radi provjere podataka navedenih u tim referencama, a što je detaljno izneseno u obrazloženju osporenog rješenja. Polazeći od postojećih podataka, prema ocjeni ovoga Suda navodi tužitelja nisu osnovani niti od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja glede ispunjavanja uvjeta sukladno točki 5.3.1.3. DoN-a.

18. Nadalje, suprotno navodima tužitelja, odabrani ponuditelj je priloženim ESPD obrascem za gospodarski subjekt JC Development & Strategy d.o.o., na čiju se sposobnost oslonio radi dokazivanja ispunjavanja kriterija tehničke i stručne sposobnosti propisane točkom 5.3.2. DoN-a - Obrazovne i stručne kvalifikacije, a sukladno članku 273. ZJN-a i točki 8. DON-a, te priloženom Izjavom o ustupanju resursa za predmet nabave, izjavama o raspoloživosti i angažiranosti, kao i dostavljenim diplomama i potvrdama o upisu u imenik inženjera gradilišta nadležne Komore, dokazao ispunjenje uvjeta u smislu raspolaganja s četiri tražena stručnjaka, a sukladno odredbama iz točke 5.3.2.3. Uvjeti i točke 5.3.2.4. Način dokazivanja. S obzirom da se prema odredbi članka 273. stavka 1. ZJN-a i točke 8. DON-a gospodarski subjekt radi dokazivanja ispunjavanja kriterija tehničke i stručne sposobnosti može u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa, te da Zakonom i DON-om nije propisano da stručnjaci koje podugovaratelj ustupa odabranom ponuditelju za potrebe izvršenja ugovora o javnoj nabavi moraju biti njegovi zaposlenici i da taj gospodarski subjekt mora imati određeni broj zaposlenika, a da iz priloženih dokaza proizlazi da će tražene resurse imati na raspolaganju, postotni udio koji će izvršavati podugovaratelj na kojeg se odabrani ponuditelj oslonio radi dokazivanja uvjeta sposobnosti nije odlučan. Naime, iz priloženih izjava proizlazi da će nominirani stručnjaci podugovaratelja u potpunosti izvršavati predmet nabave na način propisan DON-om, te će podugovaratelj na taj način sudjelovati u izvršenju ugovora. Isto tako tužitelj ničim ne dokazuje svoje navode da stručnjak ŽL, inženjer elektrotehnike i elektronike, koji je imenovan na poziciju voditelja inženjera gradilišta ne raspolaže potrebnim stručnim iskustvom, koje se boduje kao jedan od kriterija odabira, već samo izražava sumnju u istinitost podataka o urednom izvršavanju funkcije inženjera gradilišta na projektima navedenim u ESPD obrascu i dostavljenim potvrdama, prema kojima je, međutim, ŽL bio glavni inženjer gradilišta svo vrijeme izgradnje na projektima centra Balat blokovi A, B, C – D i F te je radio na projektu Janusevler 9 kao inženjer gradilišta za cijelo vrijeme trajanja projektnih radova.

19. Nije osnovan niti prigovor tužitelja da je odabrani ponuditelj izražavajući cijene u ponudi u eurima, bez navođenja decimala, troškovnik popunio protivno točki 3.2. Dio II. DoN-a – Upute za ponuditelje. Naime, navedenom točkom DON-a nije propisana obveza da ponuđena cijena mora sadržavati cente, već iz iste proizlazi da se iznos koji je ponuđen sa decimalama mora izraziti odnosno svesti na dvije decimale. Stoga činjenica što je iznos ponuđen isključivo u eurima ne utječe na valjanost ponude, imajući u vidu da je cijena i u troškovniku, kao i u ponudbenom listu, ponuđena u istom iznosu i valuti.

20. Tužitelj neosnovano navodi da je naručitelj ponudu odabranog ponuditelja trebao odbiti kao neprihvatljivu jer prije donošenja odluke o odabiru nije utvrdio postoje li osnove za isključenje novih članova uprave nakon 2. kolovoza 2024. iz točke 4.1. DON-a – Osnove povezane s kaznenim presudama, kako je to pravilno ocijenio i tuženik u osporenom rješenju. Naime, iz ažuriranih popratnih dokumenata dostavljenih na traženje naručitelja prije donošenja odluke o odabiru (izjava o nekažnjavanju od 6. kolovoza 2024. i Izvod iz Trgovačkog registra.), te novog izvoda iz Trgovačkog registra od 22. srpnja 2024., dostavljenog u žalbenom postupku, prema kojem su ŠL i GL, kojima je prvi mandat završavao 2. kolovoza 2024., i nadalje članovi uprave odabranog ponuditelja i osobe ovlaštene za zastupanje od 22. srpnja 2024. do 18. srpnja 2027. Stoga je pravilno zaključeno da, s obzirom da u upravi odabranog ponuditelja nije bilo promjene članova ovlaštenih za zastupanje, već je dokazan kontinuitet članstva i ovlasti zastupanja koji se nisu promijenili u trenutku donošenja odluke o odabiru, uzimajući u obzir sve dokaze zajedno ne postoje razlozi za isključenje gospodarskog subjekta i osoba ovlaštenih na zastupanje prema toj osnovi propisane člankom 251. ZJN-a.

21. Kako tužitelj u žalbi nije iznosio prigovor povrede načela jednakog tretmana u postupku pregleda i ocjene ponuda, isti nije bio predmet ocjene u žalbenom postupku, a sukladno članku 403. ZJN-a, te nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja. Međutim, s obzirom na sve naprijed izneseno, ovaj Sud nalazi da postupanjem naručitelja nije povrijeđeno načelo jednakog tretmana svih ponuditelja na način kako to tužitelj u tužbi navodi, niti se zbog korištenja instituta dopune odnosno pojašnjenja i dostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata u odnosu na odabranog ponuditelja, a koji je propisan odredbama ZJN-a i DON-a, može smatrati da ista prava nisu bila omogućena ostalim ponuditeljima.

22. U konkretnom slučaju pozivanje tužitelja na presudu suda EU u predmetu C- 652/22 nije od utjecaja na pravilnost predmetne odluke o odabiru niti na zakonitost osporenog rješenja tuženika. Naime, sud EU je u navedenoj presudi istaknuo da gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje sa EU nisu sklopile odgovarajući međunarodni sporazum, odnosno Sporazum o javnoj nabavi (GPA), nije zajamčen pristup postupcima javne nabave u EU, da pravo da dostave ponudu ne obuhvaća gospodarske subjekte iz tih zemalja te isti mogu biti isključeni iz postupka, s time da pravu EU nije protivno da se tim subjektima dopusti sudjelovanje u postupku javne nabave koji je uređen Direktivom 2014/25, već je tom pravu protivno da im se omogući da se u okviru svog sudjelovanja pozivaju na Direktivu i zahtijevaju jednako postupanje prema svojoj ponudi u odnosu na ponude koje su podnijeli ponuditelji iz država članica i ponuditelji iz trećih zemalja potpisnica GPA sporazuma. Također je istaknuto da gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje s Unijom nisu sklopile međunarodni sporazum kojim se jamči ravnopravan i recipročan pristup javnoj nabavi nemaju pravo na postupanje koje nije nepovoljnije na temelju članka 43. Direktive 2014/25, te da naručitelj može u dokumentaciji o nabavi navesti načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između pravne situacije tih subjekata i pravne situacije gospodarskih subjekata iz Unije i iz trećih zemalja koje su s Unijom sklopile takav sporazum (točka 64. presude). U točki 63. navedene presude iskazan je stav da je u slučaju nepostojanja akata koje je usvojila Unija, na naručitelju da procijeni treba li dopustiti sudjelovanje u postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz navedenih trećih zemalja, te u slučaju da dopusti takvo sudjelovanje, procijeniti treba li predvidjeti prilagodbu rezultata koji proizlaze iz usporedbe ponuda tih subjekata s ponudama drugih subjekata. Kako u predmetnom postupku javne nabave dokumentacijom o nabavi nisu propisani načini postupanja i uvjeti koji su nepovoljniji i kojima se odražava objektivna razlika između ponuditelja sukladno naprijed iznesenom kriteriju, naručitelj je pravilno ponudu odabranog ponuditelja pregledavao i ocijenio na temelju uvjeta i zahtjeva iz DoN-a, a iz svega naprijed iznesenog ne proizlazi da su iste odredbe na ostale ponuditelje odnosno tužitelja istumačene i primijenjene na nepovoljniji način.

23. S obzirom na sve navedeno, tuženik je pravilnim tumačenjem zahtjeva iz dokumentacije o nabavi, koji proizlaze iz ukupnosti sadržaja dokumenata koji čine DoN, žalbu tužitelja odbio, budući da je ponuda odabranog ponuditelja izrađena sukladno zahtjevima iz DON-a i članku 280. stavku 4. ZJN-a te je ista pregledana i ocijenjena prema članku 290. stavku 1. istog Zakona.

24. Kako je osporeno rješenje doneseno u granicama zakonom propisanih ovlasti tuženika, koji je za svoju odluku naveo potpune, jasne i obrazložene razloge sukladno članku 425. stavku 3. ZJN-a, ocjenjujući sve navode žalbe i postojeće dokaze, to ovaj Sud nije našao osnove rješenje tuženika ocijeniti nezakonitim. Ovo tim više što tužitelj pravilnost osporenog rješenja pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je rješenje utemeljeno, ali ih drukčije tumači, dajući u biti svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drugačije rješenje ove stvari.

25. Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

26. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora odbijen je na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a (točka II. izreke).

U Zagreb, 13. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Marušić Babić