Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-10/2018-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb, zastupan po OD Kamenar Milutin i Klepac Mustać, j.t.d., Rijeka, protiv tuženika CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Anti Šeparoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 16. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb, naknadi štetu u iznosu od 3.880,83 EUR sa zz kamatama tekućim od 13. veljače 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva za iznos od 603,47 EUR sa zz kamatama, te sa dijelom zahtjeva u pogledu tijeka na dosuđeni iznos (od 3.880,83 EUR) za period od 25. 1. 2018. pa do 12. 2. 2025. tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb, naknadi parnični trošak u iznosu od 1.994,19 EUR sa zz kamatama tekućim od 13. veljače 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik krajem lipnja 2017. neovlašteno posjekao 13 stabala jele na dijelu kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno u šumi u vlasništvu RH kojom gospodari tužitelj, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Delnice, Šumarija Skrad, i to u Odjelu odnosno Odsjeku 56B Gospodarske jedinice Skrad – Rudač, pri čemu je tuženik tužitelja oštetio za iznos od 39.562,50 kn. Navodi da je 10. 7. 2017. prilikom obilaska šumsko gospodarskog područja čuvar šume UN izvijestio revirnicu Andreju Ribić i upravitelja šumarije [adresa] LN da je u gospodarskoj jedinici Skrad – Rudač odjel 56B naišao na 13 posječenih stabala jele, te je po označivanju panjeva šumarskim čekićem i izvršenom mjerenju prsnih promjera obračunao šumsku štetu prema kojem obračunu je šteta iznosila 47.475,00 kn, a navedeni obračun je naknadno ispravljen obzirom je na terenu utvrđeno da se radi o prebornoj raznodobnoj šumi debljine iznad ½ promjera sječive zrelosti pa je cijena po jedinici proizvoda pomnožena sa faktorom 2,5 za prirodno podignute šume umjesto sa ranije primjenjivim faktorom 3 pa je na taj način obračunata visina štete od 39.562,50 kn. Navodi da je Zakonom o šumama (NN 140/2005 i dr.) i to čl. 59 st. 1. i 2. utvrđeno da osoba koja ošteti šumu je dužna nadoknaditi štetu prema šumsko odštetnom cjeniku. Navodi da je tuženik tijekom vođenja postupka kod ODO Karlovac na ime naknade štete platio iznos od 15.825,00 kn, pa stoga je obračunatu štetu valjalo umanjiti za dio podmirene štete, slijedom čega tužitelj potražuje preostali iznos od 23.737,50 kn. Navodi nadalje da je naime tužitelj 10. 7. 2017. podnio kaznenu prijavu PP Vrbovsko temeljem koje je kod ODO Karlovac vođen postupak protiv tuženika radi kaznenog djela krađe, a koji postupak je završen rješenjem broj : K-DO-491/2017 od 29. 9. 2017. kojim je odbačena kaznena prijava protiv ovdje tuženika budući nisu utvrđeni svi elementi kaznenog djela ali da iz navedenog rješenja i cjelokupnog spisa jasno proizlazi da je tuženik priznao počinjenje bespravne sječe predmetnih stabala te da je i prouzročenu štetu djelomično podmirio u iznosu od 15.825,00 kn, nepriznavajući visinu štete obračunatu po HŠ d.o.o. Tužitelj u tužbi potražuje dakle iznos od 23.737,50 kn sa zz kamatama tekućim od podnošenja tužbe

1.1. Nakon što je u ovom postupku provedeno vještačenje po šumarskom vještaku tužitelj je podneskom od 10. 12. 2024.(str. 250 i 251 spisa) postavio tužbeni zahtjev na iznos od 4.484,30 EUR sa zz kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe te navodi da prema nalazu vještaka ukupna šteta iznosi 6.584,65 EUR, da je tuženik djelomično podmirio štetu u iznosu od 15.825,00 kn, što je 2.100,34 EUR, pa preostaje za platiti iznos od 4.484,30 EUR.

2. U odgovoru na tužbu (od 28. 5. 2018. -str. 17 spisa) tuženik navodi da u cijelosti osporava tužbeni zahtjev u pogledu osnove i visine iz razloga koji će tijekom postupka navesti.

2.3. Nakon toga podnesen je odgovor na tužbu od 4. 6. 2018. (str. 20 spisa) s protutužbom u kojem tuženik navodi da ostaje kod odgovora na tužbu te da ujedno podnosi protutužbu, da je nesporno da je tuženik legalno na osnovu odobrenja savjetodavne službe i uz doznake stabala koje je izvršio ovlašteni djelatnik HŠ realizirao sječu u lipnju 2017. na svojoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojih je vlasnik supruga tuženika, daje naknadno ustanovljeno da je šest stabala jele posječenih uz među kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 7 stabala jele posječenih uz među kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripadala Hrvatskim šumama i da su greškom posječene, da su navedene čestice međusobno udaljene oko 1 km i da nisu opće međusobno spojene, da na tim mjestima nije bilo nikakvih oznaka granice između privatne i državne šume pa tako ni tuženik a ni djelatnik HŠ koji je vršio doznake nisu mogli znati precizno što gdje pripada. Navodi da čuvar šume UN nije obilazak šume izvršio 10. 7. 2017. nego krajem mjeseca lipnja kada je vjerojatno uočio da je šest stabala jele posječeno u šumi tuženika, o čemu je izvijestio revirnicu koja je pozvala tuženika u šumu na kčbr. [katastarska čestica] i upozorila na posječenih šest stabala jele koja su uz među ali na strani HŠ i ni jednom riječju ne spominje sedam stabala jele posječenih greškom uz kčbr. [katastarska čestica], da pri provjerio izvršenu sječu na kčbr. [katastarska čestica] tuženik je nabavio GPS uređaj i konstatirao da je greškom posjekao 7 stabala jele uz svoju među ali na strani HŠ, te je odmah nazvao revirnicu Ribić i izvijestio je o tome uz napomenu da želi doći u Šumariju Skrad i dogovoriti se o načinu naknade štete bilo novcem bilo adekvatnim volumenom drvne mase. Nadalje navodi da tuženik nije platio iznos od 15.825,00 kn na ime naknade štete po osobnoj procjeni kako to navodi tužitelj nego na osnovu obračuna tužitelja ali ne koristeći faktor 3 (2,5) iz šumsko odštetnog cjenika.

Navodi u dopisu od 25. 7. 2017. tuženik naveo obrnuti slučaj tj. da su tada HŠ greškom posjekle nekoliko stabala jele u šumi u vlasništvu tuženika i nisu na ime naknade štete ponudili tuženiku obračunatu vrijednost drvne mase uvećanu za faktor 3 (2,5) nego su to obračunale po Glavnom šumskom cjeniku, pa se postavlja pitanje zašto bi onda tuženik tužitelju platio štetu uvećanu za navedene faktore. Navodi da tuženik osporava visinu štete iz razloga koje je sada obrazložio, navodi da mu nije bila namjera krađa jer inače ne bi vodio djelatnika HŠ na doznaku nego bi to radio tajno. Navodi da međutim tužitelj inzistira na kaznenom djelu krađe, da je uz kaznenu prijavu tužitelj dao obračun šumske štete za posječenih 13 stabala jele sa faktorom 3, a pored upozorenja PP Vrbovsko upućenog tužitelju da kaznena prijava nije osnovana, tužitelj je ostao kod kaznene prijave, a tuženik je tužitelju platio stvarnu štetu u iznosu od 14.825,00 kn a ODO Karlovac je kaznenu prijavu odbacio. Navodi da je tuženik da bi provjerio izračun tužitelja o naknadi štete za posječenih 13 stabala jele angažirao sudskog vještaka za šumarstvo te je nalazom vještaka utvrđeno da volumen 13 stabala jele iznosi 37,67 m3 a ne 61 m3 i da je stvarna vrijednost posječenih stabala 11.618,35 kn, a ne 15.825,00 kn, te je tuženik 27. 10. 2017. na osnovu tog nalaza tužitelju podnio pismeni zahtjev za povrat preplaćenog iznosa od 4.206,65 kn, a na koji dopis je tužitelj odgovorio da traženi iznos nije u mogućnosti razmatrati iz razloga jer je sporna roba navodno u vlasništvu tužitelja otuđena s pomoćnog stovarišta. Navodi da je od 6. 7. 2017. do 25. 9. 2017. na pomoćnom stovarištu uz šumsku cestu bilo 77 m3 trupaca u vlasništvu tuženika koje tuženik nije htio otpremiti kupcu nadajući se dogovoru i nagodbi, a obzirom na loše vremenske uvjete i opasnost da roba propadne tuženik legalno isporučuje kupcu 25.

9. 2017. trupce i o tome obavještava policiju i ODO. Navodi nadalje da u srpnju 2017. tužitelj izvodi na teren svog geometra i vrši reambulaciju svoje međe prema kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika i prema kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženikove supruge, nakon čega tuženik konstatira da je tužitelj bespravno uživao i vršio sječu na posjedu tuženika kao i da je bespravno na posjedu tuženika izgradio šumsku cestu, te tužitelju podnosi pismeni zahtjev za naknadu štete.

Navodi da se konačno činjenično stanje međusobnih potraživanja između stranaka može opisati na način da je tuženik posjekao 13 stabala jele na posjedu tužitelja i za tu štetu platio tužitelju 15. 825,00 kn, da je s druge strane tužitelj posjekao 17 stabala jele na posjedu tuženika te na istom posjedu izgradio šumsku cestu, i za takvu počinjenu štetu utvrđenu nalazom sudskog vještaka nije platio tuženiku adekvatan iznos i to na ime posječenih 17 stabala jele 32.563,62 kn te na ime naknade za šumsku cestu 21.918,77 kn, tj. ukupno 54.482,09 kn koji iznos tuženik potražuje u protutužbi sa zz kamatom tekućom od 10. 1. 2017. kao dana obraćanja tužitelju za naknadu štete u mirnom postupku.

3. Na zapisniku do 19 2020. (str. 106 spisa) razdvojen je postupak po protutužbi jer u odnosu na protutužbeni zahtjev nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 198 st. 1 ZPP-a. Ujedno je pripremno ročište i prethodni postupak nastavljen samo u svezi tužbenog zahtjeva.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka iz Cadcom d.o.o. te izvršen uvid u skicu mjerenja vještaka od 24 2. 2023. na str. 189 do 190 spisa, u dopunsko očitovanje istog vještaka od 17. 1. 2024. na str. 212 spisa , provedeno je vještačenje po vještaku šumarske struke te izvršen uvid u nalaz i mišljenje šumarskog vještaka Tomislava Vitkovića od 22. 11. 2024. na str. 230 do 245 spisa.

5. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

6. Tužitelj je podneskom od 10. 12. 2024.(str. 250 i 251 spisa) povisio tužbeni zahtjev, pa se radi o preinaci tužbe, koja je dopuštena u smislu odredbe čl. 39. ZID ZPP-a (NN 70/19), koji je stupio na snagu 1. 9. 2019., izmijenjen je dosadašnji čl. 190. tako da je iza stavka 1. dodan novi stavak 2. koji glasi: »Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.«, koja odredba čl. 39. ZID ZPP-a, a prema prijelaznim i završnim odredbama (čl. 117. st.2. ZID ZPP-a) primjenjuje se i na postupke u tijeku, jer su ispunjeni uvjeti iz citiranog čl. ZID ZPP-a, jer tužitelj nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev u pogledu visine do zaključenja prethodnog postupka, već je tek nakon provedenog vještačenja po vještaku šumarske struke na okolnost visine zahtjeva mogao preinačiti tužbeni zahtjev, kod čega se tuženik nije ni protivio preinaci tužbe.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete zbog sječe 13 stabala jele u šumi tužitelja kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev temelji na činjenično opisu da je tuženik krajem lipnja 2017. izvršio sječu i posjekao 13 stabala jela na navedenim česticama kojima gospodari tužitelj.

8. Radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu za koju štetnik odgovara po načelu presumirane krivnje, a u smislu odredbe čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, kod čega tužitelj mora dokazati da je vlasništvo šume u odnosu na koju tvrdi da je tuženik izvršio sječu.

9. Kod toga u postupku nije sporno:

-da tužitelj gospodari predmetnim šumama tj. česticama u kojoj su posječena sporna stabla odnosno predmetne čestice su upisane kao vlasništvo RH, a na upravljanju su tužitelja u smislu čl. 2. , u svezi čl. 17.st.1. i čl. 18. st. 1. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja,

-nije sporno ni da je tuženik izvršio sječu u 13 stabala jele u šumi tužitelja kada je sjekao u svojoj međašnoj šumi kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vlasništvo supruge tuženika), te je u toj sječi tuženik prekoračio među i posjekao sporna stabla u šumi tužitelja,

-da je protiv tuženika podnesena kaznena prijava koja je odbačena po ODO Karlovac-rješenje od 29.9.2017. (str. 9 spisa) iz kojeg proizlazi da u njihovom spisu prileži uplatnica ovdje tuženika o uplati ovdje tužitelju iznosa od 15.825,00 kn na ime naknade štete, da proizlazi da su 13 stabala jele posječena na međi između zemljišta u vlasništvu tuženika i njegove supruge te zemljišta u vlasništvu RH kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o, da ovdje tuženik kao osumnjičenik ni ne poriče da je posjekao sporna stabla, ali navodi da je to učinio greškom, jer ga je GPS krivo navodio dok su se stabla doznačavala, da je na račun Šumarije u Delnicama uplatio navedeni iznos od 15.825,00 kn na ime naknade štete, bez uračunavanja faktora 3, te da obzirom tuženik nije imao namjeru posjeći i za sebe uzeti i zadržati sporna stabla koja su na međi, već je ista posjekao greškom, i osim toga priložio uplatnicu o podmirenju Hrvatskim šumama navedenog iznosa, da to slijedom navedenog nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ,

-da je tužitelj u svezi sporne sječe isplatio tužitelju na ime naknade štete iznos od 15.825,00 kn, što je 2.100,34 EUR, bez uvećanja za faktor štete, te tužitelj sada u postupku tvrdi da je i preplatio štetu pozivajući se na nalaza sudskog šumarskog vještaka kojeg je samostalno angažirao izvan ovog postupka.

10. Dakle sporna je visina štete.

11. U postupku je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog i šumarskog vještaka.

12. Iz Nalaza odnosno skice mjerničkog vještaka iz Cadcom d.o.o. od 24 2. 2023. na str. 189 do 190 spisa, te dopunskog očitovanja istog vještaka od 17. 1. 2024. na str. 212 spisa proizlazi i utvrđeno je :

-da je u šumi tužitelja oznake kčbr. [katastarska čestica] posječeno 6 stabala i to panjevi označeni na skici točkama 1,2, 3, 4, 5, 6A, dok je stablo tj. panj 6 na samoj međi-kod toga valja reći da tužitelj ne utužuje panj br. 6 već panj br. 6A ,

-inače ova čestica kčbr. [katastarska čestica] međaši sa česticom tužitelja kčbr. [katastarska čestica], a što je vidljivo iz skice vještaka,

-da je preostalih sedam stabala posječeno na kčbr. [katastarska čestica] i to panjevi označeni točkama 7,8,9,10,11,12, 13 ,

-inače, a što je vidljivo iz skice vještaka sa kčbr. [katastarska čestica] međaše čestice supruge tuženika kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica],

-također je temeljem dopunskog očitovanja mjerničkog vještaka utvrđeno da je ova kčbr. [katastarska čestica], na kojoj su panjevi 7,8,9,10,11,12, 13 , nastala cijepanjem osnovne kčbr. [katastarska čestica] (koja je bila utužena),

-također je temeljem dopunskog očitovanja mjerničkog vještaka proizlazi da je na katastarskom planu kčbr. [katastarska čestica] procijepana na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali grafika nikada nije usklađena sa knjižnim dijelom katastarskog operata i zemljišnim knjigama, i zato postoji neslaganje između knjižnog dijela katastarskog operata a da je vještak svoj nalaz tj. snimljene panjeve preklopio sa službenom kopijom katastarskog plana i po tome se panjevi (7 do 13) nalaze na kčbr. [katastarska čestica], a budući nikada nikad nije provedeno knjižno vlasništvo svih cijepanih katastarskih čestica, ono je onakvo kako je upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] za kčbr. [katastarska čestica] tj. na RH, dok su u posjedovnom listu na kčbr. [katastarska čestica] upisane Hrvatske šume Uprava šuma Delnice.

13. Iz nalaza i mišljenja šumarskog vještaka Tomislava Vitkovića od 22. 11. 2024. na str. 231 do 242 spisa proizlazi:

-da je izvršio mjerenje promjera panjeva, da se volumen stabla iskazuje za krupno drvo (za dijelove stabla koji u deblji od 7 cm) a određuje se za ona stabla kojima prsni promjer iznosi 10 cm i više,

-da je kod iskazivanja vrijednosti posječenih stabala tj. utvrđivanja naknade za šumsku štetu koristio Zakon o šumama, Šumsko odštetni cjenik (NN 37/15), Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/2018), važeći Cjenik glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. (siječanj 2021.), Sortimentne tablice, i dvoulazne tablice volumena krupnog drva,

-da se iznos naknade štete za drvne proizvode iz gospodarskih šuma utvrđuje tako da se prodajna cijena po jedinici mjere pojedinog proizvoda iz važećeg prodajnog cjenika Hrvatskih šuma pomnoži faktorom, a za obračun je u konkretnom slučaju korišten faktor 2,5 jer se radi o drvnim proizvodima iz prirodno podignute raznodobne šume sa stablima debljih od ½ promjera sječive zrelosti (čl. 10. st. 2. ) Šumsko odštetnog cjenika NN 37/15, da je procjena vrijednosti drvne mase izrađena sukladno važećem cjeniku glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma d.o.o. ,

-da rekapitulacija procijenjenih naknada iznosi po česticama:

kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1.003,32 EUR x faktor štete 2,5 je 2.508,30 EUR, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1.389,15 EUR x faktor štete 2,5 je 3.472,87 EUR, stablo br. 6 na međi 241,39 EUR x faktor štete 2,5 je 603,48 EUR,

što je sveukupna šteta od 6.584,65 EUR

14. Sud je nalaz i mišljenje šumarskog vještaka prihvatio u cijelosti ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, cijeneći da se radi o vještaku stručnom za ovakvu vrstu vještačenja.

14.1. Kod toga se ističe da stranke pa tako ni tuženik isu imale prigovora na nalaz šumarskog vještaka, jedino što je tuženik u svom podnesku od 13. 12. 2024. (str. 252 spisa) isticao da se panj br. 6 nalazi na samoj međi i da stoga tužitelju ne pripada naknada štete u punom opsegu za to stablo, te je tuženik tražio da vještak dopuni svoj nalaz na način da taj se panj nalazi na međi i u suvlasništvu tužitelja i tuženika i da bi stoga naknada štete za to stablo mogla iznositi eventualno ½ utvrđenog iznosa odnosno 301,74 EUR.

14.2. Tuženik je još tražio da se vještak očituje o vrijednosti drvnih sortimenata koji su ostali u šumi nakon izvršene sječe a koje bi tužitelj mogao eventualno iskoristiti i da se njihova vrijednost odbije od ukupnog iznosa naknade štete, a na ročištu 16. 1. 2025. je tuženik pojasnio da pod tom vrijednošću ostataka drvnih sortimenata podrazumijeva panjeve i da smatra da bi i njih vještak trebao procijeniti i za to umanjiti svoj nalaz.

14.3. Sud je raspravnim rješenjem odbio ovaj prijedlog tuženika za dopunskim očitovanjem šumarskog vještaka o vrijednosti ostataka drvnih sortimenata. Naime, panjevi koji ostanu nakon izvršene sječe (kod čega je konkretna sječa bila 2017.) nedvojbeno ne predstavljaju šumski proizvod koji bi ulazio u procjenu vrijednosti u smislu umanjenja utvrđenog iznosa naknade štete za panjeve jer da se šteta tako računa onda bi vještak to uzeo u obzir u svom nalazu, a vještak je u svom nalazu obrazložio temeljem kojih propisa i parametara je izvršio procjenu štete, a kako je to naprijed navedeno u točki 13 obrazloženja .

15. Dakle, kako je u postupku utvrđeno da je tuženik 2017. godine prilikom sječe u svojim šumama prekoračio među i posjekao 13 stabala jele u šumama tužitelja, to je valjalo udovoljiti tužbenom zahtjevu tužitelja, kod čega prilikom dosude naknade štete nije uzet u obzir šteta u odnosu na stablo 6 koje se nalazi na samoj međi između kčbr. tuženika 2064 i kčbr. tužitelja 361, jer je tužitelj tužio za sječu 13 stabala, a u postupku je utvrđeno da se radi o stablima (panjevima) 1, 2, 3, 4, 5, 6A na kčbr. [katastarska čestica], te o stablima (panjevima) 7,8,9,10,11,12, 13, na kčbr. [katastarska čestica] (koja je nastala cijepanjem osnove utužene kčbr. [katastarska čestica]) što je dakle 13 stabala, a osim toga u odnosu na stablo tj. panj br. 6 koji je na međi tužitelj je na očevidu naveo da ne utužuje taj panj 6 već panj 6A.

16. Slijedom navedenog tužitelju je valjalo dosuditi iznos od 3.880,83 EUR odnosno 2.508,30 plus 3.472,87 EUR što je 5.981,17 EUR što umanjeno za iznos od 2.100,34 EUR (15.825,00 kn) koji iznos je tuženik tužitelju već ranije platio. 17. Suprotno tvrdnji tuženika tijekom postupka, isti je dužan plati dosuđeni iznos štete u koji je uključen faktor 2,5, a radi se u smislu odredbe čl. 4. st.2. Šumsko odštetnog cjenika (NN 37/15) faktor koji sadrži obeštećenje za šume i šumska zemljišta (gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i druge oblike umanjenja vrijednosti šuma i šumskog zemljišta), šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šuma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja šuma, a koji cjenik je šumarski vještak i koristio kod davanja nalaza obrazložio zašto je korišten faktor 2,5.

18. Na dosuđeni iznos dosuđena je zz kamata tekuća od dana donošenja prvostupanjske presude.

18.1. Naime, kod popravljanja imovinske štete, u smislu odredbe čl. 1085. ZOO-a (NN 35/0) odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a kada uspostava priješnjeg stanja nije moguća odgovorna osoba je dužna oštećeniku isplatiti odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a prema čl. 1089. st. 2. ZOO-a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

18.2. U konkretnom slučaju radi se o nenovčanoj imovinskoj šteti čija visina se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, te stoga zz kamata pripada od dana donošenja presude jer je visina štete vještačenjem utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja odluke, a kakoje šumarskom vještaku i dat zadatak za vještačenje.

18.3. Slijedom toga tužitelju je na dosuđeni iznos štete kamata dosuđena tekuća od dana donošenja ove presude tj. od dana 13. veljače 2025., dok je s preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 25. 1. 2018. (dan podnošenja tužbe i predaje pošti) pa do 12. 2. 2025. tužitelja valjalo odbiti.

19. Slijedom svega navedenog valjalo je presuditi kao u točki I. i II. izreke.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer po ocjeni ovoga suda nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi. .

20.1. Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, a koji trošak pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023), te troška vještačenja i sudske pristojbe.

20.2. Obzirom tužitelja punomoćnik odvjetnik zastupa od 14. 9. 2021., to tužitelju nije priznat traženi trošak sastava tužbe, sastava podneska od 9. 7. 2018. , zastupanja na ročištu 19. 2. 2020., sastava podneska 29. 3. 2021., te sastava podneska od 9. 8. 2021., jer te radnje nisu poduzete po punomoćniku odvjetniku.

20.3. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

-sastava podneska od 15. 3. 2023., (očitovanje na nalaz vještaka) u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t.1.),

-sastav podneska od 5. 2. 2024. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. )

-sastav podneska od 10. 12. 2024. u iznosu od 50,00 EUR (25%nagrade Tbr. 8. t. 4.)

-sastav podneska od 20. 12. 2024. u iznosu od 50,00 EUR (25%nagrade Tbr. 8. t. 4.)

-zastupanje na ročištu 16. 1. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu (očevid) 9. 9. 2022. u iznosu od 200,00 EUR

što je sveukupno 800,00 EUR što uvećano za iznos od 200,00 EUR na ime PDV-a čini 1.000,00 EUR, čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje (i sudsku komisiju) u ovom premetu u iznosu od 908,93 EUR, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 85,26 EUR što je ukupno 1.994,19 EUR.

20.4. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 4.4.2022., jer taj podnesak i trošak u svezi njega nije bio neophodan za postupak.

U Karlovcu 13. veljače 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Kamenar Milutin i Klepac Mustać, j.t.d., Rijeka

2. Ante Šeparović, odvjetnik u Zagrebu