Pn-1496/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Željku Ostoji, odvj. u Splitu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupano po pun. Ivi Pezić, odvj. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21.01.2025. u nazočnosti pun. tužitelja Željka Ostoje, odvjetnika u Splitu i zamj. pun. Tanja Bota, odvjetnica u Splitu, objavljene 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e:
I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I.Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176 u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 20.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 7. lipnja 2013. godine, pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena.
II.Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnične troškove u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena."
II.Dužan je tužitelj u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 9.741,84 EUR s zakonskom zateznom kamatom koja teče od 13.02.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
Obrazloženje:
1.U tužbi se navodi kako je u prometnoj nezgodi od 28. 12. 2013. tužitelj sudjelovao kao vozač u osobnom automobilu marke BMW te zadobio više tjelesnih ozljeda. Za nezgodu da je isključivo odgovoran vozač osobnog automobila Opel Astra reg. oz. [registarska oznaka] PČ, osiguranik tuženika, protiv kojega je podnesen obvezni prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 9. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tužitelj da je prilikom štetnog događaja zadobio trzajnu ozljedu vrata, iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice te mu je propisano nošenje imobilizacije i korištenje analgetika. Fizikalnu da je provodio kroz duže vremensko razdoblje. Kao posljedicu tužitelj da trpi bolove, strah te mu je trebala tuđa njega i pomoć kroz određeno vremensko razdoblje. Tuženiku da se obratio u mirnom postupku 5. 6. 2014., te da je njegov zahtjev odbijen. Predloženo je da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 20.000,00 kn na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.
2.Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, s time što priznaje pasivnu legitimaciju i nastanka štetnog događaja. Tuženik osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Ističe da iz dokumentacije kojom raspolaže, i to izvid štete, sporazuma o namirenju i fotografija vozila proizlazi kako nije moglo doći do ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, posebno imajući u vidu minorna oštećenja na vozilu i dinamiku nastanka štetnog događaja. Osiguranik tuženika da je nakratko izgubio kontrolu nad vozilom, dok je kao i tužitelj bio zaustavljen na kolniku Zagorskog puta ispred južnog ušća raskrižja sa [adresa], te da se na kosini spustio prednjim dijelom na stražnji dio tužiteljevog vozila, tako da promjena brzine nije bila takvog značaja da bi tužitelj mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Iz izvida štete i ostale dokumentacije da je razvidno kako stražnji vezni lim vozila tužitelja ni na koji način nije oštećen u predmetnom štetnom događaju, što upućuje na slabiju jačinu naleta vozila osiguranika tužitelja, odnosno neznatnu promjenu brzine uzrokovanu predmetnom prometnom nesrećom. Visina materijalne štete na vozilu tužitelja da iznosi 300 EUR, što također govori kako promjena brzine nije bila takvog značaja da bi tužitelj zadobio ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji. Sudsko medicinski da je već elaborirano kako u prometnim nezgodama kod promjene brzine od 10 km/h nije moguće zadobiti trzajnu ozljedu vrta, od 10-15 km/h da ju je moguće zadobiti ukoliko se radi o osobi s teškim degenerativnim promjenama i oštećenjima vratne kralježnice, visoke životne dobi i sl. Tek pri promjeni iznad 15km/h da je zadovoljena uzročno posljedična veza između trzajne ozljede i bio mehaničkog opterećenja. Predloženo je provođenje dokaza sudsko medicinskim i prometnim vještačenjem radi utvrđenja postojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja navedenih u medicinskoj dokumentaciji u privitku tužbe.
3.Presudom ovog suda Pn-46/18 odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Odlučujući o žalbi tužitelja, Županijski sud u Splitu rješenjem broj Gž-2029/2024-3 od 18. rujna 2024. ukinuo je prvostupanjsku odluku i predmet vratio ovom sudu na ponovno odlučivanje.
4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom medicinske dokumentacije tužitelja, odštetnog zahtjeva (datiranog s 5. 6. 2014., bez dostavnice), zapisnika o očevidu PU SDŽ broj 511-12-36-03-1905/2013 od 29. 12. 2013., pismena tuženika od 7. 8. 2014., izvida štete tuženika od 28. 12. 2013., fotografija vozila tužitelja, sporazuma o namirenju od 22. 1. 2014., kombiniranim prometno tehničkim vještačenjem po vještacima Nevenu Kralju, dipl. ing. strojarstva, dr. JČ, spec. sudske medicine, Vinku Ugrini, prof. Mariji Definis Gojanović, sudskom patologu i Jozi Šitumu, dipl. ing. strojarstva, te saslušanjem svjedoka UČ i tužitelja.
5.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6.Među strankama nije sporno:
- pasivna legitimacija tuženika,
- kako je 28. 12. 2013. u Splitu došlo do prometne nezgode (štetni događaj) na način da je osiguranik tuženika upravljajući vozilom marke Opel Astra reg. oz. [registarska oznaka], krećući se Zagorskim putem, ispred raskrižja s [adresa], nalazeći se iza tužiteljeva vozila, prednjim dijelom svog vozila udario stražnji dio tužiteljeva vozila oznake MBW 525 reg. ozn. [registarska oznaka]-804,
- kako se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom od 5. 6. 2014. (sudu nije dostavljena povratnica iz koje bi bilo razvidno kada je taj zahtjev upućen i zaprimljen od strane tuženika),
- kako je tuženik pismenom od 7. 8. 2014. otklonio naknaditi tužitelju štetu koju potražuje navodeći kako uvidom u oštećenja vozila nije u mogućnosti utvrditi uzročno posljedičnu vezu s prijavljenim ozljedama,
- kako je između stranaka 22. 1. 2014. potpisan sporazum o namirenju temeljem kojega je tuženik na ime cjelokupne štete isplatio tužitelju iznos od 300 EUR,
- kako prilikom štetnog događaja stranke nisu pozvale policiju, već je ista zapisnik sastavila 29. 12. 2013. nakon što je tužitelj zatražio medicinsku pomoć.
7.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi postoji li uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja navedenih u medicinskoj dokumentaciji u privitku tužbe.
8.Ovaj sud ostaje u cijelosti kod svih utvrđenja i stava zauzetog u odluci Pn- 46/18 od 06. ožujka 2024., kako naprijed slijedi.
9.Iz kombiniranog nalaza vještaka prometne struke Nevena Kralja stalnog sudskog vještaka za promet i motorna vozila te dr. Antonia Alujevića, stalnog sudskog vještaka za patologiju i sudsku medicinu od 6. 11. 2015. proizlazi kako je u predmetnom štetnom događaju došlo do naleta prednjeg dijela osobnog vozila osiguranika tuženika na stražnji dio osobnog vozila kojim je upravljao tužitelj te da oštećenja na vozilima ukazuju da su u trenutku naleta uzdužne osi obaju vozila bile gotove paralelne, a sraz je definiran kao stražnje centralni nalet sa gotovo potpunim preklopom. Oštećenja koja su nastala na stražnjem braniku osobnog vozila tužitelja u vidu pucanja PVC obloge stražnjeg branika, da su nastala kao posljedica naletne brzine osobnog vozila osiguranika tuženika, pri čemu je na navedenu deformaciju utrošen rad koji uz ekvivalentnu masu daje približnu naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika od oko 10-15km/h. Vještak prometne struke ne nalazi podataka o tome je li se vozilo tužitelja prije naleta kretalo ili bilo u mirovanju. Kako je za izračun i objektiviziranje trzajne ozljede vratne kralježnice potrebno izračunati promjenu brzine dv, tj. razliku brzine koju je vozilo tužitelja imalo neposredno prije naleta i neposredno nakon naleta, a prema dokumentaciji u spisu vozila su pomaknuta s mjesta nezgode i nije poznat konačan položaj istih, to nije moguće egzaktno odrediti promjenu brzine dv osobnog vozila tužitelja. Vještak sudski patolog iz dokumentacije priložene uz tužbu zaključuje da je tužitelj zadobio trzajnu ozljedu vrata, jer su mu na HKP od 29. 12. 2013. dijagnosticirani istegnuće mišićja vrata i natukljenog ramena. Kako iz prometno tehničkog vještava proizlazi da nije moguće egzaktno odrediti promjenu brzine nakon sraza (delta v) vozila tužitelja, da se ne može sa sigurnošću izvještačiti je li kod tužitelja mogla nastati trzajna ozljeda vrata. No, kako iz prometno tehničkog vještva proizlazi kako je naletna brzina osiguranika tuženika iznosila između 10 i 15 km/h da se radi o brzini pri kojoj može nastati trzajna ozljeda vratne kralježnice.
10.Kako je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, smatrajući da vještvo nisu dali sukladno pravilima struke, jer da oštećenja na vozilima i fotografije oštećenja ne upućuju na zaključak o procijenjenoj brzini kretanja osiguranika tuženika, te da ni na koji način nije moglo doći do trzajne ozljede vratne kralježnice kako paušalno ističe vještak Alujević, budući u spisu nema parametara u vidu stručnog izračuna promjene brzine, sud je pozvao vještake da se na iznesene prigovore usmeno očituju.
11.Iz usmenog obrazloženja vještaka prometne struke proizlazi kako na temelju dokumentacije priložene u spisu, i to fotografije stražnjeg branika vozila tužitelja, odnosno fotodokumentacije oba vozila, odnosno u nedostatku druge relevantne dokumentacije, nije u mogućnosti egzaktno izračunati promjene brzine, jer za to nema potrebnih parametara. Do zaključka da je naletna brzina osiguranika tuženika iznosila 10 km/h da je došao na osnovu oštećenja stražnjeg branika. Vještak dr. Antonio Alujević, spec. sudske medicine ustrajao je u svom zaključku da je tužitelj prilikom štetnog događaja tužitelj zadobio ozljedu vratne kralježnice iako ne raspolaže podacima o brzini kretanja vozila tužitelja, te zaključuje da je naletna brzina u konkretnom slučaju bila 13 km/h, te da pri toj brzini nastaje sporna ozljeda. Do zaključka o naletnoj brzini da je došao temeljem dugogodišnjeg školovanja i životnog iskustva.
12.S obzirom da se iz prednjeg nalaza i mišljenja vještaka prometne struke i sudske medicine nije mogao izvući jasan i nedvosmislen zaključak o uzročno posljedičnoj vezi između predmetnog štetnog događaja i ozljeđivanja tužitelja, sud je prihvatio prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza novim sudsko medicinskim prometnim vještačenjem, te je odredio vještake prof. Mariju Definis Gojanović spec. sudske medicine i Vinka Ugrinu, dipl. ing strojarstva.
13.Prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke Vinka Ugrine i sudske medicine prof. dr. sc. Marije Definis Gojanović, osobni automobil Opel Astra pred nesreću se gibao brzinom od 19,38 km/h a ista brzina bila je i u mjestu sraza. Osobni automobil kojim je upravljao tužitelju pred nesreću je bio zaustavljen, pa je njegova brzina pred nesreću i u srazu 0 km/h. Kod naleta automobila osiguranika tuženika u stražnji dio automobila tužitelja, kod automobila tužitelja nastupila je promjena brzine od 7,81 km/h ili 2,17 m/s. Uzimajući u obzir izračun razlike brzina u srazu, tzv. Delta V, koji je iznosio 7,81 km/h, tužitelj nikako nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vrata u prometnoj nesreći.
14.Sud je na prijedlog stranaka saslušao sudionike predmetnog štetnog događaja nakon dvaju kombiniranih prometno tehničkih i sudsko medicinskih vještačenja. Osiguranik tuženika UČ u svom iskazu navodi kako je vozio dijete koje je bilo vezano u sjedalici iza njega dijagonalno, te kako je bilo nervozno, a na raskrižju je bilo upaljeno crveno svjetlo, da je stao iza vozila tužitelja te se nesmotreno okrenuo prema kćerkici, da joj uzme igračku. U tom trenutku da je otpustio nogu s kočnice i auto je krenulo, te je tako došlo do sraza između njegova vozila i vozila tužitelja. Ne može procijeniti brzinu kretanja, na njegovom vozilu da je stradao lijevi far, a na tužiteljevom branik, te da su se zbog male štete i činjenice da nitko nije stradao dogovorili da se za dva dana nađu u osiguravajućoj kući. S obzirom da je tužitelj otišao na hitnu pomoć, sutradan da je policija izvršila očevid i slikala štetu na oba vozila. Glede štetnog događaja da je platio prekršajni nalog policiji, te drugih postupaka protiv njega nije bilo. Tužitelj je potvrdio iskaz svjedoka UČ u dijelu gdje navodi kako je stajao na semaforu i da su ispred njega bila još 3,4 automobila, no tvrdi kako je do sraza došlo nakon što je već krenuo, odnosno nakon što je upaljeno zeleno svjetlo. Tvrdi da je nakon upaljenog svjetla vozio 20 km/h u trenu kada je došlo do udarca, kojeg je ocijenio jakim, jer se skupio i uhvatio za volan. U trenutku udarca ističe kako ništa nije osjetio, ali da su ga sutradan boljeli glava i vrat, radi čega se ujutro javio na HKP Split, gdje mu je nakon pregleda i obrade sugerirano da nosi Shanzov ovratnik te da nakon par dana krene na liječenje jer je zadobio povredu vratne kralježnice. Ističe da je 2007. zadobio znatno teže ozljede vrata u prometnoj nezgodi, u kojoj je i na njegovu vozila nastala totalna šteta, te da je zbog ozljeđivanja u toj nezgodi bio na dugotrajnom fizijatrijskom liječenju.
15.Vještaci Vinko Ugrina dipl. ing. strojarstva i dr. Marija Definis Gojanović spec. sudske medicine usmeno su se očitovali u odnosu na prigovore tužitelja na njihov nalaz i mišljenje na ročištu održanom 23. 10. 2018. ostajući u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja. Vještak prometne struke odgovarajući na upit tužitelja temeljem čega pretpostavlja da je vozilo bilo zaustavljeno u trenu sraza, odgovara da ne postoji situacijski plan gdje bi vozila bila fiksirana u odnosu na kolnik, niti materijalni tragovi, jer je do dolaska policije lice mjesta bilo izmijenjeno, što je navedeno u pisanom nalazu. Brzina vozila da je izračunata temeljem oštećenja na oba vozila, a da je brzina bila onakva kakvu svjedok navodi, ne bi bilo oštećenja na njegovom vozilu. Vještakinja prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović također je u cijelosti ostala kod svog pisanog nalaza i mišljenja u pogledu mogućeg zadobivanja trzajne ozljede vrata tužitelja u predmetnoj nezgodi, jer se radi o premaloj razlici brzina u srazu, kada je trzajnu ozljedu vrata nemoguće zadobiti, čak i pored postojećih promjena na vratnoj kralježnici. Vještakinja je navela kako se sa sudsko medicinskog stanovišta kod promjena brzina manjih od 10 km/h ne može zadobiti trzajna ozljeda vrata bez obzira na stanje vratne kralježnice, dok pri brzinama u rasponu od 10-15 km/h postoji mogućnost zadobivanja trzajne ozljede vrata, ali uz prethodni patološki promijenjenu ili traumatsko ozlijeđenu vratnu kralježnicu od ranije.
16.S obzirom na razlike u nalazu i mišljenju dvaju kombiniranih nalaza sud je na prijedlog tužitelja (ročište 15. 1. 2019.) odlučio pozvati sve vještake kako bi se otklonile proturječnosti u njihovim nalazima sukladno odredbi čl. 261. ZPP-a. Međutim, tijekom trajanja postupka preminuo je sudski vještak prometne struke Vinko Ugrina, te je umjesto njega određen novi vještak prometne struke Jozo Šitum, koji je zajedno s Marijom Definis Gojanović dao pisani nalaz 2. 2. 2021. Prema nalazu vještaka Šituma, brzina kretanja automobila osiguranika tuženika prije sudara iznosila je 10-15 km/h, brzina kretanja automobila tužitelja iznosila je 0 km/h jer je bio zaustavljen, a promjena brzina automobila tužitelja kod naleta automobila na stražnji dio automobila tužitelja iznosila je 9,15 km/h. Uzimajući u obzir navedeni izračun razlike brzine u srazu (Delta V od oko 9,15 km/h) vještakinja prof. dr. Marija Definis Gojanović zaključuje da i dalje ne postoji dovoljno veliko biomehaničko opterećenje za nastanak trzajne ozljede vrata, odnosno pri ovoj brzini tužitelj nije mogao zadobiti ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji, te ne postoji uzročno-posljedična veza između predmetne prometne nesreće i ozljeda koje su verificirane u medicinskoj dokumentaciji.
17.Pri svom nalazu vještak Šitum ostao je i prilikom usmenog obrazloženja istog na ročištu 21. 4. 2021. u cijelosti. Vještak smatra da su oba vozila bila u gibanju, kako tvrdi tužitelj, da bi došlo do veće štete na istima, pa bi i promjena brzine bila drugačija. Jednako je vještak Šitum ostao kod svog nalaza i mišljenja na ročištu 16. 5. 2022., dodajući kako na mjestu štetnog događaja nisu nastali karakteristični tragovi zanošenja, struganja, kočenja ili guranja vozila koji bi nastali da je bila riječ o većim brzinama, te bi bili vidljivi i na dan obavljanja očevida. Prilikom određivanja mase vozila i putnika da je uzeo prosječne mase vozača.
18.Postupajući po uputi Županijskog suda u Splitu sud je ponovno pozvao vještake Nevena Kralja, Jozu Šituma, Mariju Definis Gojanović i Antonia Alujevića za ročište određeno za 21.01.2025., na koje su pristupili svi vještaci osim Antonia Alujevića. Na tom ročištu vještaci prometne struke Neven Kralj i Jozo Šitum suglasno navode kako u ranijem vještačenju vještaka Kralja nije definirana promjena brzine delta v, jer prilikom izrade mišljenja 2015. u spisu nije bilo podataka o tome je li osobno vozilo BMW bilo zaustavljeno ili se kretao. Vještak Kralj je tada iskazao naletnu brzinu u visini od 10 do 15 km/h s obzirom na nastala oštećenja, s čime se u svom nalazu i mišljenju složio i vještak Šitum. Vještak Šitum je nadalje, na temelju stanja spisa iskazao da je vozilo BMW bilo u stanju mirovanja u trenutku stražnjeg centralnog naleta, pa je na temelju svih podataka izračunao ukupnu energiju deformacije iz čega je proizašao rezultirajući impuls sile i na kraju, na temelju poznatih ukupnih masa osobno vozila BMW promijene brzine za osobno vozilo BMW u veličini od 9,15 km/h. Provedeni izračun vještaka Šituma vještak Kralj drži korektnim i u skladu s pravilima struke, te s obzirom na stanja mirovanja osobnog vozila BMW neposredno prije i u samom srazu, drži da je izračunata promjena brzine delta v brzina koja je djelovala na tijelo unutar putničkog prostora, glede čega se oba vještaka slažu. Iskaz svjedoka UČ vještaci drže tehničkim održivim i u skladu s nastalim oštećenjima na automobilu, pa je i sam izračun promjene brzine odnosno delta v točno određen u veličini od 9,15 km/h. Vještakinja Marija Definis Gojanović ostala je u cijelosti kod ranijih nalaza i mišljenja datih tijekom postupka.
19.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
20.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
21.Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.
22.Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
23.Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
24.Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
25.Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
26.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja neutemeljen. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenje vještaka prometne struke Vinka Ugrine, Joze Šituma i Nevena Kralja te vještakinje Marije Definis Gojanović, iz čijih nalaza proizlazi kako tužitelj nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice jer je kod naleta automobila osiguranika tuženika u stražnji dio automobila tužitelja nastupila promjena brzine koja iznosi 7,81 km/h ili 2,17 m/s po vještaku Ugrini, odnosno 9,15 km/h po vještacima Jozi Šitumu i Nevenu Kralju. Ova dva vještaka usuglasila su se u svom nalazu i mišljenju u pogledu prednjeg parametra cijeneći tehnički održivim iskaz svjedoka UČ, stoga sud posebno cijeni da su tri vještaka prometne struke svoj nalaz i mišljenje dali temeljem dokaza u spisu, primjenjujući pravila znanosti i vještine, tako da njihovi nalazi nemaju nikakve nelogičnosti, dovoljno su obrazloženi i uvjerljivi. Također, sud cijeni životno uvjerljivim i logičnim iskaz saslušanog osiguranika tuženika, gdje navodi kako je do štetnog događaja došlo zbog njegove nepažnje, odnosno da je došlo do kretanja vozila nakon što je u trenutku dok se obraćao djetetu skinuo nogu s kočnice. Dakle tri vještaka prometne struke i vještakinja Marija Definis Gojanović spec. sudske medicine jasno i nedvosmisleno zaključuju kako je promjena brzine vozila tužitelja uzrokovana štetnim događajem iznosila ispod 10 km/h čime nije mogla uzrokovati trzajnu ozljedu vrata tužitelja. Vještakinja Marija Definis Gojanović obrazložila je kako glede mogućnosti zadobivanja trzajne ozljede vrata s stanovišta sudske medicine postoji prihvaćen pristup da se ona ne može zadobiti pri brzinama manjim od 10 km/h bez obzira na stanje vratne kralježnice, a pri brzinama koje su u rasponu od 10-15 km/h da postoji mogućnost zadobivanja trzajne ozljede vrata uz prethodnu traumatsku ozljedu vratne kralježnice. Stoga, kako se u konkretnom slučaju radi o promjeni brzine ispod 10 km/h nakon naleta vozila osiguranika tuženika, to tužitelj nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice kako tvrdi, radi čega u konkretnom slučaju ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda koje je tužitelj zadobio odnosno medicinske dokumentacije koju je priložio. Sud nije smatrao potrebnim ponovno saslušavati vještaka Alujevića iz razloga što je njegov prvi nalaz, kao i prvi nalaz vještaka Kralja dan bez mogućnosti ocjenjivanja tehničke održivosti iskaza sudionika štetnog događaja hipotetski, pa s obzirom da je vještak Kralj promijenio svoj nalaz i mišljenje, za usuglašavanjem nalaza vještaka sudske medicine nije bilo potrebe, budući je promjena brzine nakon sraza (delta v) osobno vozilo BMW utvrđena nakon prvog vještačenja vještaka Alujevića, pa njegov nalaz i mišljenje nemaju nikakvog značaja za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari, s obzirom da se vještakinja Definis jasno očitovala o nemogućnosti zadobivanja trzajne ozljede vrata u predmetnoj prometnoj nezgodi, jer se radi o premaloj razlici brzina u srazu, kada je trzajnu ozljedu vrata nemoguće dobiti, čak i pored postojećih promjena na vratnoj kralježnici.
27.Radi naprijed navedenog, s obzirom da je u postupku utvrđeno kako tužitelj nije mogao zadobiti ozljede koje se navode u medicinskoj dokumentaciji u predmetom štetnom događaju, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete propisane odredbom čl. 1045. ZOO-a, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
28.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st. 1. ZPP-a, a tuženiku je obistinjen trošak sastava odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima od 24. 5. 2015., 11. 2. 2016., 29. 3. 2016., 4. 11. 2016., 24. 5. 2017., 6. 11. 2017., 23. 1. 2018., 23. 2. 2018., 23. 10. 2018., 15. 1. 2019., 2. 3. 2021., 21. 4. 2021., 12. 7. 2021., 16. 5. 2022., 6. 9. 2022., 3. 4. 2023., 26. 5. 2023., 31. 8. 2023. , 25.11.2024. i 21.01.2025. po 199,08 EUR, za pristup na ročišta od 9. 4. 2018., 14. 5. 2018., 2. 7. 2018., 19. 9. 2018., 4. 2. 2020., 2. 11. 2022. po 99,54 EUR, za sastav podnesaka od 6. 9. 2016., 10. 11. 2016., 18. 10. 2017., 1. 12. 2017., 21. 3. 2018., 2. 11. 2018., 12. 2. 2021., po 199,08 EUR, što ukupno iznosi 6.370,86 EUR, odnosno uvećano za PDV od 1.592,71 EUR, trošak zastupanja iznosi 7.963,57 EUR. Tuženiku pripada i trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu od 36,50 EUR, trošak predujma za kombinirano sudsko medicinsko vještačenje prema raspravnom rješenju od 24. 4. 2015, 530,90 EUR, trošak pristupa vještaka na ročište od 232,26 EUR, trošak drugog kombiniranog sudsko medicinskog vještačenja od 663,61 EUR, trošak dopunskog vještačenja vještaka Joze Šituma u iznosu od 190,00 EUR i Nevena Kralja u iznosu od 125,00 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 9.741,84 EUR.
U Splitu, 13. veljače 2025.
S U D A C
Vica Roščić
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis
