REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.br.: P-6821/2019-44
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, u pravnoj stvari tužitelja AP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Mladen Dragičević, odvjetnik, protiv tuženika Addiko Bank dioničko društvo, Zagreb, Slavonska avenija 8, OIB: 14036333877 koga zastupa punomoćnik Domagoj Petrinović, odvjetnik, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. godine u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) dana 13. veljače 2025. godine
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Addiko Bank dioničko društvo, Zagreb, Slavonska avenija 8, OIB: 14036333877 da tužitelju AP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 28.446,03 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznose:
- 1,16 eura od 1.12.2005. do isplate,
- 39,50 eura od 1.11.2006. do isplate,
- 39,50 eura od 1.12.2006. do isplate,
- 39,50 eura od 1.1.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.2.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.3.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.4.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.5.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.6.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.7.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.8.2007. do isplate,
- 39,50 eura od 1.9.2007. do isplate,
- 65,53 eura od 1.10.2007. do isplate,
- 65,53 eura od 1.11.2007. do isplate,
- 65,53 eura od 1.12.2007. do isplate,
- 65,53 eura od 1.1.2008. do isplate,
- 65,53 eura od 1.2.2008. do isplate,
- 65,53 eura od 1.3.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.4.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.5.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.6.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.7.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.8.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.9.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.10.2008. do isplate,
- 142,70 eura od 1.11.2008. do isplate,
- 131,46 eura od 1.12.2008. do isplate,
- 166,59 eura od 1.1.2009. do isplate,
- 173,46 eura od 1.2.2009. do isplate,
- 176,56 eura od 1.3.2009. do isplate,
- 168,00 eura od 1.4.2009. do isplate,
- 169,64 eura od 1.5.2009. do isplate,
- 156,56 eura od 1.6.2009. do isplate,
- 146,93 eura od 1.7.2009. do isplate,
- 149,49 eura od 1.8.2009. do isplate,
- 154,56 eura od 1.9.2009. do isplate,
- 154,12 eura od 1.10.2009. do isplate,
- 148,99 eura od 1.11.2009. do isplate,
- 158,62 eura od 1.12.2009. do isplate,
- 169,10 eura od 1.1.2010. do isplate,
- 177,33 eura od 1.2.2010. do isplate,
- 174,81 eura od 1.3.2010. do isplate,
- 189,72 eura od 1.4.2010. do isplate,
- 186,89 eura od 1.5.2010. do isplate,
- 194,67 eura od 1.6.2010. do isplate,
- 240,12 eura od 1.7.2010. do isplate,
- 230,29 eura od 1.8.2010. do isplate,
- 260,30 eura od 1.9.2010. do isplate,
- 249,94 eura od 1.10.2010. do isplate,
- 233,26 eura od 1.11.2010. do isplate,
- 268,44 eura od 1.12.2010. do isplate,
- 293,37 eura od 1.1.2011. do isplate,
- 260,94 eura od 1.2.2011. do isplate,
- 260,80 eura od 1.3.2011. do isplate,
- 261,36 eura od 1.4.2011. do isplate,
- 286,67 eura od 1.5.2011. do isplate,
- 312,30 eura od 1.6.2011. do isplate,
- 356,12 eura od 1.7.2011. do isplate,
- 380,65 eura od 1.8.2011. do isplate,
- 327,59 eura od 1.9.2011. do isplate,
- 308,41 eura od 1.10.2011. do isplate,
- 282,14 eura od 1.11.2011. do isplate,
- 279,23 eura od 1.12.2011. do isplate,
- 298,83 eura od 1.1.2012. do isplate,
- 301,14 eura od 1.2.2012. do isplate,
- 294,90 eura od 1.3.2012. do isplate,
- 298,73 eura od 1.4.2012. do isplate,
- 298,64 eura od 1.5.2012. do isplate,
- 304,27 eura od 1.6.2012. do isplate,
- 299,28 eura od 1.7.2012. do isplate,
- 300,82 eura od 1.8.2012. do isplate,
- 296,43 eura od 1.9.2012. do isplate,
- 287,06 eura od 1.10.2012. do isplate,
- 297,19 eura od 1.11.2012. do isplate,
- 302,05 eura od 1.12.2012. do isplate,
- 274,91 eura od 1.1.2013. do isplate,
- 279,40 eura od 1.2.2013. do isplate,
- 292,81 eura od 1.3.2013. do isplate,
- 297,20 eura od 1.4.2013. do isplate,
- 290,85 eura od 1.5.2013. do isplate,
- 270,90 eura od 1.6.2013. do isplate,
- 270,40 eura od 1.7.2013. do isplate,
- 275,87 eura od 1.8.2013. do isplate,
- 282,92 eura od 1.9.2013. do isplate,
- 295,23 eura od 1.10.2013. do isplate,
- 287,98 eura od 1.11.2013. do isplate,
- 292,22 eura od 1.12.2013. do isplate,
- 291,57 eura od 1.1.2014. do isplate,
- 163,38 eura od 1.2.2014. do isplate,
- 166,60 eura od 1.3.2014. do isplate,
- 165,07 eura od 1.4.2014. do isplate,
- 160,42 eura od 1.5.2014. do isplate,
- 159,60 eura od 1.6.2014. do isplate,
- 160,37 eura od 1.7.2014. do isplate,
- 166,39 eura od 1.8.2014. do isplate,
- 171,45 eura od 1.9.2014. do isplate,
- 170,40 eura od 1.10.2014. do isplate,
- 175,19 eura od 1.11.2014. do isplate,
- 176,20 eura od 1.12.2014. do isplate,
- 262,01 eura od 1.1.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.2.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.3.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.4.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.5.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.6.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.7.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.8.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.9.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.10.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.11.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.12.2015. do isplate,
- 176,49 eura od 1.1.2016. do isplate,
- 176,49 eura od 1.2.2016. do isplate,
- 176,49 eura od 1.3.2016. do isplate,
- 176,49 eura od 1.4.2016. do isplate,
- 176,49 eura od 1.5.2016. do isplate,
- 176,49 eura od 1.6.2016. do isplate,
- 235,36 eura od 1.7.2016. do isplate,
- 231,81 eura od 1.8.2016. do isplate,
- 225,10 eura od 1.9.2016. do isplate,
- 241,95 eura od 1.10.2016. do isplate,
- 241,95 eura od 1.11.2016. do isplate,
- 245,67 eura od 1.12.2016. do isplate,
- 246,11 eura od 1.1.2017. do isplate,
- 242,10 eura od 1.2.2017. do isplate,
- 232,82 eura od 1.3.2017. do isplate,
- 238,31 eura od 1.4.2017. do isplate,
- 231,50 eura od 1.5.2017. do isplate,
- 224,25 eura od 1.6.2017. do isplate,
- 218,61 eura od 1.7.2017. do isplate,
- 190,72 eura od 1.8.2017. do isplate,
- 187,15 eura od 1.9.2017. do isplate,
- 193,46 eura od 1.10.2017. do isplate,
- 185,05 eura od 1.11.2017. do isplate,
- 184,70 eura od 1.12.2017. do isplate,
- 172,53 eura od 1.1.2018. do isplate,
- 183,37 eura od 1.2.2018. do isplate,
- 173,17 eura od 1.3.2018. do isplate,
- 155,90 eura od 1.4.2018. do isplate,
- 155,90 eura od 1.5.2018. do isplate,
- 180,57 eura od 1.6.2018. do isplate,
- 175,56 eura od 1.7.2018. do isplate,
- 174,79 eura od 1.8.2018. do isplate,
- 193,44 eura od 1.9.2018. do isplate,
- 183,74 eura od 1.10.2018. do isplate,
- 190,24 eura od 1.11.2018. do isplate,
sa zakonskim zateznim kamatama utvrđenim čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate (NN 76/96, 72/02, 153/04) koje teku do 31. prosinca 2007., a od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženiku Addiko Bank dioničko društvo, Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877 da tužitelju AP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 6.591,78 eura sa zateznom kamatom tekućom od 13. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je s pravnim prednikom tuženika, kao kreditorom, sklopio dana 26. rujna 2005. Ugovor o kreditu br. 266-300/2005 u iznosu od 178.800 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan isplate, uz promjenjivu kamatnu stopu prema jednostranoj odluci kreditora koja je u trenutku sklapanja ugovora iznosila 3,99 % godišnje te da su dijelovi odredaba o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi sadržani u tom ugovoru nepošteni i posljedično ništetni, u kojem pravcu upućuje na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1401/2012 od 14. srpnja 2013., presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 13. lipnja 2014. broj:Pž-7129/13 od 16. srpnja 2014. i Pž-129/2013 te Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. i presuda VSRH Rev 2245/2017 od 30. ožujka 2018. pa kako je tuženik u obvezi da mu vrati sve iznose koje je primio temeljem djelomično ništetnih odredaba ugovora o kreditu u smislu čl.323.st.1., čl.1111-1117. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO), predlaže da sud donese presudu u kojoj će temeljem stečenog bez osnove zbog ništetnih i bez pravnog učinka odredbi spornog ugovora o kreditu kojima je ugovorena glavnica i plaćanje anuiteta vezanih uz valutu švicarski franak te promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja jednostranom odlukom tuženika, dosuditi novčani iznos od 28.446,03 eura iskazano po pojedinim mjesecima s datumima dospijeća od svakog iznosa pa do isplate, kako je to tužitelj i uredio u podnesku od 9. travnja 2024. uz naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate sve u roku od 15 dana.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor zastare i navodi da utvrđenja iz parnice "Potrošač" nisu primjenjiva jer je u toj parnici pružena tek apstraktna pravna zaštita čiji učinci se ne mogu neposredno primijeniti na pojedini ugovorni odnos, već u tom ugovornom odnosu tek treba izvesti dokazivanje jesu li utvrđenja iz parnice "Potrošač" i na koji način primjenjiva u pojedinačnom slučaju, da sve i da se uzme da su utvrđenja iz spomenute parnice primjenjiva, niti u tom slučaju nema mjesta izravnoj primjeni presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i automatskoj vezanosti suda utvrđenjima iz iste, već je sud dužan u svakom pojedinom slučaju ocijeniti sve relevantne okolnosti ugovornog odnosa, uz napomenu da ugovorne odredbe ugovora o kreditu obuhvaćene predmetnom tužbom za ništetnost nisu utvrđene ništetnima u parnici "Potrošač", a da tužitelj nije niti pokušao dokazati da se radi o odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo i koje su suprotno načelu savjesnosti i poštenja dovele do neravnoteže odnosa među strankama te da ugovorna odredba o valutnoj klauzuli ne prouzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Tuženik isto tako ističe prigovor da tužitelj nije potrošač. Predlaže da sud tužitelja odbije s tužbom i tuženim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.
3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o kreditu (list 14 do 23 spisa), otplatni plan (list 24 do 33 spisa), pregled prometa (list 34 do 53 spisa), specifikacija uplata (list 54 do 59 spisa), obavijest o promjeni kamatnih stopa (list 60 do 61 spisa), izračun (list 62 do 66 spisa), metodologija promjene kamatnih stopa u kreditnom i depozitarnom poslovanju s fizičkim osobama (list 93 spisa), bilten tužen (list 12 do 137 spisa), tablica kamatnih stopa (list 242 do 244 spisa), uvjeti stambenog kreditiranja (list 255 spisa), zapisnik kreditnog odjela (list 257 do 267 spisa), prijava prebivališta za tužitelja (list 273 do 276 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku Mirko Dvorski (list 291 do 297 i 333 do 338 spisa, 370 do 375 spisa), saslušan je tužitelj kao stranka (list 390).
4. Preostalu dokumentaciju sud nije posebno razmatrao i cijenio jer nije odlučna za ishod ovog postupka.
5. Cijeneći rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev uređen u podnesku od 9. travnja 2024. u cijelosti osnovan.
6. Iz dokumentacije u koju je izvršen uvid kao relevantno proizlazi slijedeće:
- da je između tužitelja, kao korisnika kredita i pravnog prednika tuženika kao kreditora zaključen dana 26. rujna 2005. Ugovor o kreditu broj 266-300/2005 s namjenom korištenja kredita u svrhu adaptacije kuće i stana, u iznosu 178.800,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženika na dan isplate, uz kamatnu stopu od 3,99 %, koja je promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatama i naknadama kreditora te valutnu klauzulu, koji kredit se otplaćuje u jednakim mjesečnim obrocima u iznosu 852,59 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženika na dan dospijeća,
-da je javni bilježnik Nikša Viđen iz Dubrovnika, dana 28. rujna 2005. pod brojem OU-1155/2005-1 potvrdio da su tužitelj i punomoćnik kreditora gore navedeni Ugovor podnijeli na potvrdu te da im je isprava pročitana i upozoreni su da ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta,
-da su u otplatnoj tablici precizno navedeni anuiteti i datum dospijeća pojedinih obroka uz prikaz kamate odnosno kamatne stope.
7. U odnosu na prigovore tuženika istaknute u odgovoru na tužbu treba navesti da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač, ovdje tužitelj, osobno pokrene radi naknade štete/isplate s ciljem otklona povrede koja je uzrokovana postupanjem tuženika. Kako iz odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. i Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018.odnosno Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revt-249/14-2 od 9. travnja 2015. i Rev-2221/18 od 3. rujna 2019. proizlazi da kod ugovaranja valutne klauzule i promjenjive kamatne stope obveza potrošača istovremeno ovisi o dva promjenjiva bitna elementa i zato je posebno rizična - potrošač u vrijeme zaključenja ugovora ne zna koji iznos glavnice kredita izražene u kunama će biti u obvezi tijekom dugoročne otplate vratiti banci niti koju će cijenu u vidu kamate za to platiti, to jednostrano određivanje kamate uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača protivno načelu savjesnosti i poštenja, a isto tako je nepoštena i ništetna ugovorna odredba ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica CHF.
8. Sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja a vezano uz okolnosti sklapanja predmetnog Ugovora i svojstva potrošača. Tužitelj je u iskazu naveo da je predmetni kredit podigao u svrhu adaptacije stana i kuće a kod tuženika iz razloga što je radio u poduzeću koje je isplaćivalo zaposlenicima plaću preko tuženika. Pregovarao je s referentom Misir Ivanom. U periodu kada je podizao kredit postojala je akcija tuženika za kredite u CHF te je pretpostavljena rata u CHF u odnosu na euro bila znatno povoljnija. Kako je to bio akcijski plan nitko mu od strane tuženika nije omogućio pregovore vezano uz kreditne uvjete a akcijski program je bio u letku banke. Ništa mu nije protumačeno od strane banke a s kreditom je adaptirao mali stan u kojem su živjeli on i supruga a drugim dijelom je adaptirao kuću u koju je kasnije preselio. Stan nije iznajmljivan u turističke svrhe. Nema saznanja kako je u zahtjevu za predmetni kredit navedeno da je svrha kredita adaptacija stana u staroj jezgri za iznajmljivanje turista ali zna da je dokument ispunio u cilju adaptacije stana i kuće. Punomoćnik tužitelja je ukazao na činjenicu da je kreditni zahtjev tužitelja ispunjen rukom gdje je upisan cilj podizanja kredita a kreditni prijedlog na koji se poziva tuženik ispunio je zaposlenik tuženika UP i to elektroničkim putem. Dakle, prigovor tuženika da tužitelj nije potrošač nije osnovan jer iz iskaza tužitelja koji je životno logičan i sud mu je poklonio vjeru, proizlazi da je kredit potrošio za adaptacije malog stana, te kuće u koju je odselio iz tog malog stana.
9. Sud je u konkretnom slučaju vezan za utvrđenja iz gore navedenih parnica, a tuženik je odustao od prijedloga za saslušanjem službenika tuženika. Iz iskaza samog tužitelja kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je iskaz životno logičan i ne proturječi sam sebi proizlazi da mu nitko od strane službenika nije ništa protumačio vezano uz pobijane odredbe, da se oko bitnih ugovornih odredbi nije niti moglo pregovarati pa iz toga i proizlazi da te odredbe očito nisu bile razumljive kako tužitelju tako niti prosječnom kupcu.
10. Dakle, kako je sud vezan za utvrđenja iz gore navedenog postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača, tj. za utvrđenje da su ništetne odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli vezanoj uz CHF, tužbeni zahtjev je osnovan temeljem Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne Novine" 96/03), čl.118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne Novine" 14/14, 110/15, 14/19) u vezi s čl. 3-4., 269., čl.272. čl. i 323.ZOO-a te čl.502. a i c ZPP-a, pri čemu se upućuje i na stajalište zauzeto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 19. ožujka 2019.
11. Iz nalaza i mišljenja vještaka, prihvaćenog u cijelosti jer je izrađen u skladu s pravilima struke i temeljem raspoložive dokumentacije, kao relevantno proizlazi da ukupna razlika između anuiteta s osnove promjenjive kamatne stope i valutne klauzule iznosi 28.446,03 CHF pri čemu su pojedini iznosi i datumi plaćanja pobliže navedeni u tablicama u nalazu i mišljenju vještaka.
12. U odnosu na pitanje zastare ističe se da najstarija tražbina tužitelja dospijeva 1. prosinca 2005. a da je podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača 4. travnja 2012. prekinuta zastara u smislu čl.241. ZOO-a i pravomoćnošću odluke u tom postupku je počela ponovno teći, tj. 14. lipnja 2018. (u odnosu na tuženika presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 14. lipnja 2018. broj:Pž-6632/17), pa kako je tužitelj podnio tužbu 11. lipnja 2019. prigovor zastare je neosnovan u smislu čl.225. ZOO-a. Kod toga posebno treba napomenuti da zastarni rok kod restitucijskog zahtjeva počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora (pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. siječnja 2020.).
13. Slijedom navedenog tuženik je u obvezi prema tužitelju da vrati sve što je stekao temeljem djelomično ništetnog ugovora, dakle, bez osnove i to sa zateznom kamatom od dana stjecanja po pojedinim mjesecima jer se smatra nepoštenim stjecateljem, pa kako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da ukupna razlika između anuiteta s osnove promjene kamatne stope i s osnove valutne klauzule za sve anuitete za koje je utvrđen više plaćeni iznos s obzirom na utuženo razdoblje, sve prema pojedinim mjesečnim iznosima i datumima dospijeća pobliže navedenim tablici nalaza i mišljenja vještaka (pravno shvaćanje VSRH u presudi br. Rev 2221/2018 od 3. rujna 2019.). Tužbeni zahtjev tužitelja je prihvaćen i odlučeno je kao u izreci presude pod I temeljem odredbe čl. 323 st. 1, čl. 1111 st. 1., čl. 1115. i čl. 29. ZOO-a
14. Tuženik se neosnovano poziva na odredbu čl. 323 ZOO-a koja propisuje da u slučaju ništetnosti Ugovora svaka ugovorna strana je dužna vratiti drugoj sve što je primila temeljem takvog Ugovora. Tuženik je kao pravna osoba određivao kamatne stope i kretanje valute CHF na tržištu te tužitelj na te faktore nije mogao utjecati pa slijedom toga nije u obvezi vratiti tuženiku novčane iznose po osnovu tzv. negativne razlike. Pri tome treba navesti da tuženik ukoliko i smatra da mu pripada određeni novčani iznos po tom osnovu trebao je postaviti tužbeni zahtjev u okviru kojeg bi sud i odlučio sukladno odredbi čl. 2 st. 1 ZPP-a.
15. Nije osnovan prigovor tuženika iz podneska od 23. srpnja 2024. godine u kojem navodi da je tužitelj u podnesku od 9. travnja 2024. godine smanjio tužbeni zahtjev, odnosno djelomično je povukao tužbu. Tuženik neosnovano navodi da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe tužitelja iz citiranog podneska u odnosu na tužbu. Tužitelj nije djelomično povukao tužbu iz razloga što je tužitelj uredio tužbeni zahtjev u citiranom podnesku nakon što je zaprimio nalaz i mišljenje vještaka. Vještak je osoba koja posjeduje stručna znanja i iskustvo da utvrdi visinu zahtjeva tužitelja, a tužitelj nije mogao tužbeni zahtjev precizirati u tužbi prije nego što je vještak napravio izračun.
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i odredbi čl. 155 ZPP, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja i tuženika po punomoćniku odvjetniku prema OT, VPS te uspjehu tužitelja i tuženika u sporu.
17. Sud je tužitelju priznao trošak za sastav tužbe prema Tbr. 7 točka 1 – 500,00 eura, za sastav podneska od 24.6.2020., 28.6.2023. i 9.4.2024. prema tbr. 8 točka 1 po 500,00 eura, za sastav podneska 6.10.2022. i 29.2.2024. prema tbr. 8 točka 3 po 125,00 eura, za zastupanje na ročištu 21.2.2022., 22.9.2022., 21.2.2024., 13.11.2024. i 10.12.2024. prema tbr. 9 točka 1 po 500,00 eura, što ukupno iznosi 4.750,00 eura, koje treba uvećati za 25 % PDV ili 1.187,50 eura, trošak vještačenja u iznosu od 331,81 eura, pristojbe na tužbu 322,47 eura pa je sud tužitelju priznao trošak u ukupnom iznosu od 6.591,78 eura. Sud je tužitelju priznao kamatu na parnični trošak prema odredbi čl. 30 Ovršnog zakona te je odlučeno kao u izreci pod II.
U Zagrebu, 13. veljače 2025. godine
Sudac:
Irena Šafar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud.
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku po pun.