REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U PAZINU
Dršćevka 1, 52000 Pazin
P-238/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tamari Lakoseljac Benčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Rovinjska 2a, protiv tuženice OPĆINE KAROJBA, Karojba, Karojba 1, OIB 83507857596, koju zastupa punomoćnica Marina Cvitko Tomić, odvjetnica u Labinu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu održanom 13. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica:
[katastarska općina]
- k. č. br. [katastarska čestica], vrt bez upisane površine, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 6/90 dijela
- k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak sa 90 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 176/600 dijela
- k. č. br. [katastarska čestica], vrt sa 219 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], vrt sa 309 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 2/4 dijela
- k. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 6/480 dijela
- k. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 60/720 dijela - k. č. br. [katastarska čestica], vinograd bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. Novaki Motovunski
- k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], livada, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, sve bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 120 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 388 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. Novaki Motovunski
[katastarska općina]
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 240 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te je tuženica dužna trpjeti brisanje prava vlasništva s imena tuženice uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretninama.“
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi trošak postupka tuženici u iznosu od 700,00 EUR u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je protiv tuženice 6. rujna 2024. podnijela tužbu utvrđenja prava vlasništva.
2. U tužbi navodi da je na temelju čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 9/14, 70/19, 80/22) uputila tuženici zahtjev za mirno rješenje spora od 29. srpnja 2024., broj: N-DO-22/2024., te da je tuženica podneskom od 26. kolovoza 2024. u cijelosti osporila navedeni zahtjev za mirno rješenje spora.
3. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin slijedeće nekretnine da dolaze upisane kao vlasništvo Općine Karojba, i to k. č. br. [katastarska čestica], vinograd sa 795 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja da je prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Općenarodna imovina pod upravom N.O. Općine Motovun, k. č. br. [katastarska čestica], vrt bez upisane površine, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 6/90 dijela, prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], da je bila upisana kao Društveno vlasništvo pod upravom Skupštine Općine Pazin, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak sa 90 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 176/600 dijela da je prethodno dolazila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao Općenarodna imovina pod upravom N.O. Općine Motovun i Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin. K. č. br. [katastarska čestica], vrt sa 219 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], vrt sa 309 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 2/4 dijela, prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] da je dolazila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo organ upravljanja Skupština Općine Pazin u ½ dijela, prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] da je dolazila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Općenarodna imovina, organ upravljanja Narodni odbor Općine Motovun u ½ dijela. K. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 6/480 dijela, da je prethodno dolazila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo pod upravom Skupštine Općine Pazin, k. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 60/720 dijela, prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], nekretnine da su dolazile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin u 1/12 dijela. K. č. br. [katastarska čestica], vinograd bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica], oranica bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], da su dolazile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo s organom upravljanja Općine Pazin, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], livada, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, sve bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 120 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], da su dolazile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin i k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 388 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prethodno da su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Općenarodna imovina pod upravom N.O. Općine Motovun i Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin. K. č. br. [katastarska čestica] pašnjak bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica] vinograd bez upisane površine, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], da su bile upisane kao Općenarodna imovina pod upravom N.O. Općine Motovun.
4. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin slijedeće nekretnine da su upisane kao zajedničko vlasništvo Republike Hrvatske i Općine Karojba nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak bez upisane površine i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak sa 240 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje da su prije upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], dolazile upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pazin. Navedene nekretnine da su u naravi neizgrađena zemljišta.
5. Odredbom članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) da je propisano da se poljoprivrednim zemljištem smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje da nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona da se smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje da će utvrditi skupština općine. Odredbom članka 3. citiranog zakona da je propisano da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.
6. S obzirom da su nekretnine iz tužbe dolazile upisane s kulturom oranica, vinograd, pašnjak, vrt, te da su bile upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina, to da je Republika Hrvatska na temelju Zakona stekla pravo vlasništva na istima stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) odnosno 24. srpnja 1991.
7. Ovakvo pravno shvaćanje da je izraženo u pravnim shvaćanjima Visokog trgovačkog suda RH, poslovni broj: Pž-3779/2018-2 od 30. listopada 2020., Pž- 128/2022 od 1. veljače 2022., Pž-5492/2021 od 7. veljače 2022, Pž-1311/2021 od 1. lipnja 2022., Pž-2424/2017-2 od 25. veljače 2020. i Pž-3444/2023 od 5. ožujka 2024., Pž-2327/2021. Protiv presude Visokog trgovačkog suda poslovni broj: Pž-2424/2017- 2 od 25. veljače 2020., da je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije koji da je odbačen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-2066/2020- 2 od 13. siječnja 2021., i da su prihvaćena sva pravna shvaćanja Visokog trgovačkog suda glede stjecanja prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu temeljem Zakona. Također, takvo pravno shvaćanje da je izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske: Rev- 474/1993 od 9. ožujka 1994., Revd-4350/2022 od 1. ožujka 2023., Rev- 2272/2018 od 1. srpnja 2020. i Revd-4466/2022 od 1. ožujka 2023.
8. Slijedom iznijetog i obrazloženog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev i donese presudu sadržaja kao u izreci.
9. U svom odgovoru na tužbu tuženica je navela da je nesporno da je na temelju čl. 186 b. ZPP-a NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 tužiteljica prethodno uputila tuženici zahtjev za mirno rješenje spora, a na koje da je tuženica podnijela očitovanje - odgovor 22. kolovoza 2024. Tuženica je u cijelosti osporila tužbu i tužbeni zahtjev, te je osporila da bi nekretnine kako slijedi: - k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - 6/90 dijela k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Motovinski, - 176/600 dijela k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - 2/4 dijela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - 6/480 dijela k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - 60/720 dijela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] z.kl. ul. 1412 k. o. [katastarska općina], - k. č. [katastarska čestica], - k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], - k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], - k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] oboje z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem činjenica da su na dan 24. srpanj 1991. u katastraskom operatu bile upisane sa kulturom vinograd, pašnjak, vrt i kao društveno vlasništvo/općenarodna imovina temeljem čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 34/1991) kojim da je propisano da se poljoprivrednim zemljištem u smislu zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji te da se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga zakona smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje da će utvrditi skupština općine i čl. 3. tog Zakona koji određuje da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska, predstavljale vlasništvo Republike Hrvatske.
10. U pogledu sudske prakse tužiteljica da se poziva na odluke VSRH Rev- 474/1993 od 09. ožujka 1994., Revd-4350/2022 od 01. ožujka 2023., Rev-2272/18 od 01. srpanj 2020. i Revd-4466/2022 od 01. ožujak 2023.
11. Predmetne nekretnine da su na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, 24. srpnja 1991., imale status građevinskog zemljišta te da je Zakonom o građevinskom zemljištu određeno da građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu pripada Općini na čijem se području nalazi. Razdioba poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, da se sagledava primjenom ne samo Zakona o poljoprivredom zemljištu, nego primjenom istoga sa Zakonom o građevinskom zemljištu (NN br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90., dalje ZGZ), koji da u čl. 3 određuje da je građevinsko zemljište ono zemljište koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine.
12. Podnositelj da se u zahtjevu poziva na odluku VSRH Rev Rev 2272/2018-2 od 1. srpnja 2020., no uvidom u tu odluku da proizlazi da je istom odbijena revizija Republike Hrvatske za upis vlasništva na nekretninama iz tog postupka, a iz sadržaja koje odluke da je ključan status nekretnine na dan 24. srpnja 1991., i to da li je unutar ili izvan građevinskog područja kako stoji: "Kako je za vlasničkopravni režim nekretnina koje su stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu postale vlasništvo Republike Hrvatske odlučno da su te nekretnine (poljoprivredna zemljišta) 24. srpnja 1991. bile upisane kao društveno vlasništvo te da je na taj dan to zemljište bilo izvan granica građevinskog područja, onda je u pravu revident kada ističe da je teret dokaza tih činjenica bio na tužiteljici. Sam opis tih nekretnina (po kulturi) u zemljišnim knjigama nije dostatan za zaključak da je ispunjena pretpostavka iz članka stavak 1. ZPZ." "U situaciji kada je tuženik osporio status nekretnine ....onda je na tužiteljici bio teret dokaza da se radi o poljoprivrednom zemljištu u smislu odredbe članka 2. ZPZ, s time da je neovisno o upisanoj kulturi, bilo potrebno upravo na temelju rješenja uvjerenja nadležnog upravnog tijela za prostorno uređenje dokazati da se ta nekretnina na dan 24. srpnja 1991. nije nalazila unutar granica građevinskog područja. Naime, ovaj je sud već zauzeo shvaćanje da se u primjeni ZPZ činjenica da je riječ o poljoprivrednom zemljištu dokazuje upravo rješenjem nadležnog upravnog tijela za prostorno uređenje, iz kojeg je vidljivo da se na dan stupanja na snagu ZPZ određena nekretnina nalazila izvan granica građevinskog područja (primjerice odluka ovog suda Rev-1926/12 od 20. travnja 2016.)."
13. Pravno shvaćanje izraženo u odluci VSRH Rev 2272/2018-2 od 1. srpnja 2020. da je potvrđeno u odluci VSRH Rev 597/2021-4 od 07. veljače 2023.: koja revizija (VSRH Rev 597/2021-4 od 07. veljače 2023.) je provedena po dopuštenom prijedlogu za dopuštenje revizije RH, u odluci VSRH Revd 3954/2020-2 od 12. siječanj 2021.: „Da li se zemljište, koje se na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/91; dalje u tekstu Zakon o poljoprivrednom zemljištu), odnosno na dan 24. srpnja 1991., nalazilo unutar granica građevinskog područja prema prostorno planskoj dokumentaciji, a bilo je neizgrađeno, smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu pa je prema članku 3. stavku 1. istog Zakona Republika Hrvatska ex lege postala vlasnik tog zemljišta?“ a u kojoj revizijskoj odluci je izneseno pravno stajalište kako slijedi: "10. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ... u čl. 3. st. 1. propisao je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Određenje poljoprivrednog zemljišta navedeno je u čl. 2. st. 1. i 2. tog zakona. Tako se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi se izvršila uknjižba na Republike Hrvatske potrebno je dokazati da se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je isto na dan stupanja na snagu Zakonom o poljoprivrednom zemljištu bilo izvan zone građevinskog zemljišta. Ova druga pretpostavka dokazuje se potvrdom nadležnog upravnog tijela o vrsti zemljišta na dan 24. srpnja 1991. 11. Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, moguće je prema čl. 3. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90., dalje ZGZ), gdje je definirano građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Iz navedene odredbe ZGZ proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište. 12. Stoga kraj utvrđenja u pobijanoj odluci, na temelju Uvjerenja .... da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja općine, pravilan je zaključak da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu za kojeg bi bila legitimirana Republika Hrvatska, već o građevinskom, gdje je legitimiran kao vlasnik upravo, u konkretnom slučaju, Općina..",
14. Iznimka kada bi Republika Hrvatska bila vlasnik zemljišta unatoč činjenici da je na dan 24. srpanj 1991. isto imalo status građevinskog zemljišta da bi bilo da je isto po opisu kulture šuma, što da konkretno nije slučaj. S time u svezi npr. VSRH Rev 869/2019 od 05. travanj 2022. koja odluka da se ne odnosi na situaciju da se zbog same činjenice katastarskog upisa kulture vrt, oranica, pašnjak, vinograd radi o poljoprivrednom zemljištu na kojemu je vlasnik Republike Hrvatske, neovisno o namjeni, odnosno da bi činjenica da su prema prostornom planu nekretnine bile unutar zone građevinskog područja bila irelevantna. nego na činjenice koje nisu vezane za predmetno razmatranje, a to je situacija kada u slučaju da je nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990. u šumsko gospodarskoj osnovi da je tada temeljem toga Zakona vlasništvo Republike Hrvatske i da u takvoj situaciji za vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta nebitno je li zemljište prostornim planom predviđeno za izgradnju, kako stoji: "17. Prije svega je nužno reći da prema shvaćanju ovog suda šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZOŠ-a (16. listopada 1990.) nalazilo u društvenom vlasništvu, nezavisno od toga da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju predmetna nekretnina nalazila se i u šumsko gospodarskoj osnovi, te sukladno čl. 17. ZŠ-a za predmetnu nekretninu nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumsko gospodarske osnove. Ni prema odredbi čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine" broj 90/92, 94/93, 117/97 – dalje: ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području. Naime, pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990., te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske. (...) Dakle, za vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju. Provedba prostornih planova može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja, ali samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta. To ne predviđa ZŠ kao specijalni propis, a niti je provedba prostornih planova predviđena kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu pravnog statusa zemljišta. (tako i u Rev-2056/10-2 od 30. listopada 2013.) Slijedom navedenog kako predmetne nekretnine na dan 16.10.1990. nisu imale status šuma i šumskog zemljišta niti su ulazile u šumsko gospodarsku osnovu, to je radi izvođenja zaključka da li se radi o nekretninama u vlasništvu protustranke ili podnositelja zahtjeva isključivo odlučna činjenica statusa tih nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (24.07.1991.), a kako su se tada one nalazile unutar granica građevinskog područja to je njihova namjena izgradnja čime predstavljaju vlasništvo protustranke čime je neosnovan zahtjev za mirno rješenje spora.
15. Slijedom iznijetog da proizlazi da je u revizijskim odlukama VSRH Rev Broj:
Rev 2272/2018-2 od 1. srpnja 2020., VSRH Broj: Rev 597/2021-4 od 07. veljače 2023., Vrhovni sud detaljno analizirao međusobnu svezu Zakona o poljoprivredom zemljištu te Zakona o građevinskom zemljištu, a radi odgovora na materijalnopravno pitanje da li je za stjecanje prava vlasništva u konkretnom slučaju jedina odlučna činjenica kultura zemljišta upisana u katastarskom operatu-knjižni dio ili je za isto relevantan status tih nekretnina prema prostorno planskoj dokumentaciji na dane 16. listopada 1990. (kao dan stupanja na snagu Zakona o šumama) i 24. srpnja 1991. (kao dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu).
16. U svezi s time da proizlazi da se razdioba poljoprivrednog zemljišta od građevinskog ne može sagledavati isključivom primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 34/91), posebno kada Zakon o građevinskom zemljištu (NN br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90.) kao poseban zakon definira u čl. 3. što se smatra građevinskim zemljištem, ono zemljište koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine.
17. Logičkim tumačenjem istoga, ako je nekretnina i u katastarskom operatu i upisana kao oranica, pašnjak, livada, voćnjak, maslinik i sl., ako je ona prostornim planom planirana za izgradnju građevinskih objekata to znači da ona time nije planirana da njezina namjena bude poljoprivredna proizvodnja, nego da se tu izgrade građevinski objekti, a nedvojbeno da se građevinski objekti ne grade na već postojećim građevinskim objektima (osim npr. nadogradnje, rekonstrukcije, dogradnje i sl.) - nego na nekretnini koja prethodno nužno jeste po upisanoj kulturi livada, pašnjak, oranica...
18. Tuženica navodi da je izvršen uvid i u odluke Revd-4350/2022 od 01. ožujak 2023. te Revd-4466/2022 od 01. ožujak 2023. na koje se tužiteljica poziva, no uvidom u iste VSRH da se poziva na odluke Rev 1075/12-3 od 21. listopad 2015. te Rev-x 704/2016 od 08. travanj 2018., a koje da su upravo suprotnog sadržaja od tvrdnji tužitelja, odnosno u skladu sa pravnim stajalištem VSRH Rev Broj: Rev 2272/2018-2 od 1. srpnja 2020., Rev 597/2021-4 od 07. veljače 2023.- a koja da su konkretno nova ujednačena pravna stajališta, a to jeste da je bit prostorno planska dokumentacija, ali se u predmetu na koji se odnosi npr. odluka Rev-x 704/2016 od 08. travanj 2018. radilo o nekretninama izvan granica građevinskog područja te unutar šumskogospodarske osnove, što konkretno nije slučaj.
19. Slijedom navedenog kako predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. nisu imale status šuma i šumskog zemljišta niti su ulazile u šumsko gospodarsku osnovu to da je konkretno isključivo odlučna činjenica statusa tih nekretnina na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
20. Zaključno tužiteljica da smatra da za pitanje razdiobe prava vlasništva nekretnina na društvenom vlasništvu između stranaka nisu relevantni statusi tih nekretnina na dan 16. listopada 1990. te 24. srpnja 1991., a što da je suprotno aktualnom pravnom shvaćanju revizijskog suda.
21. Kada bi tužiteljica postavila tužbeni zahtjev u skladu sa relevantnom sudskom praksom tada da bi ista tvrdila da se radilo o nekretninama izvan granica građevinskog područja, ili čak unutar granica građevinskog područja, ali u šumsko gospodarskoj osnovi te da bi dostavila dokumentaciju kojom isto potvrđuje.
22. No neovisno o tome sama tuženica da u spis dostavlja preslike zbirki isprava Općinski sud Pazin, Zemljišnoknjižni odjel Pazin posl. br. Z-278/97, Z-401/98, Z- 1271/06, Z-1246/11 prema kojoj su se sve predmetne nekretnine na dan 16. listopada 1990. te 24. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja te da nisu predstavljale šumsko gospodarsku osnovu.
23. Slijedom navedenog tuženica predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da naknadi tuženiku prouzročeni trošak parničnog postupka.
24. Proveden je dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu i to dokumentaciju dokumentaciju u spisu i to dokumentaciju priloženu uz tužbu (str. 6-186 spisa), dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu (str. 201-240 spisa), dokumentaciju uz podnesak tuženika od 4. listopada 2024. (str. 248-254 spisa).
25. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
26. U ovom predmetu je među strankama sporno sljedeće pravno pitanje: „Da li se zemljište, koje se na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/91), odnosno na dan 24. srpnja 1991., nalazilo unutar granica građevinskog područja prema prostorno planskoj dokumentaciji, a bilo je neizgrađeno, smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu pa je prema čl. 3. st. 1. istog Zakona Republika Hrvatska ex lege postala vlasnik tog zemljišta?“.
27. Upravo je zbog tog pravnog pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio izjavljivanje revizije rješenjem broj Revd 3954/2020-2 od 12. siječnja 2021.
28. U odluci broj Rev 597/2021-4 od 7. veljače 2023. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na to revizijsko pitanje odgovorio kako slijedi: …„10. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (prethodno citiran) u čl. 3. st. 1. propisao je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Određenje poljoprivrednog zemljišta navedeno je u čl. 2. st. 1. i 2. tog zakona. Tako se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi se izvršila uknjižba na Republike Hrvatske potrebno je dokazati da se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je isto na dan stupanja na snagu Zakonom o poljoprivrednom zemljištu bilo izvan zone građevinskog zemljišta. Ova druga pretpostavka dokazuje se potvrdom nadležnog upravnog tijela o vrsti zemljišta na dan 24. srpnja 1991.
29. Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, moguće je prema čl. 3. Zakona o građevinskom ("Narodne novine" br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90., dalje ZGZ), gdje je definirano građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Iz navedene odredbe ZGZ proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište.
30. Stoga kraj utvrđenja u pobijanoj odluci (…) da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar građevinskog područja općine, pravilan je zaključak da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu za kojeg bi bila legitimirana Republika Hrvatska, već o građevinskom, gdje je legitimiran kao vlasnik upravo, u konkretnom slučaju, Općina...“.
31. Takav pravni stav (izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 597/2021-4 od 7. veljače 2023.) u cijelosti dijeli ovaj sud.
32. Sukladno navedenom, tužiteljica je, da bi uspjela s tužbenim zahtjevom, trebala dokazati da su se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalazile izvan građevinskog područja općine.
33. U konkretnom je slučaju na temelju Uvjerenja Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Klasa: 350-05/06-01/333, Urbroj: 2163-04-10-05-06-2 od 27. listopada 2006. (str. 216 spisa), utvrđeno da su se utužene k.č. broj k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. odnosno 24. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja, dok je za preostale utužene nekretnine i to k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] utvrđeno da se radi o vrtovima, oranicama, pašnjacima i vinogradima, a što proizlazi i iz povijesnih izvadaka iz Zemljišne knjige gdje su navedene nekretnine imale upisanu istu kulturu (orto, arativo, pascolo i vigna), (str. 6-28, 38-75, 106-186 spisa).
34. Tuženica se kao vlasnica predmetnih nekretnina u zemljišne knjige upisala na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i potvrda da se predmetne nekretnine prema prostorno planskoj dokumentaciji nalaze unutar građevinskog područja, a to (da se predmetne nekretnine prema prostorno planskoj dokumentaciji nalaze unutar građevinskog područja) proizlazi i iz isprava u spisu (str. 6-186 i 201-240 spisa).
35. Sud nije provodio dokaze izvan dokaza priloženih u spis od strane stranaka, budući je tužiteljica na ročištu održanom 14. siječnja 2025. navela kako, iako je predlagala provođenje vještačenja, smatra da je na temelju stanja u spisu moguće utvrditi činjenično stanje radi donošenja odluke, uslijed čega je ocijenjeno da je tužiteljica odustala od predloženih dokaza vještačenjem po vještaku mjernične i građevinske struke, za koje je navela da ih predlaže po potrebi.
36. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen, kako je to odlučeno u toč. I. izreke.
37. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 155. ZPP-a.
38. Tuženica je u cijelosti uspjela u sporu, pa joj je s obzirom na to, priznato pravo na naknadu troškova s obzirom na vrijednost predmeta spora od 13.272,00 eur.
39. Na ime troškova postupka tuženici je priznat trošak za sastav odgovora na mirno rješenje spora, sastav odgovora na tužbu u iznosu od po 200,00 eur, plus PDV u iznosu od 100,00 eur odnosno ukupno 500,00 eur, te za pristup ročištu od 14. siječnja 2025 u iznosu od 200,00 eur bez PDV-a, budući je u međuvremenu promijenjen prava za ulazak u sustav PDV-a, pa je posljednje ročište punomoćnica zatražila trošak bez PDV-a, jer je tuženik ranije radnje platio s PDV-om, odnosno ukupno 700,00 eur i to na temelju Tbr. 8.1., 9.1., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), pa je odlučeno kao u toč. II. izreke.
U Pazinu 13. veljače 2025.
Sutkinja
Tamara Lakoseljac Benčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.
DNA:
- ŽDO Pula-Pola,
- Pun. tuženice.
