Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Dr. F. Tuđmana 35, Zadar

Poslovni broj: Pp-4826/2022-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu Nediljki Dereta uz sudjelovanje Vesne Vrkić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog OK zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/2017, 126/2019,84/2021,114/2022) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar pod brojem Klasa: 211-07/22-5/19673, Urbroj: 511-18-07-22-1 od 31. kolovoza 2022., nakon zaključene glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika i odsutnosti tužitelja 17. siječnja 2025. te donošenja i objave presude 20. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i D, djev. J, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, VSS, dipl. ekonomist, zaposlen, neoženjen, otac jednog mlt. djeteta, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I.što je 13. ožujka 2022. godine oko 18,00 sati u Zadru, Ulica Stjepana Radića, kućni broj 42/E, počinio psihičko i nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda u nazočnosti djeteta DK (2020), a na štetu svoje bivše nevjenčane supruge JK (1981) na način da je nakon što JK uzima dijete i kreće u unutrašnjost stambene zgrade i za vrijeme dok je čekala da se lift pokrene sa djetetom te se igrala ispred na stepenicama koje vode u podrum stambene zgrade rukom otvorena dlana snažno je udario u glavu u predjelu uha, vičući: „Kurvo“, a nakon čega je JK uspjela sa sinom ući u lift, dok je okrivljeni otišao iz zgrade u nepoznatom pravcu te je svojim ponašanjem kod bivše nevjenčane supruge JK izazvao osjećaj povrede dostojanstva i uznemirenosti, a dijete koje je nazočilo nasilju je doživjelo strah.

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 10. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji zbog čega mu se za navedeno djelo prekršaj na temeljem odredbe članka 12. stavka 2. i članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a u svezi članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona

s a m o s t a l n o

i z r i č e

zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 6 (šest) mjeseci

II.Izrečena zaštitna mjera izvršit će se po pravomoćnosti ove presude.

III.Okrivljenik se upozorava da će se u slučaju ne postupanja prema izrečenoj zaštitnoj mjeri sukladno odredbi članka 24. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kazniti novčanom kaznom u iznosu od najmanje 390,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje deset dana.

IV. Na temelju odredbe članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. Točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura u korist Državnog proračuna RH u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude

Obrazloženje

1.Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar pod brojem 211-07/22- 5/19673 Urbroj: 511-18-07-22-1 podnijela je 31.kolovoza 2022. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2.Okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim te je u svojoj obrani naveo da nije točno da je 13. ožujka 2022. oko 18,00 sati u [adresa], u [adresa] ispred kbr. 42/E u dvorištu ispred stambene zgrade počinio psihičko nasilje i nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda prema svojoj bivšoj nevjenčanoj supruzi JK, a u nazočnosti njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta LK. Istina je da je tada vratio njihovog sina DK majci JK i moguće je da joj je nešto rekao, kritike vezano za odgoj djeteta ali je nije vrijeđao niti joj govorio riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu niti je tada imao ikakav fizički kontakt s istom. S JK je živio u izvanbračnoj zajednici oko tri godine i živjeli su u Zagrebu dvije godine, nakon toga su došli u [adresa] i živjeli još šest mjeseci, a nakon toga su se razišli. Iz izvanbračne zajednice imaju zajedničko dijete koje živi s majkom u [adresa], a on živi u [adresa] i u tijeku je postupak pred Općinskim sudom u Zadru, zbog dobivanja skrbništva nad djetetom i taj postupak je pri kraju. Smatra da ga JK namjerno prijavljivala za obiteljsko nasilje kako bi mogla dobiti samostalno skrbništvo nad djetetom jer je to i tražila međutim kako su manje-više sve te stvari u postupku izdefinirane i postupak je pri kraju više nema prijava.

3.U dokaznom postupku kao svjedokinja ispitana je oštećenica-žrtva JK te je izvršen uvid i pročitana slijedeća dokumentacija: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 7-8), obavijest temeljem čl. 109. a st. 1. PZ-a (list spisa 9) i potvrdu Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljenika (list spisa 25- 26).

4.Svjedokinja-žrtva JK je izjavila da je sa okrivljenikom živjela u izvanbračnoj zajednici nešto manje od dvije godine i to negdje do rujna 2021. i to su jedno vrijeme živjeli u [adresa], a potom u [adresa], a nakon toga su se razišli. Iz te izvanbračne zajednice imaju zajedničko dijete koje je rođeno 2020. godine sina DK koji nakon njihovog razdvajanja živi s njom u [adresa], a okrivljenik živi u [adresa] te po privremenoj mjeri, jer sudski postupak još nije pravomoćno okončan, dijete živi s njom u [adresa], a okrivljenik odnosno njegov otac ga ima pravo viđati svaki drugi vikend. Naime, situacija se sada nešto između njih popravila, ali ranije bi svaki put kada bi joj okrivljenik vratio dijete bio neugodan i često je vrijeđao, nazivao pogrdnim riječima kako nju tako i njezine članove obitelji. Sjeća se navedene prigode iako mora kazati zbog proteka vremena je zaboravila detalje ali zna da je to bila nedjelja kada je okrivljenik vratio dijete i doveo ga ispred zgrade u kojoj živi koja se nalazi u [adresa], u [adresa]. Okrivljenik ju je u nazočnosti djeteta nazvao kurvom te je udario rukom u predjelu lica odnosno uha. To se ustvari dogodilo na stepenicama koje vode u podrum, jer nakon što joj je suprug predao dijete oni su čekali lift, a on je išao za njima i kako je dijete krenulo prema podrumu i ona za njim to se dogodilo tu na stepenicama. Inače okrivljenik je ranije svaki put nakon što bi predao dijete ostao i uvijek imao nešto za reći i napraviti te bi je nekada vrijeđao, nekada bi je pljunuo, nekad bi je udario, nekada bi je gazio po nogama ili bi išao prema njoj sa stavom kao da će je fizički napasti. U zadnje vrijeme, a to misli u zadnjih cca godine se to nešto promijenilo i okrivljenik se bolje ponaša prema njoj. Kao što je navela ne može se baš sjetiti svega što joj je okrivljenik navedene prigode govorio, a bilo je toga još ali je zbog proteka vremena to zaboravila, a osim toga to nije bio izolirani slučaj već se to ponavljalo. Ovakvo ponašanje okrivljenika ju je jako uznemirilo i povrijedilo joj dostojanstvo i užasno se osjećala, a pogotovo što je to bilo pred njihovim djetetom.

4.1.Na poseban upit okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je okrivljenik lijevak ali da se koristi i desnom rukom. Na daljnji upit okrivljena svjedokinja je odgovorila da koliko se sjeća da ju je okrivljenik udario po lijevoj stranii lica ne zna kojom rukom jer da je ona bila više fokusirana na dijete dok je okrivljenik nešto govorio i govorio, da se ne sjeća tih riječi jer ga nije doživljavala i da je vjerojatno to bio okidač zašto ju je udario i da ju je nazvao kurvom.

4.2.Okrivljenik je prigovarao iskazu svjedokinje i tvrdio da ništa nije točno od onog što je ista rekla kako vezano za ovaj slučaj tako i u drugim prilikama te nikada nije bio nasilan prema njoj. Sve prijave koje je podnijela svjedokinja protiv njega su, a ima ih ukupno tri, po njegovom mišljenju točno tempirane u vrijeme kada je tražila samostalno skrbništvo nad djetetom i to bi joj išlo u korist.

5.Na suočenju svjedokinje i okrivljenika svjedokinja je navela joj je okrivljenik navedene prigode vratio maloga, lupio je i nazvao kurvom dok je okrivljenik na suočenju naveo da nije istina da ju je lupio jer bi ona odmah otišla na Hitnu i tražila bi od Hitne da joj pregledaju svaku mrvicu.

6.Ocjenjujući obranu okrivljenika, te iskaz ispitane svjedokinje-žrtve, skupno i pojedinačno, a u svezi s priloženom dokumentacijom Sud uzima dokazanim djelo prekršaja okrivljenika, a kako je to u izreci ove presude i naveo.

7.Tako Sud smatra nespornim da je okrivljenik 13. ožujka 2022. godine oko 18,00 sati u [adresa], kućni broj 42/E, počinio psihičko i nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda u nazočnosti djeteta LK, a na štetu svoje bivše nevjenčane supruge JK na način da nakon što JK uzima dijete i kreće u unutrašnjost stambene zgrade i za vrijeme dok je čekala da se lift pokrene i sa djetetom se igrala ispred na stepenicama koje vode u podrum stambene zgrade rukom otvorena dlana snažno je udario u glavu u predjelu uha vičući: „Kurvo“, a nakon čega je JK uspjela sa sinom ući u lift, dok je okrivljeni otišao iz zgrade u nepoznatom pravcu te je svojim ponašanjem kod bivše nevjenčane supruge JK izazvao je osjećaj povrede dostojanstva i uznemirenosti, a dijete koje je nazočilo nasilju je doživjelo strah. Ovakvo ponašanje okrivljenika prema bivšoj izvanbračnoj supruzi odnosno nazivajući je kurvom , a što je kod iste izazvalo izazvao osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva te fizički napad da na istu sadrži u sebi obilježja psihičkog nasilja iz odredbe članka 10. stavka točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojom je propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost te fizičkog nasilja iz odredbe članka 10. stavka točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojom je propisano da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Budući je okrivljenik nasilje prema bivšoj izvanbračnoj supruzi počinio u nazočnosti djeteta to je time počinio djelo prekršaja iz odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8.Naime, okrivljenik je poricao počin prekršaja te se branio da je tada vratio njihovog sina majci JK i moguće je da joj je nešto rekao, kritike vezano za odgoj djeteta ali je nije vrijeđao niti joj govorio riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu niti je tada imao ikakav fizički kontakt s istom. Zatim je naveo da je s JK živio u izvanbračnoj zajednici oko tri godine , a nakon toga su se razišli te imaju zajedničko dijete koje živi s njom u [adresa], a on živi u [adresa] i u tijeku je postupak pred Općinskim sudom u Zadru, zbog dobivanja skrbništva nad djetetom i taj postupak je pri kraju te smatra da ga je JK namjerno prijavljivala za obiteljsko nasilje kako bi mogla dobiti samostalno skrbništvo nad djetetom jer je to i tražila međutim kako su manje-više sve te stvari u postupku iz definirane i postupak je pri kraju više nema prijava. Svjedokinja – žrtva JK je potvrdila da je sa okrivljenikom živjela u izvanbračnoj zajednici nešto manje od dvije godine i to negdje do rujna 2021. i iz te izvanbračne zajednice imaju zajedničko dijete koje je rođeno 2020. sina DK koji nakon njihovog razdvajanja živi s njom u [adresa], a okrivljenik živi u [adresa] te po privremenoj mjeri, jer sudski postupak još nije pravomoćno okončan, dijete živi s njom u [adresa], a okrivljenik odnosno njegov otac ga ima pravo viđati svaki drugi vikend. Nadalje ova svjedokinja tvrdi da je okrivljenik ranije svaki put kada bi joj vratio dijete bio neugodan i često je vrijeđao, nazivao pogrdnim riječima kako nju tako i njezine članove obitelji, a sada da se to malo smirilo. Međutim što se tiče navedenog događaja da se ne sjeća detalja zbog proteka vremena i da su se takve stvari događale ali da se sjeća da je bila nedjelja i da joj je okrivljenik vratio dijete u dvorište zgrade u [adresa] gdje živi s djetetom i da ju je udario rukom po licu i nazvao je kurvom, a sve to ispred njihovog tada dvogodišnjeg djeteta, a što ju je uznemirilo i povrijedilo joj dostojanstvo i užasno se osjećala, a pogotovo što je to bilo pred njihovim djetetom. Nadalje svjedokinja je na suočenju sa okrivljenikom kategorički tvrdila da ju je isti udario i nazvao je kurvom dok je okrivljenik to na suočenju poricao. Sud je punu vjeru poklonio svjedočkom iskazu svjedokinje žrtve te njezin iskaz smatra uvjerljivim i istinitim naročito imajući u vidu da je ista iskazivala samo o onome čega se dobro sjećala vezano za ovaj događaj te je identično izjavila na suočenju i bila vrlo uvjerljiva dok obranu okrivljenika nije prihvatio već je istu shvatio samo kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti za navedeno djelo prekršaja. Slijedom navedenog sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik navedene zgode počinio psihičko i fizičko nasilje prema svojoj bivšoj izvanbračnoj supruzi u nazočnosti njihovog zajedničkog djeteta, a kako je to navedeno u izreci presude.

8.1. Za napomenuti je da Sud nije na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik „u dvorištu ispred navedene stambene zgrade, vikao i vrijeđao izvanbračnu suprugu, riječima: „Sram te bilo, ditetu si uzela oca, ti imaš oca ali ne zadugo, i on će krepati, pogledaj se jadnice, samo sam ti ja dijete mogao napraviti, niko te neće pogleda, ja sam ti bio zadnja prilika, seljanko, što glumiš glumu, roditi ćeš ti meni još djece, vidit ćeš“ te da je nakon što je ista uzela dijete i krenula u unutrašnjost stambene zgrade i za vrijeme dok je čekala da se lift pokrene sa djetetom se igrala ispred na stepenicama koje vode u podrum stambene zgrade, dok je okrivljeni za to vrijeme i dalje nastavio vikati: „Ajde daj, ajmo se pomiriti, jebati ćemo se mi opet, vidit ćeš“, pokušavajući JK udariti u predjelu stražnjice, koja se cijelo vrijeme pokušavala izmicati te da je okrivljeni u jednom trenutku dok je JK držala dijete sa svojom rukom otvorena dlana snažno je najprije gurnuo“ pa je navedeno izostavio iz činjeničnog opisa djela prekršaja. Naime oštećenica žrtva se zbog proteka vremena nije mogla sjetiti detalja navedenog događaja , a Sud nije mogao koristiti njezin iskaz koji je dala pred policijom kao tužiteljem 27.04.2022. vezano za ovaj događaj budući zapisnik o njezinom ispitivanju nije propisno sačinjen te je nezakonit dokaz, a drugih dokaza nije imao na raspolaganju. Nadalje budući je utvrđeno u postupku da je oštećenica-žrtva u vrijeme počina prekršaja bila bivša izvanbračna supruga okrivljenika to je u tom smislu izmijenio odnosno dopunio činjenični opis.

9. Prema tome, utvrdivši inkriminirano djelo na strani okrivljenika, a ne nalazeći na strani istog okolnosti koje bi isključile njegovu odgovornost Sud ga je ovom presudom proglasio krivim za počinjeno djelo prekršaja te mu je kao olakotnu okolnost cijenio dosadašnju prekršajno nekažnjavanost zbog povrede Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno povredu zakona iz područja javnog reda i mira dok otegotne okolnosti nisu utvrđene te mu je na temelju članka 13. i članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji samostalno izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana obzirom da je očito da je njegov odnos sa bivšom izvanbračnom suprugom s kojom ima malodobno dijete u znatnoj mjeri narušen te da isti ne može kontrolirati svoje ponašanje odnosno adekvatno vladati svojim emocijama i uspostaviti normalnu komunikaciju sa bivšom izvanbračnom suprugom te pronaći nenasilne metode rješavanja problema ili nesporazuma, a posebno vezano za njihov zajedničko dijete i nema uvida u svoje nasilničko ponašanje prema istoj, a što se održava i na njihovo mlt. dijete zbog čega Sud smatra da će izricanjem ove zaštitne mjere okrivljenik steći uvida u vlastito ponašanje i prihvatiti odgovornost za njega i da bi se time mogle otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novih prekršaja od strane okrivljenika, a sve to u cilju kako bi se zaštitile osobe odnosno članovi njegove obitelji i to prvenstveno njegova bivša izvanbračna supruga koja je u konkretnom slučaju bila direktno i izložena njegovom nasilju, a potom i njihovo mlt dijete koje je pak bilo indirektno izloženo njegovom nasilju.

10.Troškovi postupka u paušalnom iznosu dosuđeni su okrivljeniku imajući u vidu trajanje i složenost postupka.

U Zadru, 20. siječnja 2025.

Sudac

Nediljka Dereta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog Suda Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

- okrivljeniku,

- tužitelju,

- za spis.

- oštećenici, po pravomoćnosti