Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-866/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja Novi sindikat iz Zagreba, Park stara Trešnjevka 2, OIB: 50244479249 i II-tužitelja Sindikat udruge vozača ZET iz Zagreba, Ozaljska 105, OIB: 69155462225, oba zastupani po punomoćniku Tomislavu Konforti, odvjetniku iz Zagreba, protiv I-tuženika Zagrebački električni tramvaj d.o.o., Zagreb, Ozaljska 105, OIB: 82031999604, zastupanog po punomoćnici Kseniji Vržina, odvjetnici iz Zagreba, II-tuženika Sindikat vozača i prometnih radnika ZET Zagreb iz Zagreba, Ozaljska 105, OIB: 05934998984, zastupanog po punomoćniku Boženku Lozi, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Lozo & Partneri iz Zagreba i III-tuženika Sindikat zagrebačkog holdinga - ZET Zagreb iz Zagreba, Ozaljska 105, OIB: 64876444540, zastupanog po punomoćniku Krešimiru Grubišiću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja odlučujući o žalbi tužitelja pod I- Novi sindikat iz Zagreba protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 16 Pr-13210/2020-26 od 12. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja pod I- Novi sindikat iz Zagreba kao nesnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 16 Pr- 13210/2020-26 od 12. svibnja 2022., kao i odluka o troškovima postupka.

II. Odbija se zahtjev I-tuženika za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je:

" I. Odbija se tužba i tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 155. stavak 2. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. od 31. prosinca 2019.g. koja glasi:

Poslodavac se obvezuje, bez naknade troškova, sindikatima koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca osigurati:

- prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka,

- pravo na uporabu telefona,

- jednog administrativnog radnika za potrebe rada sindikata u punom radnom vremenu.

II. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 162. stavak 3. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. od 31. prosinca 2019.g. koja glasi:

Pravo iz ovog članka ostvaruju sindikati koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca.

III. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 163. stavak 2. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. od 31. prosinca 2019.g. koja glasi:

Pravo iz ovog članka ostvaruju sindikati koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca.

IV. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 166. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. od 31. prosinca 2019.g. koja glasi:

Poslodavac se obvezuje osigurati pravo na sindikalnu aktivnost uz naknadu plaće jednom sindikalnom povjereniku, prema sljedećem kriteriju:

- 1-250 članova 1h po članu godišnje

- 251-500 članova 2h po članu godišnje

Sindikalni povjerenik čiji sindikat ima najmanje 500 članova sindikata ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme.

V. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 167. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o. od 31. prosinca 2019.g. koja glasi:

Naknada plaće iz članka 166. obračunava se na bazi:

- prosječne plaće radnika trgovačkog društva uvećane prema sljedećem kriteriju:

500-1000 članova 25%

više od 1001 član 35 %

- dodatka po osnovi radnog staža za svakog povjerenika

- stalnog dodataka na plaću

VI. Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade troškove parničnog postupka u roku od 8 dana.“

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj pod I-Novi sindikat iz Zagreba, zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava propisanog odredbom članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), kao i protiv odluke o troškovima postupka sadržana pod točkom VI. i VII. rješenja, s prijedlogom da se žalba prihvati na način da se pobijana presuda preinači u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu I-tuženik je u cijelosti osporio žalbene navode I-tužitelja predlažući da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba I. tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud drugog stupnja utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda propisanih odredbom članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja pod I. za utvrđenjem ništetnosti pet odredbi iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZET d.o.o., od 31. prosinca 2019. pobliže opisanim kao i u izreci pobijane presude, smatrajući da se osporavanim odredbama pogoduje nekim sindikatima odnosno sindikalnim povjerenicima, dok se drugi stavljaju u nepovoljni položaj pa su time osporavane odredbe protivne prisilnim propisima.

7. Iz navedenog postupka proizlazi:

- da je uvidom u Kolektivni ugovor za radnike u Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o. (stranica 7-17 spisa, dalje KU) razvidno kako su isti 31. prosinca 2019., temeljem čl. 192. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, zaključili Pregovarački odbor poslodavca I tuženika s jedne strane i Pregovarački odbor sindikata koji čine II i III tuženik, a koji su sukladno Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti, Klasa: 006-04/18-07/23, Urbroj: 689/1-19-9 od 14. veljače 2019, utvrđeni kao reprezentativni sindikati za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora na razini poslodavca, s druge strane.

-da je u čl. 1. KU propisano da se istim uređuju prava i obveze ugovornih stranaka te pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak ugovora o radu, plaće i druga pitanja u svezi s radnim odnosima, dok je u Glavi XV, pod nazivom Djelovanje i prava sindikata, u čl. 155. st. 2. KU ugovoreno „Poslodavac se obvezuje, bez naknade troškova, sindikatima koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca osigurati:prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka, pravo na uporabu telefona, jednog administrativnog radnika za potrebe rada sindikata u punom radnom vremenu.,

-da je u čl. 162. KU ugovoreno da u cilju promicanja sindikalnog djelovanja i zaštite prava radnika, članovi izvršnog tijela sindikata imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme u trajanju od najmanje 32 plaćena sata tijekom kalendarske godine (st.1.), sati navedeni u st.1. obračunavaju se u smislu naknade plaće kao sati rada provedeni na radnom mjestu za koji su sklopili Ugovor o radu (st. 2.) te da pravo iz ovog članka ostvaruju sindikati koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca.,

-da je u čl. 163. KU ugovoreno da je poslodavac obvezan omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće za rad na radnom mjestu za koji su sklopili Ugovor o radu do 7 dana u tijeku kalendarske godine radi obavljanja sindikalnih aktivnosti:članu sindikalne udruge više razine, sindikalnom povjereniku odnosno povjereniku za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (st. 1.) te da pravo iz ovog članka ostvaruju sindikati koji u svom članstvu okupljaju najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca.,

-da je u čl. 166. KU ugovoreno da se poslodavac obvezuje osigurati pravo na sindikalnu aktivnost uz naknadu plaće jednom sindikalnom povjereniku, prema sljedećem kriteriju: 1-250 članova 1h po članu godišnje, 251-500 članova 2h po članu godišnje (st. 1.) te da sindikalni povjerenik čiji sindikat ima najmanje 500 članova sindikata ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme (st. 2.). Također utvrđeno je da je u čl. 167. KU ugovoreno da se naknada plaće iz članka 166. obračunava se na bazi prosječne plaće radnika trgovačkog društva uvećane prema sljedećem kriteriju: 500-1000 članova 25%, više od 1001 član 35 %, dodatka po osnovi radnog staža za svakog povjerenika, stalnog dodataka na plaću.

- da uvidom u Protokol o pregovorima za sklapanje KU (stranica 47-49 spisa) utvrđeno je da je isti sklopljen 3. travnja 2019 između Pregovaračkog odbora I tuženika i predstavnika II i III tuženika te da se navedenim Protokolom uređuju strane pregovora, Pregovarački odbori, sadržaj i način pregovora, mirenja te druga pitanja od značaja za pregovore, da je zadatak Pregovaračkog odbora pregovaranje o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za radnike u Trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o., da će pregovore voditi ovlašteni predstavnici u pregovaračkim odborima, da pregovarački odbor I tuženika ima 5 članova, a da reprezentativni sindikati sudjeluju sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruge poslodavaca i sindikata, svaki s jednim predstavnikom.

- da uvidom u Odluku od 29. ožujka 2019. (stranica 50 spisa) utvrđeno je da se istom osniva Pregovarački odbor poslodavca I tuženika za kolektivno pregovaranje i sklapanje KU te da su istom imenovani osobe u Pregovaračkom odboru poslodavca I tuženika.

- da je uvidom u Rješenje, Klasa: 006-04/18-07/23; Urbroj: 689/1-19-9 od 14. veljače 2019. (stranica 51-53 spisa) utvrđeno da istim Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti, u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje na razini poslodavca I tuženika, utvrđuje II i III tuženika kao reprezentativnima za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora na razini poslodavca, I tuženika (toč. I izreke),

- da Sindikat autobusnog prometa-ZET, Novi Sindikat i Nezavisni sindikat radnika Zagrebparking d.o.o. nisu reprezentativni za kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora na razini poslodavca, I tuženika (toč. II. izreke).

-da iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je Povjerenstvo objavilo javni poziv sindikatima koji imaju radnike članove zaposlene kod I. tuženika za dostavu podataka sukladno čl. 22. st. 3.Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te da ukupni broj sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca, sukladno odredbi čl. 23. st. 5. Zakona prema kojoj je ukupan broj sindikalno organiziranih radnika zbroj radnika članova svih sindikata koji sudjeluju u postupku utvrđivanja reprezentativnosti te on iznosi 3151 te je na temelju utvrđenog Povjerenstvo ocijenilo da uvjete za reprezentativnost za kolektivno pregovaranje radi sklapanja kolektivnog ugovora na razini poslodavca ispunjavaju II i III tuženik, dok ostala tri prijavljena sindikata, navedena pod točkom II izreke rješenja te uvjete ne ispunjavaju,

- da primjena brojčanog cenzusa kao uvjeta za ostvarenje određenih prava sindikata po načelu reprezentativnosti nije diskriminatorna niti nedopuštena te da I-tužitelj nije isključen iz mogućnosti za ostvarivanje prava sadržano u osporenim odredbama KU Kolektivnog ugovora jer je ostvarivanje svih tih prava u odnosu na sve sindikate uvjetovana isključivo brojem članova svakog pojedinog sindikata.,

-da osporavanim odredbama kolektivnog ugovora nije ugovoreno pogodovanje jednom određenom sindikatu već je ugovoreno ostvarivanje određenih prava koje su vezana uz broj članova svakog sindikata a ne u odnosu na neki pojedini sindikat kao takav.

8. Navedeno utvrđenje i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a. Naime,prvostupanjski sud je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenio materijalno pravo kad je presudom odbio kao neosnovan postavljeni tužbeni zahtjev I-tužitelja (za utvrđenje ništetnim odredaba KU pobliže opisanih u izreci prvostupanjske presude).

9. Žalitelj drugačijom interpretacijom izvedenih dokaza nije uspješno doveo u pitanje pravilnosti i zakonitost prvostupanjske presude kojim je odbijen kao neosnovan njegov postavljeni tužbeni zahtjev.

10. Odredbom čl. 7. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata („Narodne novine“, broj: 93/14, 26/15), propisano je da ako na razini za koju se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje samo jedan sindikat, taj se sindikat smatra reprezentativnim i njegova se reprezentativnost ne utvrđuje, ako na razini za koju se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje više sindikata, svi sindikati koji djeluju na toj razini mogu pisanim sporazumom utvrditi koji se sindikati smatraju reprezentativnim te se reprezentativnost tih sindikata ne utvrđuje. Pisani sporazum iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati podatak o broju radnika članova onih sindikata koji se na temelju sporazuma smatraju reprezentativnim, iskazan po svakom sindikatu. Ako na razini za koju će se pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje više sindikata, a oni ne postignu pisani sporazum iz stavka 2. ovoga članka, svaki sindikat može pred Povjerenstvom za utvrđivanje reprezentativnosti (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) pokrenuti postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata u skladu s ovim Zakonom.

10.1. Odredbom članka 8. istog zakona je propisano da u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost. Odredbom čl. 9. navedenog Zakona propisano je da ako se u postupku iz članka 7. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona utvrdi reprezentativnost za više sindikata koji djeluju na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor, poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može pregovarati samo s pregovaračkim odborom koji čine predstavnici tih sindikata. Pregovarački odbor sindikata dužan je tijekom kolektivnog pregovaranja obavješćivati nereprezentativne sindikate ili sindikate koji nisu zastupljeni u pregovaračkom odboru o tijeku pregovora te im omogućiti iznošenje mišljenja i prijedloga od posebnog interesa za njihove članove. Odredbom čl. 25. je određeno da stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavca, jedan ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani sindikata, jedan ili više sindikata koji su reprezentativni u skladu s ovim Zakonom. Odredbom čl. 26. je propisano da će Kolektivni ugovor koji su sklopile stranke iz članka 25. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona bit važeći samo ako reprezentativni sindikati potpisnici u svom članstvu imaju više od pedeset posto radnika članova od ukupno sindikalno organiziranih radnika kod reprezentativnih sindikata.

11. Suprotno žalbenim navodima, primjena brojčanog cenzusa kao uvjet za ostvarivanje određenog prava sindikata po načelu reprezentativnosti, po stajalištu ovog suda nije diskriminatorno niti nedopušteno obzirom da su stranke sukladno odredbi članka 25. stavak 1. Zakona o reprezentativnosti udruge poslodavaca i sindikata sklopile kolektivni ugovor te da isti tako sklopljen sukladno važećim zakonskim propisima.

12. Naime, odredbom čl. 186. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje ZR) propisano je da radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, a osobito da nije dopušteno ugovor o radu sklopiti s određenim radnikom pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata, otkazati ugovor o radu ili na drugi način stavit radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zbog njegovog članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnog vremena, uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnog vremena te da članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu, kao i da poslodavac, direktor ili netko drugo tijelo te zastupnik poslodavca ne smiju se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojeg sindikata.

13. Slijedom navedenog, imajući u vidu gore citirani citirane odredbe kolektivnog ugovora razvidno je da se istima pojedine radnike ne stavlja u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, već se istima propisuju obveze I tuženika kao poslodavca prema sindikatima i sindikalnim povjerenicima. Osporavane odredbe kolektivnog ugovora kojima se propisuje postotak od 20% u skladu su sa odredbom čl. 8. st. 1. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, dok osporavane odredbe čl. 166. i čl. 167. KU odnose se na prava koja ostvaruju svi sindikalni povjerenici kod I tuženika, a ne samo oni iz redova reprezentativnih sindikata, zbog čega sindikati koji djeluju kod I tuženika nisu ni na koji način onemogućeni i spriječeni u svom radu niti su stavljeni u lošiji položaj u odnosu na druge sindikate kao ni sindikalni povjerenici s obzirom da se prava koje ostvaraju sindikalni povjerenici, a koja su uređena Glavom XV Kolektivnog ugovora odnose na sve sindikalne povjerenike, a ne samo one reprezentativnih sindikata. Isto tako na osporavane odredbe kolektivnog ugovora kojima se određuje naknada plaće sindikalnom povjereniku ne primjenjuje se odredba čl. 186. st. 2. ZR kako to pogrešno navodi žalitelj.

14. Slijedom naprijed navedenoga pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kaka je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

15. Odluka o parničnom trošku pravilno je i zakonito donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, a koju odluku posebno žalitelj u žalbi i ne osporava.

16. Kako u konkretnom slučaju nisu ostvareni žalbeni razlozi koji ističe žalitelj kao ni oni koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a to je žalbu tužitelja pod I. trebalo odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a čime je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

17. Tuženiku nije dosuđen sastav odgovora na žalbu jer taj trošak nije predviđen odredbom članka 155. ZPP-a.

U Splitu 13. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras Ivanišević