Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 a
Poslovni broj: Gž-3203/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Zajedničkom odvjetničkom uredu Baica u Šibeniku, protiv tuženika HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Bori Ercegu, odvjetniku u Šibeniku, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-468/2024 od 30. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe tuženika kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-468/2024 od 30. rujna 2024. u pobijanom dijelu kojim je pod točkom I. izreke prihvaćen tužbeni zahtjev i u odluci o troškovima postupka pod točkom III. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:
"I. Prihvaća se prvopostavljeni tužbeni zahtjev koji glasi:
1. Razvrgava se suvlasnička zajednica na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] ležeće u K. O. [katastarska općina] na način:
a) da tužitelju ĆT pripade 75/104 suvlasničkog dijela nekretnine povezanog sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine koji se sastoji od: suterena zgrade I, zgrade 3, vrta 1, septičke jame, dvorišta 1, vanjskog roštilja, te dvorišta 2, sve kako ja prikazano u Nalazu i mišljenjem graditeljskog vještaka Tina Kusanovića ing.građ., Br. elaborata 9 Su-2022., od 4. travnja 2022. godine (potpisano 6. prosinca 2022.), kao posebni dio „A“.
b) da tuženiku HT pripadne 29/104 suvlasničkog dijela nekretnine povezanog sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine koji se sastoji od: zgrade 2, gusterne, dvorišta 3, vrta 2 te vrta 3, sve kako ja prikazano u Nalazu i mišljenjem graditeljskog vještaka Tina Kusanovića ing.građ., Br. elaborata 9 Su-2022., od 4. travnja 2022. godine (potpisano 6. prosinca 2022.), kao posebni dio „B“.
2. Nalaže se tužitelju ĆT da tuženiku HT isplati iznos od 16.216,01 €, rokom od 15 dana.
II. Odbija se drugopostavljeni tužbeni zahtjev koji glasi:
1. Razvrgava se suvlasnička zajednica na dijelu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] ležeće u K. O. [katastarska općina] na način:
a) da tuženiku HT pripade 75/104 suvlasničkog dijela nekretnine povezanog sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine koji se sastoji od: suterena zgrade I , zgrade 3, vrta 1, septičke jame, dvorišta 1, vanjskog roštilja, te dvorišta 2, sve kako ja prikazano u Nalazu i mišljenjem graditeljskog vještaka Tina Kusanovića ing.građ., Br. elaborata 9 Su-2022., od 4. travnja 2022. godine (potpisano 6. prosinca 2022.), kao posebni dio „A“.
b) da tužitelju OT pripadne 29/104 suvlasničkog dijela nekretnine povezanog sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine koji se sastoji od: zgrade 2, gusterne, dvorišta 3, vrta 2 te vrta 3, sve kako ja prikazano u Nalazu i mišljenjem graditeljskog vještaka Tina Kusanovića ing.građ., Br. elaborata 9 Su-2022., od 4. travnja 2022. godine (potpisano 6. prosinca 2022.), kao posebni dio „B“.
2. Nalaže se tuženiku HT da tužitelju OT isplati iznos od 16.216,01 €, rokom od 15 dana.
3. Dužan je tuženik nadoknaditi tužitelju sav parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, rokom od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 13.011,82EUR-a uvećan za zakonske zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od dana donošenja presude do isplate."
2. Tuženik pobija presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud učinio bilo koju od navedenih povreda.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se razvrgne suvlasnička zajednica na nekretnini u zemljišnim knjigama označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica]. z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:
- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O- 864/69 od 16. lipnja 1997. proizlazi da su NT pok. HT naslijedili sinovi HT i OT i to svaki za 1/2 dijela u odnosu na nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] te da se u navedenom rješenju ne nalazi z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojoj je položen predmet ovog spora,
- da je iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika poslovni broj O-624/05 od 11. listopada 2005. razvidno da su majku parničnih stranaka UT. NT naslijedili sinovi HT i OT svaki za po 1/2 dijela i to u odnosu na nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno da su na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnici upisane treće osobe,
- da je očevidom održanim 15. rujna 2017. vještak geodet utvrdio da je predmet spora dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi obiteljska kuća koja se sastoji od prizemlja i dva kata, garaže, gusterne, vanjske kuhinje, vanjskog wc-a i pečenjare, a da je predmet spora jedan kotac koji je položen do opisane nekretnine i na skici mjesta očevida označen slovima E-F-G-E i još jedan vrt koji je označen slovima A-B-C-D-A,
- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke proizlazi da predmet diobe ima vrijednost u iznosu od 73.176,96 Eur, te je vještak izradio varijantu fizičke diobe suvlasničke zajednice naglasivši da je predmet diobe moguće podijeliti jedino geometrijski to sukladno smislenim i logičnim funkcionalnim cjelinama na način da odvoji "desni" od "lijevog" dijela s tim da bi posebni dio "A" činio suteren osnovne zgrade, dvorište 1., vanjski roštilj, dvorište 2., a posebni dio "B" sačinjavali bi zgrada 2., gusterna u smislu terase uz zgradu 2., dvorište 3., vrt 2., te vrt 3., te da je navedenom metodom vještak omogućio financijsku naknadu između parničnih stranaka u postupku za razliku između financijske vrijednosti idealnog suvlasničkog udjela koji je varijantom fizičke diobe predložen, a koji iznosi 16.216,01 Eur,
- da nije sporan prvi kat kuće koji je u vlasništvu tuženika, te visoko potkrovlje koji je u vlasništvu tužitelja,
- da je uvidom u Ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo u Rijeci od strane tužitelja broj 39/92 od 19. svibnja 1992. utvrđeno da je Croatialine d.o.o. kao prodavatelj tužitelju kao kupcu prodala stan na kojem postoji stanarsko pravo tužitelja u mjestu [adresa], 1. kat broj stana 5, sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je kupac u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu,
- da je rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Zs-1289/92 od 9. listopada 1998. dopušteno polaganje isprava radi upisa prava vlasništva na navedenom stanu na ime tužitelja,
- da je bitno tko je bio nositelj stanarskog prava u vrijeme podnošenja zahtjeva za otkup stana, a to je bio tužitelj.
8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je razvrgnuo suvlasničku zajednicu na način naveden u točki I. izreke kod prvostupanjske presude jer smatra da otac stranaka GT nije mogao raspolagati sa stanom u [adresa] jer nije bio vlasnik.
9. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a tuženik ih svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju.
10. Prema odredbi članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, a koje je moguće i dopušteno a to pravo mu ne zastarijeva. Stavkom 2. navedenog članka određeno je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba osim kad bi to bilo na štetu ostalih.
11. Odredbom članka 48. ZV-a upisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojim se dijelili ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvaruje sporazumom sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće).
12. Prema odredbi članka 49. stavak 4, ZV-a ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.
13. Odredbom članka 50. ZV-a predviđeno je da kad razvrgnuće provodi sud, vezano je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
14. Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno sud može na zahtjev svakog od njih odlučiti da umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkog dijela taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima prema članku 52. ZV.
15. Prema odredbi članka 67. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine" broj 51/58, 42/86, 22/92 i 70/93 – dalje: ZSO) članovi porodičnog domaćinstva stanara imaju pravo nesmetano koristiti taj stan, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.), a to im pravo pripada poslije smrti stanara u slučaju članka 60. stavak 4. i članka 61. stavak 4. ZSO-a, a i kad on iz drugih razloga trajno prestane koristiti stan, osim ako je prestao koristiti stan na osnovu otkaza stanarskog prava ili ugovora o zamjeni tog stana.
16. Članovi porodičnog domaćinstva koji ostaju u stanu nakon što ga je prestao koristiti stanar sporazumno između sebe određuju stanara i o tome obavještavaju davatelja stana (članak 67. stavak 3. ZSO-a).
17. Prema odredbi članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine" broj 43/92, 62/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95, 11/96, 11/97 i 68/98 – dalje: ZPS) stan ima pravo kupiti stanar po uvjetima toga zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva (stavak 1.). Stanarom odnosno članom obiteljskog domaćinstva stanara smatraju se osobe određene propisima o stanovanju (stavak 2.). Suglasnost iz stavka 1. i 2. članka 6. daje se na ugovoru ili u posebnoj ispravi uz ovjereni potpis (stavak 5.).
18. Ustavni sud je u svojoj odluci poslovni broj U-III-2357/2006 od 10. lipnja 2009. zauzeo pravno shvaćanje da je pravo na otkup stana za podnositelja nastalo na temelju Zakona u vrijeme dok je podnositelj bio nositelj stanarskog prava. To pravo je po svojoj naravi bilo imovinsko pravo koje je za nositelje stanarskog prava nastalo na temelju Zakona o procesu pretvaranja društvenog vlasništva koje je postojalo pored stanarskog prava s obzirom da je pravo na otkup stana svojeg nositelja ovlašćivalo da otkupi stan na kojem je imao stanarsko pravo i da na tom pravnom temelju stekne pravo vlasništva tog stana, pravo na otkup stana bilo je pravo imovinske naravi koje je ovlašćivalo na stvaranje imovinskog prava – prava vlasništva.
19. S obzirom na to da je pravo na otkup stana imovinsko pravo nositelja stanarskog prava koje ovlašćuje nositelja tog prava pod posebnim uvjetima steći pravo vlasništva na stanu to je odlučno, a kao što je to sud prvog stupnja pravilno zaključio da je nositelj stanarskog prava u vrijeme podnošenja zahtjeva za otkup stana bio tužitelj, a koji je predmetni stan i otkupio Ugovorom o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 19. svibnja 1992.
20. Kako umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njegovom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Nasljednik je onaj koji je stekao nasljedno pravo, a nasljedno se pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecanjem nasljednog prava osoba koja stječe to pravo postaje ostaviteljevim sveopćim pravnim slijednikom (univerzalnim sukcesorom) zbog njegove smrti.
21. U konkretnom slučaju otac stranaka GT u trenutku smrti nije bio ni nositelj stanarskog prava, odnosno vlasnik predmetnog stana, pa istim nije mogao ni raspolagati pa kako tuženik nije dokazao činjenice koje bi upućivale na drugačiji zaključak, to je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio prvopostavljeni tužbeni zahtjev.
22. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. ZPP-a Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje ovog postupka.
23. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbe tuženika kao neosnovane, potvrditi presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Splitu, 13. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Miho Mratović
