Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-5550/2023-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Ljerke Perice, u upravnom sporu tužitelja Zagrebačke pivovare d.o.o., OIB 83771985821, Zagreb, Ilica 224, koju zastupa Edita Matić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Pešut & Matić u Zagrebu, Miramarska cesta 24, protiv tuženika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Samostalnog sektora za pravne poslove, OIB 19370100881, Zagreb, Radnička cesta 80, radi utvrđivanja naknade, 13. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje točke I. izreke rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Samostalnog sektora za pravne poslove, KLASA: UP/II-351-02/23-14/79, URBROJ: 517-14-2-1-23-4 od 5. listopada 2023.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanom točkom I. izreke rješenja tuženika KLASA: UP/II-351-02/23- 14/79, URBROJ: 517-14-2-1-23-4 od 5. listopada 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o zamjeni rješenja o plaćanju naknade gospodarenja otpadnom ambalažom, KLASA: UP/I 351- 02/23-20/5396, UR.BROJ: 563-02-1/234-23-4 od 27. travnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje i Fond) kojim je Fond uvažio žalbu tužitelja, svoje ranije rješenje zamijenio novim rješenjem i utvrdio da je tužitelj kao obveznik plaćanja dužan za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. ožujka 2023. platiti naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom u iznosu od 1.082.172,75 eura, odnosno 8.153.630,58 kn primjenom fiksnog tečaja konverzije 7,53450.
2. Tužitelj je u tužbi i tijekom spora osporio zakonitost točke 1. izreke rješenja tuženika i dijela rješenja Fonda o zamjeni rješenja o plaćanju naknade gospodarenja otpadnom ambalažom u bitnom jer smatra da je pogrešno primijenjena odredba članka 15. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 57/2022, 88/2022, dalje ZUE) te da je pravilno trebala biti primijenjena odredba članka 14. ZUE-a. Ističe da javnopravna tijela nisu obrazložila razloge za primjenu odredbe članka 15. ZUE. Ističe da drugostupanjsko tijelo nije ispitalo sve prigovore iz žalbe niti provjerilo zakonitost prvostupanjskog rješenja. Smatra da je korišteno mišljenje Ministarstva financija od 5. siječnja 2023. bez omogućavanja tužitelju da se o njemu izjasni. Ističe da se drugostupanjsko tijelo oslanja na mišljenje umjesto da detaljno analizira sve žalbene razloge tužitelja. Navodi nepravilnu primjenu posebnih pravila za zaokruživanje kod konverzije iznosa naknade od 0,10 kn, gdje bi pravilnom primjenom općih pravila iznos bio 0,01 euro umjesto utvrđenih 0,01327 eura. Ističe nedosljednost u primjeni pravila zaokruživanja kod različitih naknada u istom prvostupanjskom rješenju. Ističe da odredbe Zakona o uvođenju eura koje se odnose na zaštitu potrošača, nisu primjenjive na tužitelja. Iz niti jedne odredbe Zakona o uvođenju eura ne proizlazi da bi se konverzija trebala izvršiti na način da bilo tko drugi osim potrošača ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju. Ističe da je tužitelju nametnuta obveza od ukupno 41.723,35 eura više nego što je primjenom pravilnih pravila konverzije i to Općih pravila zaokruživanja sukladno Zakonu o uvođenju eura obveza trebala iznositi. Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Dodatno je predložio da sud uključi Fond u spor kao zainteresiranu osobu, jer sudska odluka može utjecati na njegova prava i interese. Smatra da je naknada od 0,10 kuna pravilno je preračunata u iznos 0,01327 eura temeljem zakonskih odredbi i mišljenja Ministarstva financija. Ističe da preračunavanjem nije oštećen ni tužitelj ni potrošači, a Fond koristi naknadu za pokrivanje troškova gospodarenja otpadom. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.
6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
7. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika kojim predlaže prvostupanjsko javnopravno tijelo pozvati na sudjelovanje u upravnom sporu kao zainteresiranu osobu. Prvostupanjsko tijelo nema položaj zainteresirane osobe u smislu članka 20. stavka 1. ZUS-a jer se sudskom odlukom u upravnom sporu ne može povrijediti pravo ili pravni interes prvostupanjskog javnopravnog tijela. Javnopravno tijelo može imati položaj zainteresirane osobe u upravnom sporu u smislu članka 20. stavka 2. ZUS-a ako sudska odluka može imati učinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo štiti na temelju zakona. Ovaj Sud u odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine, broj 107/03. i 144/12.) ne nalazi pravo ili pravni interes koje prvostupanjsko javnopravno tijelo treba štiti pred upravnim sudom u upravnom sporu.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj kao obveznik plaćanja kao proizvođač i kao uvoznik, dostavio prvostupanjskom tijelu podatke o vrsti i količini ambalaže koju je stavio na tržište u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. ožujka 2023. Na temelju dostavljenih podataka prvostupanjsko tijelo je donijelo prvostupanjskog rješenje kojim je tužitelju utvrđena obveza plaćanja naknade gospodarenja otpadom ambalažom. Prvostupanjsko tijelo je spornu naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom utvrdilo na način da je izvršilo konverziju jedinične naknade iz 0,10 kuna u 0,01327 eura te ju primijenilo za obračun ukupnog iznosa obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadnom ambalažom.
Drugostupanjsko tijelo je ocijenilo da je prvostupanjsko tijelo naknadu gospodarenja po jedinici proizvoda za piće od 0,10 kuna preračunalo u euro u skladu s odredbom članka 15. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 57/22. i 88/22. – ispravak, dalje Zakon).
9. Prema stavu suda, nisu ostvarena povrede pravila postupka na koje se poziva tužitelj.
Suprotno tvrdnjama tužitelja, drugostupanjsko tijelo je sukladno odredbi članka 120. stavka 3. ZUP-a u dostatnoj mjeri ispitalo odlučne navode iz žalbe i obrazložilo svoje rješenje.
Iz obrazloženja osporavanog rješenja proizlazi da je drugostupanjsko tijelo prije donošenja rješenja uzelo u obzir mišljenje Ministarstva financija. Riječ je o mišljenju Ministarstva financija o odgovarajućoj primjeni Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Davanje mišljenja o primjeni zakona i drugih propisa predstavlja poslove državne uprave u smislu članka 31. i 32. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19.). Takva mišljenja ne predstavljaju sudjelovanje javnopravnog tijela u zajedničkom donošenju odluke u nekoj upravnoj stvari, već savjet o primjeni zakona. Zbog toga se ne radi o situaciji kada javnopravno tijelo rješava na temelju mišljenja drugoga javnopravnog tijela u smislu članka 21. ZUP-a. Stoga nije povrijeđena odredba članka 98. stavka 2. ZUP-a o obvezi navođenja da je rješenje doneseno po pribavljenom mišljenju drugog tijela.
Na štetu tužitelja nije povrijeđeno prava tužitelja na sudjelovanje u upravnom postupku. Javnopravna tijela nemaju opću obvezu po službenoj dužnosti stranci dostaviti isprave iz spisa predmeta, već stranka u smislu članak 84. stavka 1. ZUP-a ima mogućnost da se na njen zahtjev obavijesti o tijeku postupka te da razgleda spis predmeta, odnosno isprave koje se nalaze u upravnom spisu i koje je javnopravno tijelo uzelo u obzir u svrhu donošenja svoje odluke, osim onih isprava za koje postoje opravdani razlozi za ograničenje pristupa tim podacima spisa predmeta. Nadalje, iz sadržaja tužbe proizlazi da je tužitelj naknadno upoznat sa sadržajem predmetnog mišljenja, dok iz sadržaja njegovih očitovanja nakon upoznavanja ne proizlazi da bi to očitovanje utjecalo na drukčiji ishod rješavanja ove upravne stvari.
10. Prema odredbama članka 14. ZUE-a preračunavanje se mora provesti uz primjenu fiksnog tečaja konverzije (1 euro = 7,53450 kuna), a zaokruživanje na dvije decimale ovisno o trećoj decimali. Međutim, članak 15. Zakona predviđa iznimke od opće pravila zaokruživanja na dvije decimale. Odredba članka 15. stavka 2. Zakona predviđa iznimke za određene „jedinične cijene niske vrijednosti“ koje se mogu iskazivati na više od dvije decimale.
11. Za odluku ovom upravnom sporu ključna je odgovor na pitanje primjenjuje li se iznimka iz članka 15. stavka 2. Zakona na jediničnu naknadu gospodarenja po jedinici proizvoda za otpadne ambalaže za pića stavljene na tržište za koju je propisan iznos od 0,10 kuna?
12. Tužitelj tvrdi da se iznos 0,10 kuna trebao zaokružiti na 0,01 euro primjenom općeg pravila zaokruživanja na dvije decimale, dok su javnopravna tijela koristila iznos 0,01327 eura (pet decimala) primjenom posebnog pravila koje se odnosi na zaokruživanje, pozivajući se na navedenu iznimku koja se odnosi na jedinične cijene niske vrijednosti. Ako bi se primijenila opća pravila zaokruživanja, umjesto primijenjenih posebnih pravila, tada bi ukupna obveza tužitelja bila manja za 41.723,35 eura.
13. ZUE nije definirao pojam „jedinične cijene niske vrijednosti“, dakle nije određen iznos koji se smatra jediničnom cijenom niske vrijednosti. Stoga je potrebno odrediti konkretno značenje koje najbolje odgovara okolnostima svakog konkretnog slučaja. U konkretnom slučaju javnopravna tijela su ocijenila da predmetna naknada za ambalažu u iznosu od 0,10 kuna predstavlja „jediničnu cijenu niske vrijednosti“.
Prema ocjeni ovog Suda predmetna naknada gospodarenja po jedinici proizvoda za otpadne ambalaže za pića u iznosu 0,10 kuna predstavlja „jediničnu cijenu niske vrijednosti“. Izraz „jedinična cijena niske vrijednosti“ odnosi se na cijenu čija je visina malo veća od nule, odnosno blizu nule. Cilj i smisao posebnog pravila o zaokruživanju na više decimala kada se radi o jediničnoj cijeni niske vrijednosti jest zadržavanje cjenovne neutralnosti, dakle da se pri uvođenju eura cijene ne smanjuju niti povećavaju.
14. Tuženik osnovano navodi da tužitelj nije stavljen u financijski nepovoljniji položaj nego što bi bio da euro nije uveden. Naime, ako se broj komada sporne ambalaže (12759435 komada) pomnoži s 0,10 kuna, dobije se iznos 1.275.943,50 kuna, koji konverzijom u euro daje iznos 169.346,80 eura. Ako se navedeni broj komada ambalaže pomnoži s 0,01327 eura, dobije se iznos 169.317,70 eura.
15. Stoga su javnopravna tijela osnovano na predmetnu naknadu od 0,10 kuna primijenila posebno pravilo koje se odnosi na zaokruživanje iz članka 15. stavka 2. Zakona, zbog čega se zaokruživanje moglo provesti na više decimala, odnosno na pet decimala, tako da predmetna naknada od 0,10 kuna nakon preračunavanja i zaokruživanja iznosi 0,01327 eura.
16. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje u pobijanom dijelu zakonito. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.
17. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.
Zagreb, 13. veljače 2025.
Sutkinja:
Janja Topol
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
3. U spis
