Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-390/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Buljan, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Domagoja Klinžić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB 55545787885, protiv tuženika:

ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., OIB 44118999421, R. Boškovića 22, Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja po zaposlenju i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, s danom objave 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.674,50 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 13. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 186,40 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. veljače 2023. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da se 14. listopada 2012. desio štetni događaj na DC 8 iznad mjesta Igrane u kojem je nastala šteta OL na način što je ista vozilom reg. oznake [registarska oznaka] naletjela na kamen na cesti pri čemu je pretrpjela materijalnu i nematerijalnu štetu. S time u vezi, tužitelj navodi da je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu oštećenica OL, podnijela tužbu protiv ovdje tužitelja na ime naknade štete nastale u štetnom događaju.

Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Pn-3589/15 od 19. prosinca 2019. potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Gž-1523/20 od 8. ožujka 2021. naloženo je ovdje tužitelju (tada tuženiku) isplatiti tužiteljici OL iznos od 10.840,00 kuna zajedno sa zakonskima zateznim kamatama tekućim od 27. studenog 2014. i iznos od 600,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. listopada 2012., te troškove postupka u iznosu od 16.817,13 kuna. Po pravomoćnosti presude, tužitelj je 12. travnja 2021. isplatio oštećenici iznos od 35.220,02 kuna, te je dana 27. listopada 2021. pozvao tuženika na plaćanje prije navedenog iznosa, na koji poziv se tuženik oglušio. Pritom tužitelj upućuje da je tuženik u spomenutom parničnom postupku bio obaviješten o otpočetoj parnici.

Navodi da je odredbom čl. 33. Zakona o cestama (NN 84/11 u daljnjem tekstu ZC) propisano je da Hrvatske ceste d.o.o. poslove održavanja cesta ne obavljaju samostalno već ih ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove.

Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi Hrvatske ceste d.o.o. su sklopile Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za razdoblje od 2012. sa tuženikom (u daljnjem tekstu: Ugovor). Odredbom čl. 2. Ugovora ugovoreno je da:

Prema ovom ugovoru, pod redovitim održavanjem državnih cesta uključujući i sve objekte i instalacije podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine, a sa svrhom održavanje njihove prohodnosti i tehničke ispravnosti te sigurnosti prometa koji se odvija po njima, a u svemu prema troškovniku radova koji čine sastavni dio ovog ugovora.

Ugovorne radove i poslove redovitog održavanja izvođač se obvezuje obaviti sukladno ovom ugovoru, a na način propisan zakonom, propisima, normama, tehničkim uvjetima za redovito održavanje i smjernicama koje uređuju to područje. Odredbom čl. 23. st. 1. i 2. Ugovora ugovoreno je :

Ugovorne strane suglasne su da se državne ceste iz ovog Ugovora moraju održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama i drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji uređuju pitanje sigurnosti prometa na cestama.

Izvođač se obvezuje voditi stalnu brigu o zaštiti cesta i prometa na njoj te stalno poduzimati primjerene mjere glede osiguravanja i omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa u svim vremenskim uvjetima u skladu s ovim Ugovorom.

Odredbom čl. 35. Ugovora ugovoreno je da

Radi nadziranja određenih cesta, njihove prohodnosti i sigurnosti odvijanja prometa, osiguranja iznenadno nastaloga izvora opasnosti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu cestovnog prometa, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja, osiguranja redovnih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti ceste te obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima, izvođač je obvezan uspostaviti redovitu ophodnju i redovite preglede sukladno planu ophodnje koji izrađuje naručitelj.

Odredbom čl. 60. Ugovora ugovoreno je:

Izvođač se obvezuje da će se tijekom ispunjavanja ugovornih obveza ponašati profesionalno, neovisno, etički i s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odredbom čl. 61. Ugovora ugovoreno je da se:

Izvođača obvezuje obeštetiti naručitelja, osoblje naručitelja i njihove zastupnike u pogledu svih potraživanja šteta, gubitaka i troškova, uključivo troškove odvjetnika i sudske pristojbe u odnosu na:

- tjelesne povrede, obolijevanje ili smrt bilo koje osobe, a što je uzrokovano izvođenjem radova iz ovog ugovora, dovršavanjem ili otklanjanjem nedostataka, osim ako se to može pripisati nemaru, namjeri ili kršenju ugovora od strane naručitelja, osoblja naručitelja ili njegovih zastupnika

- štetu na ili gubitka imovine koja se odnosi na same radove u onoj mjeri kada takva šteta ili gubitak:

- nastanu kao posljedica izvođenja radova, dovršavanja i zbog otklanjanja nedostataka,

- nastanu zbog nemara, namjernog čina ili krašenja ugovora od strane izvođača, osoblja izvođača, njihovih zastupnika ili nekog drugog kojeg je on posredno ili neposredno zaposlio.

Odredbom čl. 26. Zakon o cestama propisano je da se pod održavanjem cesta smatraju radovi ophodnje.

Budući da iz presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-3589/15 potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Gž-1523/20 proizlazi da su Hrvatske ceste d.o.o. odgovorne za štetu OL iz razloga što tuženik kojemu su Ugovorom povjereni radovi ophodnje nije izvršio povjerene radove sukladno pozitivnim propisima, to proizlazi da je za štetu koja je prouzročena OL odgovoran tuženik zbog neizvršavanja ugovorom povjerenih poslova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da smatra da nije odgovoran za štetu nastalu OL, slijedom čega osporava odgovornost, postojanje uzročno- posljedične veze između radnje tuženika i nastanka štetnog događaja, a time i osnovanost tužbe tužitelja.

Navodi da su izvršeni radovi uredno ovjereni od strane odgovorne osobe Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, odnosno vidljivo je da nije bilo nikakvih odbitaka odnosno zadržanog iznosa zbog neispunjenja ugovorenih obveza.

Ističe da, obzirom da se radi o odronu, da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta i objekata sukladno članku 80. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta, a za što ova pravna osoba nema zaključen Ugovor, pa u skladu s tim ne može biti niti odgovorna za nastalu prometnu nezgodu.

3. Sud je sukladno čl. 220. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023, dalje u tekstu: ZPP), izveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu, pribavljen je predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 3589/15, zamolbenim putem, pred Trgovačkim sudom u Splitu, saslušani su svjedoci JL i O, čije je iskaze sud prihvatio samo u dijelu u kojem su u suglasju s dokumentacijom u spisu, obzirom su isti, kao zaposlenici tuženika, osobno zainteresirani za uspjeh tuženika u sporu..

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, a u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Između stranaka je sporno postojanje pretpostavki ugovorne odgovornosti za štetu, a prije svega, sporno je postoji li odgovornost tuženika za nastalu štetu, odnosno uzročno-posljedična veza između radnje tuženika i nastanka štetnog događaja.

6. Uvidom u priklopljeni spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3589/15 utvrđeno je da se navedeni postupak vodio povodom tužbe OL, [adresa], radi naknade štete, nastale u štetnom događaju 14. listopada 2012. na DC 8 iznad mjesta Igrane u kojem je tužiteljici nastala šteta na način da je vozilom reg. oznake [registarska oznaka] naletjela na kamen na cesti pri čemu je pretrpjela materijalnu i nematerijalnu štetu.

Djelatnici Policijske postaje Makarska postupili su po dojavi u pogledu prometne nesreće te proveli očevid i o tome sastavili zapisnik u kojem se navodi da je došlo do prometne nezgode na državnoj cesti D8, da je u nesreći sudjelovala tužiteljica u svojstvu vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka] te da se u vozilu nalazila suvozačica ŠL. Djelatnici policije utvrdili su na asfaltnom kolniku trag udarnog oštećenja od kamena veličine oko 15x15x20 cm te utvrdili da se kamen odronio od sazidanog klesanog kamena na zemljano-kamenitom zasjeku sa sjeverne strane kolnika.

U odgovoru na tužbu ovdje tužitelj (tada tuženik) osporava pasivnu legitimaciju iz razloga što se kamen odronio sa suhozida koji predstavlja kulturno dobro, a za neodržavanje kulturnog dobra odgovara njegov vlasnik sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a ne tuženik. Tvrdi da je u pogledu sprječavanja nastanka štetnog događaja poduzeo sve mjere, a do nezgode je došlo zbog neprilagođene brzine kretanja vozila za što je isključivo odgovorna tužiteljica.

Sud je sukladno članku 211. ZPP-a obavijestio Županijske ceste Split d.o.o. o otpočetoj parnici (list 46 spisa), ali se treća osoba o predmetnoj obavijesti nije očitovala.

Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja sud je proveo prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu koji je u nalazu i mišljenju naveo da je vozilo tužiteljice prednjim desnim kotačem naletjelo na kamen koji se odronio na kolnik sa suhozida izvan desnog ruba kolnika. Mjesto naleta nalazilo se na desnoj strani desne polovine kolnika, a brzina kretanja vozila tužiteljice neposredno prije i u trenutku naleta tehnički je mogla iznositi oko 60 km/h. Odron kamena na kolnik je uzrok nastanka štetnog događaja te na mjestu odrona nije bila postavljena zaštitna metalna mreža niti prometni znak opasnosti "odron kamenja", dok je brzina kretanja vozila ograničena prometnim znakom na 60 km/h.

Sud je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je do štetnog događaja došlo zbog kamena koji se odronio na državnu cestu D8, te je tužiteljica svojim vozilom naletjela na taj kamen, a zbog tog naleta je pukla prva desna guma.

Navodi da je zakonska obveza tuženika (ovdje tužitelja) u smislu članka 2. stavak 1. točka 18. i članka 26. Zakona o cestama da redovito vrši ophodnju državnih cesta radi redovitog održavanja. U predmetnu obvezu u svakom slučaju ulazi i otklanjanje predmeta koji se nalaze na cesti, pa tako i odronjenog kamena. Je li taj kamen odronjen sa suhozida koji je kulturno dobro ili je na cestu došao na neki drugi način, nije od pravnorelevantnog značaja za spor, jer je tuženik (ovdje tužitelj) taj koji treba održavati cestu i time otkloniti sve predmete sa ceste. Pitanje odgovornosti treće osobe zbog koje se predmet nalazi na cesti, pa tako i u slučaju kulturnog dobra, stvar je odnosa tuženika i te treće osobe, te eventualno pitanja regresnog zahtjeva. U ovom slučaju tužiteljica ni na koji način nije utjecala, niti je mogla utjecati na odron kamena na cestu zbog čega je u cijelosti odgovornost tuženika što nije održavao cestu, tj. maknuo kamen s ceste.

U odnosu na prigovor tuženika (ovdje tužitelja) da je tužiteljica doprinijela nastanku štete zbog neprilagođene brzine kretanja sud ističe se da takva neprilagođena brzina nije utvrđena prometnim vještačenjem, obzirom je vještak, na temelju podataka koji su mu bili dostupni, dao mišljenje da se tužiteljica mogla kretati iskazanom brzinom od oko 60 km/h, a što je brzina koja je propisana za tu dionicu državne ceste, pa ne postoji suodgovornost tužiteljice nastanku štetnog događaja, već da je isključivo za isti odgovoran tuženik, a time i u obvezi naknaditi tužiteljici štetu.

7. Tužitelj se tijekom postupka pozvao na činjenicu da ranije citirana presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Pn-3589/15 od 19. prosinca 2019. ima intervencijski efekt prema tuženiku.

8. Sukladno odredbi članka 211. stavka 1. ZPP-a, ako tužitelj ili tuženik trebaju treću osobu obavijestiti o otpočetoj parnici da bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda, u kojem će navesti razlog obavijesti te u kakvu se stanju nalazi parnica. Nadalje, sukladno odredbi članka 208.a. stavak 1. ZPP-a, umješač ne može u odnosu na stranku kojoj se pridružio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen. Njegov prigovor istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridružio pogrešno vodila spor, može biti prihvaćen samo ako je on s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu ili izjavama i radnjama te stranke bio spriječen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogućnost čijeg poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepažnje. Citirana odredba na odgovarajući se način primjenjuje i na treću osobu obaviještenu o parnici (članak 208.a stavak 2. ZPP-a).

9. Budući da je tuženik, kako to proizlazi iz spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Pn-3589/15, obaviješten o navedenoj parnici, te se o predmetnoj obavijesti nije očitovao, po stavu ovoga suda, ostvaren je intervencijski efekt prema tuženiku, te je on vezan činjeničnim i pravnim utvrđenjima iz tog postupka.

10. Nadalje, u članku 2. Ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za razdoblje od 2012. kojeg je tužitelj sklopio sa tuženikom (u daljnjem tekstu: Ugovor) ugovoreno je da: Prema ovom ugovoru, pod redovitim održavanjem državnih cesta uključujući i sve objekte i instalacije podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine, a sa svrhom održavanje njihove prohodnosti i tehničke ispravnosti te sigurnosti prometa koji se odvija po njima, a u svemu prema troškovniku radova koji čine sastavni dio ovog ugovora.

11. Odredbom čl. 23. st. 1. i 2. Ugovora ugovoreno je:

12. Odredbom čl. 35. Ugovora ugovoreno je da:

13. Odredbom čl. 60. Ugovora ugovoreno je:

Izvođač se obvezuje da će se tijekom ispunjavanja ugovornih obveza ponašati profesionalno, neovisno, etički i s pažnjom dobrog stručnjaka.

14. Odredbom čl. 61. Ugovora ugovoreno je da se:

- štetu na ili gubitka imovine koja se odnosi na same radove u onoj mjeri kada takva šteta ili gubitak:

- nastanu kao posljedica izvođenja radova, dovršavanja i zbog otklanjanja nedostataka,

- nastanu zbog nemara, namjernog čina ili krašenja ugovora od strane izvođača, osoblja izvođača, njihovih zastupnika ili nekog drugog kojeg je on posredno ili neposredno zaposlio.

15. Odredbom čl. 26. Zakon o cestama propisano je da se pod održavanjem cesta smatraju radovi ophodnje.

16. Imajući u vidu nespornu činjenicu da su parnične stranke u trenutku nastanka štetnog događaja od 14. listopada 2012. bile u ugovornom odnosu na temelju kojeg je tužitelj prenio na tuženika poslove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske, slijedom čega je tuženik sklapanjem predmetnog Ugovora preuzeo obvezu redovnog održavanja navedenih cesta, kao i odgovornost za štetu prema tužitelju ako bez opravdanog razloga obustavi ili neredovito obavlja ugovorne poslove održavanja i zaštite cesta.

17. Uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Pn-3589/15 od 19. prosinca 2019. potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Gž- 1523/20 od 8. ožujka 2021., za koju su stranke vezane, proizlazi da je, po provedenom dokaznom postupku, utvrđeno da je do štetnog događaja na dionici državne ceste DC 8 iznad mjesta Igrane, u kojoj je nastala materijalna i nematerijalna šteta oštećenici OL, [adresa], došlo zbog kamena koji se odronio na državnu cestu D8, te je tužiteljica svojim vozilom naletjela na taj kamen, a zbog tog naleta je pukla prva desna guma.

Sud u istoj navodi da je zakonska obveza tuženika (ovdje tužitelja) u smislu članka 2. stavak 1. točka 18. i članka 26. Zakona o cestama da redovito vrši ophodnju državnih cesta radi redovitog održavanja. U predmetnu obvezu u svakom slučaju ulazi i otklanjanje predmeta koji se nalaze na cesti, pa tako i odronjenog kamena, a da oštećenica ni na koji način nije utjecala, niti je mogla utjecati na odron kamena na cestu zbog čega je u cijelosti odgovornost tuženika (ovdje tužitelja) što nije održavao cestu, tj. maknuo kamen s ceste, pri čemu oštećenica nije doprinijela nastanku štete zbog neprilagođene brzine kretanja što je utvrđeno prometnim vještačenjem, pa ne postoji suodgovornost tužiteljice nastanku štetnog događaja, već da je isključivo za isti odgovoran tuženik (ovdje tužitelj), a time i u obvezi naknaditi oštećenici štetu.

18. Slijedom svega iznesenog, ovaj sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da se ugovorna obveza tuženika sastojala u obavljanju poslova redovnog održavanja na kojoj je došlo do predmetne prometne nezgode, a koju obvezu je tužitelj u smislu odredbe članka 33. Zakona o cestama, Narodne novine broj 84/2011, - koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja) ustupio tuženiku kao osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za tu vrstu poslova.

19. Budući da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Pn- 3589/15 od 19. prosinca 2019. potvrđenoj presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Gž-1523/20 od 8. ožujka 2021., utvrđeno da je uzrok štetnog događaja propust u sklopu redovne ophodnje cesta prometnice, a ne izvanrednog održavanja cesta kako to navodi tuženik u odgovoru na tužbu, koji se sastojao neotklanjanju predmeta (kamena) koji se nalaze na cesti, ovaj sud je utvrdio da je tuženik povrijedio svoju ugovornu obvezu redovnog održavanja prometnice iz Ugovora sklopljenim s tužiteljem. Naime, sukladno predmetnom Ugovoru, odgovornost za štetu prema trećim osobama i tužitelju nastalu s naslova nepravovremenog i nekvalitetnog redovnog održavanja i zaštite cesta snosi tuženik kao izvoditelj. Svega navedenog, budući da su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, valjalo je primjenom naprijed citiranih odredbi Ugovora, a u vezi s odredbom članka 342. stavak 2. i članka 346. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21. 114/22 i 156/22, 155/23, dalje: ZOO), tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti.

20. Napominje se da je neosnovan tuženikov prigovor da je tužitelj izdao potvrdu tuženiku o uredno ispunjenom ugovoru, te da je time potvrdio da je tuženik uredno izvršio sve svoje ugovorne obveze. Naime, po ocjeni ovog suda, tužitelj je izdavanjem navedene potvrde s tuženikom regulirao pitanje tražbina nastalih u pogledu vrijednosti izvršenih radova, ne i eventualnih tražbina naknade štete. To iz razloga, jer je tužitelju šteta nastala tek isplatom oštećenici odnosno 12. travnja 2021.

21. Tužitelju, prema njegovom zahtjevu, osim glavnice, pripada pravo na zateznu kamatu od 13. travnja 2022. kao dana nastanka štete - umanjenja tužiteljeve imovine po izvršenom plaćanju, sukladno odredbama članka 1086. i članka 29. stavka 1. ZOO-a, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose.

22. Tužitelj koji je u cijelosti uspio u ovom sporu ima pravo na naknadu parničnog troška temeljem odredaba čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. ZPP. Tužitelj ima pravo i na naknadu troška za sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 93,20 eura (članak 1. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama - ''Narodne novine'' broj 118/18., dalje: ZSP, u vezi s Tar. br. 1. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi - ''Narodne novine'' broj NN 37/2023., dalje: Uredba te u vezi s odredbom članka 7. ZSP-a) i troška za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 93,20 eura (Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe).

Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 13. veljače 2025.

Sudac:

Iva Buljan

Viši sudski savjetnik:

Domagoj Klinžić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 6.630,00 eura) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

DNA:

1) tužitelju na ročištu uz pristojba na presudu

2) tuženiku po pun. na ročištu

3) kal

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte