Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-274/2025-2

U  I M E  R EP U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednika vijeća, te sudaca Branke Guljaš kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja NN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Goran Devrnja, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, koga zastupaju punomoćnici Jelena Matuli i Boris Bilić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Matulić i Bilić d.o.o. iz Splita, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu od 19. studenog 2024., poslovni broj P-3493/2021, u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu od 19. studenog 2024., poslovni broj P-3493/2021.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se da je ništetna odredbe Ugovora o kreditu 9010880350 od 06.12.2005. sklopljenog između tužitelja ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Radnička cesta 50, OIB: 02535697732u dijelu čl. 1010. glasi ”. glasi ”Korisnik kredita može vratiti kredit prije roka određenog u čl. prije roka određenog u čl. 7.1. ovog Ugovora u cijelosti i djelomično sukladno aktima banke, ali je o tome dužan unaprijed obavijestiti Banku. U tom slučaju Korisnik kredita dužan je platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita u visini utvrđenoj aktima banke važećim na dan prijevremene otplate.

II. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Radnička cesta 50, OIB: 02535697732 da isplati tužitelju ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 246,24 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31. kolovoza 2010.g. do isplate, prema stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Radnička cesta 50, OIB: 02535697732 da tužitelju ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.575,00 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude dana 19. studenoga 2024. do isplate, prema stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13, 89/14., 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), kao i u odluci o parničnom trošku, s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev odbije, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku pred sudom prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, a tužitelj u izjavljenoj žalbi ne navodi određeno koja je to bitna povreda odredba parničnog postupka počinjena.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je ništetna odredba čl. 10. Ugovora o kreditu broj: 9010880350 od 6. prosinca 2005. zaključenog između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora koja glasi: "Korisnik kredita može vratiti kredit prije roka određenog u toč. 7.1. ovog Ugovora u cijelosti ili djelomično sukladno aktima Banke, ali je o tome dužan unaprijed obavijestiti Banku. U tom slučaju Korisnik kredita dužan je platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita u visini utvrđenoj aktima Banke važećim na dan prijevremene otplate", te zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da isplati tužitelju iznos od 246,24 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. kolovoza 2010. do isplate.

7. Među strankama nije sporno da je između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora 6. prosinca 2005. sklopljen Ugovor o kreditu broj: 9010880350 kojim je tuženik odobrio tužitelju kredit u iznosu od 54.200,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju za CHF na dan korištenja kredita, da je Ugovorom i to odredbom članka 10. određeno da je korisnik kredita u slučaju prijevremene otplate kredita dužan platiti naknadu te da je tužitelj prijevremeno otplatio kredit i da je platio naknadu za prijevremenu otplatu.

8. Odredbom čl. 81. st. 2. i 3. Zakona o zašiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/2003 - dalje ZZP) koji je važio u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu bilo je propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, time da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca, a odredbom čl. 87. st. 1. ZZP-a propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništava.

9. Odredbom čl. 81. st. 4. ZZP-a propisano je da ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati.

10. Kako se radi o odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru, a tuženik tijekom postupka nije dokazao da se o navedenoj odredbi Ugovora o kreditu pojedinačno pregovaralo, niti na koje objektivno nastale troškove se točno odnosi plaćena naknada za prijevremenu otplatu, to i ovaj sud smatra da se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi koja suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

11. S pravom je stoga prvostupanjski sud utvrdio da je ništetna odredba čl. 10. predmetnog Ugovora o kreditu.

12. Neosnovano se tuženik u konkretnom slučaju poziva na odredbu čl. 326. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO).

12.1. Naime, u konkretnom slučaju ne radi se o zabrani manjeg značaja, već o nepoštenoj odredbi potrošačkog ugovora koja je ništetna sukladno odredbi čl. 87. st.

1. ZZP-a.

13. S pravom je prvostupanjski sud naložio tuženiku i da isplati tužitelju iznos od 246,24 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. kolovoza 2010. do isplate (čl. 322. st. 1. i 1111. st. 1. ZOO-a).

13.1. Naime, provedenim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj prilikom prijevremene otplate kredita 30. kolovoza 2010. platio tuženiku naknadu u iznosu od 1.855,31 kn odnosno 246,24 EUR po fiksnom tečaju konverzije.

14. Nije osnovan niti istaknuti prigovor tuženika da je nastupila zastara potraživanja.

14.1. Naime, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. siječnja 2020. doneseno je pravno shvaćanje povodom spornih pitanja o zastari restitucijskih zahtjeva u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovora općenito, neovisno od utvrđenja o pravnim učincima tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i glasi: "Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora."

14.2. Uzimajući u obzir da odredba o naknadi za prijevremenu otplatu kredita nije bila obuhvaćena tužbom za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, te da je ništetnost odredbe čl. 10. predmetnog Ugovora o kreditu utvrđena donesenom presudom, to zastara potraživanja na ime plaćene naknade sukladno navedenom pravnom shvaćanju počinje teći tek od pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost

15. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a.

16. Dakle, s obzirom na izloženo, odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 13. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Katica Krajnović