Poslovni broj: 143 R1 Ob-2790/2024-5
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Tijani Kokić u pravnoj stvari predlagatelja PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Dragani Vidović, odvjetnici u Zagrebu protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, dana 13. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja kojim je zatražio utvrđenje izvanbračne zajednice između njega i pok. EZ, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u kojoj je živio sa sada pok. EZ, sve u smislu članka čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. U prijedlogu je naveo kako su zajedno živjeli i nakon što je njihov brak bio pravomoćno razveden.
2. Ovaj sud je donio rješenje posl. broj: 2234/2024-3 od 08. listopada 2024. kojom je odbio prijedlog zbog promašene pasivne legitimacije, a koje rješenje je sud donio prema svom stavu koji je suglasan sa stavovima većine županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, koji pak svoje stavove temelje na pravnom stavu izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-1639/2018 od 02. veljače 2022., po kojem protustranka u ovom postupku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao javnopravno upravno tijelo, ne može biti pasivno legitimiran u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice koji se vodi kao statusni predmet prema propisima koje je za takvu vrstu postupaka propisao Obiteljski zakon ( Nar. Nov. 103/15, 98/19, 156/23 - u daljnjem tekstu Obz ).
Uz navedeni stav sud je u svojoj odluci jasno obrazložio svoj stav osim pozivanja na sudsku praksu te je naveo kako se postojanje izvanbračne zajednice te prava i dužnosti koje iz iste proizlaze utvrđuju, u slučaju spora između izvanbračnih drugova, u parničnom postupku.
U slučaju smrti jednog izvanbračnog druga, drugi izvanbračni drug svoj status utvrđuje u odnosu na zakonske nasljednike ostavitelja.
Navedeni način može biti dvojak. Prvenstveno to može učiniti u ostavinskom postupku na način da mu ostali zakonski nasljednici priznaju postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem, a ukoliko oni to ospore, svoj će status, odnosno postojanje izvanbračne zajednice sa ostaviteljem utvrđivati u parničnom postupku u odnosu na ostale zakonske nasljednike.
Nadalje, sud je pojasnio i svoje tumačenje članka. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov. 157/13, 151/14, 33/15, 68/15, 93/15, 120/16, 48/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u daljnjem tekstu ZOMO ) koji određuje da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. istog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status te izvanbračne zajednice može se utvrditi u izvanparničnome sudskom postupku ali samo u odnosu na prava iz čl.22.st.3. ZOMO. Čl. 22.st.3. ZOMO ne propisuje neki poseban izvanparnični postupak u kojem bi javnopravno upravno tijelo bilo stranka ali prema stavu VSRH, javnopravno tijelo ne može biti stranka u statusnom sporu.
Stoga će postojanje izvanbračne zajednice između njega i pok. EZ, predlagatelj morati utvrđivati u odnosu na njezine zakonske nasljednike. Pitanje da li će mu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznati mirovinska prava po osnovi postojanja izvanbračne zajednice sa pok. EZ ne predstavlja osnovu za vođenje ovog postupka jer se radi o upravnom, a ne izvanparničnom postupku.
3. Povodom žalbe predlagatelja, Županijski sud u Zagrebu, svojim rješenjem posl. broj:
Gž Ob-527/2024-2 od 27. studenog 2024. ukinuo je rješenje ovog suda posl. broj: 2234/2024-3 od 08. listopada 2024. te je predmet vratio na ponovni postupak. Svoju odluku temelji na drugačijem pravnom shvaćanju od pravnog shvaćanja prvostupanjskog suda te pravnog shvaćanja VSRH, kojom je ocijenio pogrešnim primjenu materijalnog prava odbijanjem prijedloga zbog promašene pasivne legitimacije.
Stoga je dao uputu o provođenju dokaznog postupka i donošenja nove odluke koja će biti osnovana na zakonu.
4. Ovaj sud nije postupio po uputi Županijskog suda u Zagrebu jer ovaj sud i dalje smatra kako nije pogrešno primijenio materijalno pravo odbivši prijedlog zbog promašene pasivne legitimacije te pri svojoj ocjeni i zauzetom pravnom stavu ostaje u cijelosti sve temeljem obrazloženja danog u točci 2. ovog obrazloženja.
5. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je donio odluku u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 13. veljače 2025.
Sudac:
Tijana Kokić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka istoga. Žalba se podnosi pisano u pet (5) istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. predlagatelja
