REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-378/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice BM, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave Pazin, (OIB 33706439962), Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1115, URBROJ: 443-02-04-17-24-04 od 8. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1115, URBROJ: 443-02-04-17-24-04 od 8. veljače 2024. tužiteljici je kao investitoru naloženo da u roku od 15 dana ukloni građevinu maksimalnih tlocrtnih dimenzija 4,85 x 4,85 m, visine od 2,80 do 3,40 m, katnosti P, sa dvostrešnim krovištem, izgrađenu na lokaciji Veli Gaj, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Šišan, Općina Ližnjan, područje Palera, bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. – 7. pobijanog rješenja).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja, tužiteljica u tužbi ističe da je inspekcijski nadzor proveden u njezinoj odsutnosti, čime je povrijeđeno njezino pravo na očitovanje i sudjelovanje iz čl. 68. Zakona o općem upravnom postupku ("narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP). Navodi da je osporeno rješenje utemeljeno na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, te u istome nije dano obrazloženje da li osporena građevina podliježe izdavanju građevinske dozvole, odnosno može li se ista graditi bez akta za gradnju na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

3. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika, te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljici.

4. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog. Dodatno viši građevinski inspektor u zasebnom očitovanju ističe da je tužiteljici dostavljen zapisnik s očevida radi očitovanja, te da se ista prije donošenja pobijanog rješenja očitovala. Ukazuje da se predmetna građevina nalazi na poljoprivrednom zemljištu, te da se u konkretnom slučaju na istu ne mogu primijeniti odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 6. veljače 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice, koja je podneskom od 5. veljače 2025. predložila održavanje ročišta u njezinoj odsutnosti, kao i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužiteljica vlasnica i investitor predmetne građevine, već je sporno je li ista trebala biti pozvana da sudjeluje prilikom vršenja nadzora na licu mjesta. Također je sporno je li riječ o građevini koja se može graditi isključivo na temelju izvršne (odnosno pravomoćne) građevinske dozvole.

9. Iz spisa upravnog postupka da je nadležni viši građevinski inspektor dana 27. listopada 2023. izvršio inspekcijski nadzor građenja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te utvrdio da se na predmetnoj nekretnini gradi građevina opisana u izreci pobijanog rješenja. Ujedno je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine, dok je uvidom u evidenciju nadležnih tijela utvrđeno da se radi o zemljištu izvan granica građevinskog zemljiša, te da za gradnju predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola. Nastavno je tužiteljici istoga dana upućen poziv da se pismeno očituje i dostavi izvršni akt za gradnju, u prilogu kojeg poziva je dostavljen i zapisnik, te je tužiteljica 19. studenog 2023. dostavila očitovanje u kojem je navela da se radi o građevini namijenjenoj za držanje alata te sklanjanje u slučaju lošeg vremena, koja je izgrađena početkom svibnja te godine, te za koju je dobila informaciju da je može postaviti bez građevinske dozvole, ukoliko je površine manje od 30 m[2] .

10. Imajući u vidu navedeno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužiteljice da joj u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, budući da je tužiteljici dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, te je ista svoje očitovanje i dostavila.

11. Stoga proizlazi da je time tužiteljici omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku, a ista se u svojem očitovanju i u cijelosti usuglasila sa sadržajem zapisnika o nadzoru.

12. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužiteljicu obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

13. Zaključno, nisu osnovani ni navodi tužiteljice da za gradnju predmetne građevine nije potrebna izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola.

14. Naime, prema čl. 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. - 130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik.)

15. Prema odredbi čl. 3. st. 1. toč. 11. Zakona o gradnji građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

16. Suprotno navodima tužiteljice, predmetna se građevina ne može podvesti pod građevine koje se sukladno odredbama Pravilnika mogu graditi samo na temelju glavnog projekta, odnosno čak i bez glavnog projekta. Naime, predmetna građevina ne predstavlja pomoćnu građevinu u smislu čl. 2. st. 1. t. 1. Pravilnika, jer nije izgrađena na građevnoj čestici postojeće građevine. Također, predmetna građevina ne može se podvesti ni pod odredbama čl. 2. st.1. t. 16. i 17. Pravilnika opisane građevine i opremu namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, a za čiju je gradnju također potrebno sačiniti glavni projekt, kojim tužiteljica ne raspolaže. Naime, navedena se odredba ne odnosi na građevine poput predmetne, već na građevinske zahvate i opremu pomoću kojih se podižu biljni nasadi na otvorenome (potporni stupovi za biljke, ograde oko mladica koje služe na zaštitu od životinja i ljudi, instalacije za navodnjavanje i sl.), odnosno u zatvorenom prostoru (plastenici, staklenici), dakle na građevine strogo i usko vezane uz sam uzgoj, a ne namijenjene odlaganju alata i strojeva, (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, posl.br. Usž-1749/18-2 od 20. veljače 2019., posl.br. Usž-3279/18 od 15. studenog 2018.).

17. Slijedom navedenog, budući da je tužiteljica vlasnica nekretnine na kojoj je izgrađena građevina za koju nije sporno da nije izdana izvršna građevinska dozvola, to je na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 117/21, 67/23) tužiteljici pobijanim rješenjem pravilno i zakonito naloženo uklanjanje bespravno izgrađene građevine.

18. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 13. veljače 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8