Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž -661/2024-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu Krešimiru Biljanu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku, bratu II iz [adresa], protiv tuženi: 1. Credo banka d.d. u stečaju, OIB: 94141384086, Split, Bihaćka 2, zastupane po stečajnoj upraviteljici Ankici Čengić, a ova po punomoćniku Tomislavu Krka, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o. u Splitu, 2. Poljane nekretnine d.o.o. u stečaju, Rijeka, (brisan iz sudskog registra Rješenjem TS u Rijeci, posl.br. Tt-20/2970-2 od 24. srpnja 2020.) i 3. Helada d.o.o., OIB: 87797601629, Ičići, Poljane, Babiloni 111, radi brisanja upisa zabilježbi i uspostave vlasništva, odlučujući o žalbama tužiteljice, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: P-1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. i žalbi tužiteljice na rješenje istoga suda broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024., dana 13. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj P-1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. godine se uvažava te se dijelom ukida točka II. izreke u odnosu na trećetuženika Helada d.o.o. dok se u preostalom dijelu žalba odbija i potvrđuje u točki I. i II. izreke u pogledu prvotuženika Credo banka d.d. i u točki III. izreke.

II. Žalba tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci Stalne službe u Opatiji poslovni broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024. godine se odbacuje kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem poslovni broj P-1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. godine odbačena je tužba u odnosu na drugotuženika Poljane nekretnine d.o.o. u stečaju (dalje u tekstu drugotuženik; točka I. izreke); prvostupanjski sud se oglasio stvarno nenadležnim u odnosu na prvotuženika Credo banka d.d. u stečaju (dalje u tekstu prvotuženik) i trećetuženika Helada d.o.o. (dalje u tekstu trećetuženik) te je odlučeno da se nakon pravomoćnosti rješenja predmet ustupi stvarno i mjesno nadležnom Trgovačkom sudu u Splitu (točka II. izreke) te je utvrđeno kako se smatra da odvjetnica Jovanka Barić iz Rijeke ne zastupa tužiteljicu u predmetnoj pravnoj stvari (točka III. izreke).

2. Rješenjem istoga suda poslovni broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024. godine ukinuta je potvrda pravomoćnosti na prvostupanjsko rješenje poslovni broj P- 1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. godine.

3. Pravodobno podnesenom žalbom tužiteljica pobija rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj P-1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. godine iz svih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., 155/23 – u nastavku teksta: ZPP) te predlaže drugostupanjskom sudu uvažavanje žalbe, ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

3.1. Navodi kako osporava zaključak prvostupanjskog suda u pogledu neurednosti tužbe odnosno točne naznake tuženika te napominje da se u konkretnom slučaju radi o "zemljišnoknjižnom sporu" o punopravnom vlasništvu odnosno da je stekla pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet spora prije pokretanja ovršnog i stečajnog postupka u kojem su provedeni neistiniti upisi.

3.2. Nadalje navodi kako odredbe ZPP-a odnosno članci 34.b i 63. nisu izričite naravi u pogledu nadležnosti u sporovima protiv stečajnog dužnika te smatra da u konkretnom slučaju da je za suđenje stvarno i mjesno nadležan Općinski sud u Rijeci Stalna služba u Opatiji.

3.3. U pogledu drugotuženika smatra da je prvostupanjski sud također pogrešno primijenio odredbe ZPP-a kada je u odnosu na njega odbacio tužbu jer stečajna masa iza drugotuženika može biti stranka u postupku pri čemu se između ostalog poziva na odluke Županijskog suda u Rijeci.

3.4. Vezano za točku III. izreke pobijanog rješenja tužiteljica čini nespornim kako odvjetnica Jovanka Barić nije priložila punomoć za zastupanje a to nije učinila iz razloga što je bila prezaposlena kao i zbog činjenice da uredujuća sutkinja od dana podnošenja tužbe pa do donošenja pobijanog rješenja nije zakazala niti jedno ročište.

4. U žalbi protiv prvostupanjskog rješenja poslovni broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024. godine (kojim je ukinuta potvrda pravomoćnosti rješenja od 13. kolovoza 2024. godine) tužiteljica navodi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka te ponavlja navode iz žalbe protiv rješenja od 13.kolovoza 2024. godine o tome da drugotuženik kao stečajna masa može biti stranka u postupku.

5. Žalba tužiteljice protiv prvostupanjskog rješenja poslovni broj P-1707/2020- 22 od 13. kolovoza 2024. godine je dijelom osnovana dok je žalba protiv rješenja poslovni broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024. godine nedopuštena.

6. O žalbi tužiteljice protiv rješenja poslovni broj P-1707/2020-22 od 13. kolovoza 2024. godine.

6.1. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je tužiteljica 24. prosinca 2020. godine podnijela tužbu radi "brisanja upisa zabilježbi i uspostave vlasništva" protiv tuženika zbog izvršenih nezakonitih zemljišnoknjižnih upisa proizašlih iz odluka u stečajnom postupku.

Prvostupanjski sud je nakon prethodnog ispitivanja tužbe svojim rješenjem poslovni broj P-1707/2020-7 od 24. rujna 2021. godine pozvao tužiteljicu na uređenje tužbe u odnosu na drugotuženika obzirom da je osoba drugotuženika navedena u tužbi kao "Poljane nekretnine d.o.o. u stečaju sada stečajna masa iza OIB: 21759791746 Porezna uprava Rijeka, Ministarstvo financija…" iz razloga što je pravni subjekt brisan iz sudskog registra te ne postoje podaci o upisu stečajne mase pri čemu je OIB koji je naveden kao OIB stečajne mase netočan jer se radi o OIB-u brisanog pravnog subjekta.

Tužiteljica je upozorena da ukoliko ne postupi po navedenom rješenju u ostavljenom roku i točno označi osobu drugotuženika odnosno ne vrati ispravljenu tužbu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu tužba će se smatrati povučenom a bude li vraćena bez ispravka da će ju sud u tome slučaju odbaciti. Tužiteljica je 19. listopada 2021. godine (list 37. spisa) dostavila u spis podnesak naslovljen kao "dopuna tužbe" u kojem navodi da dopunjuje tužbu sukladno stanju stečajnog postupka uslijed promijenjenih okolnosti i upućenog zahtjeva Trgovačkom sudu u Rijeci za naknadnu diobu.

6.2. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 109. stavak 4. ZPP-a odbacuje tužbu u odnosu na drugotuženika.

6.3. U pogledu prvotuženog i trećetuženog se oglašava stvarno i mjesno nenadležnom za suđenje pozivom na odredbe članka 34b. stavak 1. točka 5. i 63. ZPP-a navodeći da su prvotuženik koji je u stečaju i trećetuženik nužni suparničari jer je potonji spornu nekretninu stekao u stečajnom postupku.

6.4. Neosnovani su žalbeni navodi tužiteljice u pogledu odbacivanja tužbe u odnosu na drugotuženika iz razloga što tužiteljica nije postupila po rješenju prvostupanjskog suda od 24. rujna 2021. godine odnosno nije dopunila tužbu sukladno uputi iz navedenog rješenja iako je bila upozorena na pravne posljedice iz članka 109. stavak 4. ZPP-a.

Nesporno je da upis stečajne mase u sudski registar ima samo deklaratoran karakter odnosno da stečajna masa može biti stranka u postupku sukladno članku 77. stavak 3. ZPP-a no u konkretnom slučaju tužiteljica na taj način nije ispravila tužbu što je jasno vidljivo iz njezinog podneska od 19. listopada 2021. godine tako da je osoba drugotuženika i dalje označena kao "stečajna masa iza OIB:21759791746, Porezna uprava Rijeka, Ministarstvo financija RH, MBS: 040235102, kao pravni sljednik stečajnog dužnika" i kao takav ne može biti stranka u postupku napose imajući u vidu da se radi o OIB-u i MBS ranijeg pravnog subjekta koji je brisan iz trgovačkog registra a nije jasno na koji način stečajna masa ima veze sa Poreznom upravom odnosno Ministarstvom financija RH.

6.5. Po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o svojoj stvarnoj nadležnosti pogrešno primijenio odredbe članka 34.b stavak 1. točka 5. i članka 196. stavak 21. točka 1. ZPP-a.

Prema odredbi članka 34.b stavak 1. točka 5. ZPP-a trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju suda sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog i predstečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom zakonu uvijek sudi općinski sud. Iz stanja spisa i činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je predmetna nekretnina bila objekt fiducije kao sredstva osiguranja povrata duga iz ugovora o dugoročnom kreditu odobrenom od strane Credo banke d.d. Split. (list 6-14 spisa).

Obzirom da kredit nije vraćen Credo banka d.d. Split je 2004. godine pokrenula ovršni postupak protiv glavnog dužnika i tužiteljice kao ovršenice odnosno fiducijarnog dužnika.

Tijekom ovršnog postupka Credo banka d.d. Split je svoju tražbinu iz sklopljenog ugovora o kreditu ustupila TD Poljane nekretnine d.o.o. (list 15 spisa). Nad TD Poljane nekretnine d.o.o. je otvoren stečajni postupak te je u tome postupku u svrhu namirenja vjerovnika nakon provedene javne dražbe nekretnina dosuđena trećetuženiku Helada d.o.o. (rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-27/17 od 3. rujna 2018. godine).

6.6. Slijedom gore navedenog nespornim proizlazi da prvostupanjski sud nije nadležan u odnosu na prvotuženika koji je u stečaju no pogrešan je zaključak suda da dolazi do atrakcije nadležnosti Trgovačkog suda u Rijeci i u pogledu trećetuženika.

Naime prvotuženi i trećetuženi obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev nisu nužni suparničari bez obzira što je nekretnina prodana u stečajnom postupku napose zbog same činjenice da je trećetuženik uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine a da iz činjeničnog opisa tužbe proizlazi kako tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev u smislu odredbe članka 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19., 128/22., 155/23., 127/24) odnosno brisovnu tužbu za koji postupak je u smislu odredbe članka 34. stavak 2. ZPP-a nadležan općinski sud.

6.7. Neosnovani su žalbeni navodi u pogledu točke III. izreke pobijanog rješenja jer iz spisa nespornim proizlazi da odvjetnica Jovanka Barić iz Rijeke nije priložila urednu punomoć za zastupanje tužiteljice u ovome postupku a njezini navodi o tome da to nije učinila jer je bila prezauzeta poslom odnosno da od podnošenja tužbe prvostupanjski sud nije odredio niti jedno ročište su neosnovani.

Naime prvostupanjski sud upravo zbog prethodnog ispitivanja tužbe nije niti mogao odrediti pripremno ročište već je pravilno prvo pozvao tužiteljicu na uređenje tužbe svojim rješenjem od 24. rujna 2021. godine.

6.8. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno odredbi članka 380. stavak 1. točka 2. odbio žalbu tužiteljice i potvrdio pobijano rješenje u točkama I. i III. izreke a sukladno stavku 3. navedenog članka dijelom ukinuo pobijano rješenje u točki II. izreke u odnosu na trećetuženika.

7. O žalbi tužiteljice protiv rješenja poslovni broj P-1707/2020-26 od 13. rujna 2024. godine.

7.1. Iz stanja spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio da je za rješenje od 13. kolovoza 2024. godine pogrešno izdana potvrda pravomoćnosti mada je tužiteljica protiv istog rješenja 4. rujna 2024. godine uložila žalbu neposredno u sjedištu Općinskog suda u Rijeci te da ista nije bila uložena u spis.

7.2. Slijedom gore navedenog proizlazi da navedeno rješenje procesno ide u korist tužiteljice jer je ukidanjem pravomoćnosti rješenja od 13.kolovoza 2024. godine istoj omogućeno ulaganje žalbe odnosno njezina žalba se smatra pravovremenom. Stoga tužiteljica nema pravnog intersa za podnošenje žalbe protiv navedenog rješenja te je ista nedopuštena i ovaj sud ju je odbacio sukadno odredbi članka 366. stavak 1. ZPP-a.

Vukovar, 13. veljače 2025.

Sudac

Krešimir Biljan