REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: UsI-3481/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga Suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HIH, rođenog **.**.1999. u mjestu Sonaimuri, državljanina Narodne Republike Bangladeš, trenutno boravi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, radi međunarodne zaštite, nakon objave presude, 13. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-03/23-06/223, URBROJ: 511-01-212-24-14 od 24. lipnja 2024.
II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.
III Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 eura (tisućudvjestopedeseteura) u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.
Obrazloženje
1. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/I-216-03/23-06/223, URBROJ: 511-01-212- 24-14 od 24. lipnja 2024., odbio zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj uz obvezu tužitelja da u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja napusti Europski gospodarski prostor (EGP) s mogućnošću prisilnog udaljenja.
2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi da je tuženiku iznio niz informacija kao i da je detaljno iskazivao i potkrijepio svoje navode dokumentacijom. Smatra neosnovanim navod tuženika kako netko na nižem položaju u političkoj stranci nije mogao biti ugrožen. Ističe da sukob između BNP-a i Awami League nisu nikakva novost u ovakvim predmetima te da je već odavno izanalizirano da se ti sukobi odvijaju na lokalnom nivou, jer se radi o dvoje najveće stranke u Bangladešu koje se bore za političku prevlast u svakom gradu i selu. Navodi nadalje kako tuženik nije ni na koji način ispitao stvarno stanje u zemlji podrijetla, već da se bavio nebitnim izvorima koji daju općenite informacije nespecifične za grad i regiju u kojoj tužitelj živi. Smatra kako stanje u Bangladešu nije dobro, jer policija ubija građane, zabranjen je Internet i telekomunikacija s ostatkom svijete, što upućuje na ukidanje ljudskih sloboda i prava.
3. Predlaže da Sud poništi rješenje tuženika, da mu se odobri međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj i besplatna prava pomoć.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je ista neosnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja te da je u konkretnom predmetu izveo i ocijenio sve dokaze te potpuno utvrdio činjenično stanje. Napominje kako ne osporava činjenicu da je tužitelj uložio trud da svoje navode potkrijepi dokazima, već činjenicu da mu u zemlji podrijetla prijeti ili će prijetiti proganjanje i ozbiljna nepravda. Ističe da je u obrazloženju rješenja jasno i logično naveo zašto medicinski nalaz odbacuje, odnosno zašto ga ne prihvaća. Navodi kako se u predmetnom postupku koristio recentnim i relevantnim izvješćima koji se tiču tužiteljevih razloga za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Sud je 7. veljače 2025., održao usmenu raspravu u prisutnosti tužitelja i njegovog opunomoćenika te opunomoćenika tuženika. Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke, izvršen je uvid u spis tuženika te je saslušan tužitelj uz prisutnost prevoditelja za bengalski jezik. 7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 114. stavak 3. Zakon o upravnim sporovima – Narodne novine, 36/24. – dalje ZUS), Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Člankom 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj 70/15., 127/17. i 33/23., dalje Zakon) propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
9. Člankom 21. stavkom 1. i 2. Zakona, propisano je da će se supsidijarna zaštita priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.
10. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporeno rješenje doneseno u postupku po zahtjevu tužitelja podnesenom 12. siječnja 2023., nakon iskazane namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a prije donošenja odluke tužitelj je saslušan o čemu su sastavljen zapisnik od 16. travnja 2024.
11. Uvidom u osporeno rješenje razvidno je da se u istome navodi sadržaj izjava tužitelja te razlozi na kojima je temeljio zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Isto tako izvršena je procjena vrijednosti materijalnih činjenica i valjanost dokaza, procjena budućeg rizika. Pozivom na odredbe članka 20. Zakona, utvrđeno je da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za priznavanje azila, jer tužitelj nema osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja slijedom čega nisu ispunjeni uvjeti iz toga članka.
12. U obrazloženju tuženik navodi, kako je tužitelj izjavio da je 2020., postao član studenskog ogranka BNP-a, a kasnije i tajnih mladeži stranke zadužen za aktivnosti promocije stranke, da su ga vladajući prvi puta napali 15. kolovoza 2021., godine kada je i zatražio liječničku pomoć o čemu je priložio dokaz (bolnički nalaz od 15. kolovoza 2021.) u kojem je navedeno kao dijagnoza – H10 – trauma – bolovi u koljenju i leđima, za što su mu propisani analgetici te lijekovi za relaksaciju skeletnih mišića, osteoporozu i tablete za ublažavanje simptoma povezanih s gastroezofagealnom refluksnom bolešću. Navedeni je nalaz napisan djelomično na engleskom i bengalskom jeziku, a nalaz je potpisan od liječnika medicinskog službenika iz Nacionalnog instituta i bolnice za prsa, za kojeg je u nalazu navedeno da je obučen za medicinu, dijabetes, štitnjaču, bolesti srca, astmu bolesti prsnog koša i pedijatriju. Tuženik navedeni nalaz nije uzeo kao vjerodostojan, jer je isti prema ocjeni tuženika pisan laičkim jezikom, propisani lijekovi, stručnost doktora kao i bolnica koja je izdala nalaz ne odgovaraju dijagnozi, a u samom nalazu nedostaju stručni medicinski izrazi kao i pečat. Također je naveo da je tužitelj izjavio da su ga članovi vladajuće stranke oteli u ožujku ili travnju 2021., a koju otmicu nije spomenuo u zahtjevu, naveo je da je pušten na slobodu, opisao je napade kao i posljednji napad koji se desio 9. prosinca 2022., na organiziranom prosvjedu u tržnom centru. Tuženik je u odnosu na iskaz tužitelja naveo kako je BNP najveća oporbena stranka u Bangladešu koje broji milijune pristaša diljem zemlje, a da tražitelj nije bio osoba koja je bila na visokoj rukovodećoj poziciji u stranci zbog čega bi njego život bio u opasnosti ili bi predstavljao prijetnju vladajućima. Tuženik je zaključno naveo da je tužitelj zemlju podrijetla napustio legalno bez problema služeći se svojom vlastitom putnom ispravom. U svezi prosvjeda koje je tužitelj navodio u svom iskazu tužitelj je za iste naveo kako su se održavali u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša, a ne u tržnom centru u Sonaimuri kako je to naveo tužitelj.
13. U tijeku ovog spora tužitelj je u bitnome iskazivao kao i u upravnom postupku, opisao je način napuštanja zemlje podrijetla, razlog napuštanja za koji je izjavio da je to strah od ugroze života od strane članova Awami-a. U svezi otmice za koju je u upravnom postupku naveo da se desila u ožujku ili travnju 2021., pred ovim sudom je izjavio da se ista desila 2022. godine, što upućuje na nedosljednost iskazivanja u upravnom postupku kao i pred ovim sudom.
14. Sukladno iznesenom, ocjenjujući cjelokupan iskaz tužitelja o razlozima napuštanja zemlje podrijetla, procjene budućeg rizika i analize informacija o zemlji podrijetla te razmatanjem općeg stanja u zemlji, kao i konkretne okolnosti u kojima se tužitelj nalazi, Sud prihvaća utvrđenje tuženika kako ne postoji osnovan strah od proganjanja iz članka 20. Zakona. Tužitelj nije bio proganjan, nije bio izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti su nađeni razlozi koji bi ukazivali da će se tužitelj povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom, smrtnom kaznom ili smaknućem, kao niti da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
15. Tuženik je valjano i detaljno obrazložio razloge zbog kojih je na temelju slobodne ocjene dokaza zaključeno da tužitelj ne ispunjava uvjete za priznavanje međunarodne zaštite, ni azila ni supsidijarne zaštite, te naveo razloge zbog kojih je utvrdio da za tužitelja povratkom u zemlju podrijetla ne bi došlo do stvarnog rizika da će tražitelj međunarodne zaštite biti izložen proganjanju, a koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.
16. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao točki I izreke.
17. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, točkom II izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15. i 155/22.).
18. Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik Zoran Bauer, točkom III izreke naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.250,00 eura u skladu s člankom 9. Pravilnika te Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.). Odvjetniku je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura i trošak zastupanja na raspravi u iznosu do 500,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 1.250,00 eura.
U Zagrebu 13. veljače 2025.
Sutkinja:
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba na presudu ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).
Dna:
1. Odvjetnik Zoran Bauer, [adresa] Zagreb, Kozarčaninova 2
2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, [adresa] Zagreb, Ilica 335
3. U spis
