Poslovni broj: Povrv-1191/2024-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ines Gutzmirtl Špehar kao sucu pojedincu, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice – specijalista HS, u pravnoj stvari tužitelja LIND-GRAD d.o.o., Ulica Božidara Adžije 19, Zagreb, OIB: 81530401884, zastupani po punomoćniku Vedranu Klemenčiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Tušak Miletić i Partneri iz Zagreba protiv tuženika Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnica HSŽ, dipl. iur., zaposlenica tuženika, radi plateža, bez održavanja ročišta, dana 13. veljače 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Tihane Sudar iz Zagreba, Frankopanska 2A, poslovni broj: UPP/OS-Ovrv-127/2024 od dana 08. ožujka 2024. godine pod točkom I.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi

Nalaže se ovršeniku GRAD ZAGREB, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb, da ovrhovoditelju LIND-GRAD d.o.o., OIB: 81530401884, Ulica Božidara Adžije 19, 10000 Zagreb, na temelju vjerodostojne isprave i to: izvadak iz poslovnih knjiga, ST-19804, namiri tražbinu u iznosu od 628,63 EUR uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 08.02.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 12-1-19804, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, zajedno s odmjerenim troškovima postupka u iznosu od 150,00 EUR uvećanim za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, s pozivom na broj 12-1-19804, uroku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj, ranije ovrhovoditelj, podnio je kod javnog bilježnika dana 08. veljače 2024. godine ovršni prijedlog kojim traži donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim traži od tuženika, ranije ovršenika, isplatu iznosa od izvadak iz poslovnih knjiga, ST-19804, namiri tražbinu u iznosu od 628 EUR s naslova pričuve za stambenu zgradu u [adresa] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08.02.2024.g. do isplate, kao i troškove ovršnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate, slijedom čega je javni bilježnik Tihana Sudar donijela rješenje o ovrsi poslovni broj: UPP/OS-Ovrv-127/2024 dana 08. ožujka 2024. godine

2. Protiv gore navedenog rješenja o ovrsi, tuženik je pravodobno podnio prigovor navodeći da ističe prigovor neurednosti prijedloga za ovrhu jer predmetno rješenje o ovrsi ne sadrži podatke propisane odredbom čl. 41. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje u tekstu OZ), prvenstveno u pogledu naznake tražbine koja se ostvaruje kao i drugih podataka potrebnih za provedbu ovrhe u odnosu na što se posebno ističe kako spisu nisu priloženi računi koji su navedeni u presliku Izvoda iz ovrhovoditeljevih poslovnih knjiga na koje se ovrhovoditelj poziva, a iz kojih računa bi proizlazilo na koga oni glase odnosno, tko je u njima naveden kao korisnik ovrhovoditeljeve usluge te bi kao takav mogao biti pozvan na plaćanje. Uvidom u svoje evidencije ovršenik je utvrdio o kojoj nekretnini je riječ, no ovrhovoditelj nije dostavljao račune iz kojeg razloga ovršenik ovim putem osporava kamate i troškove ovršnog postupka. Zaključno predlaže ukinuti rješenje o ovrsi gornji broj i odbaciti prijedlog za ovrhu, a podredno staviti izvan snage rješenje o ovrsi i ukinuti provedene radnje te postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

3. Obzirom na pravodobno podnijeti prigovor, predmet je ustupljen ovom sudu na daljnje postupanje sukladno čl. 252 e Ovršnog zakona, slijedom čega je sud temeljem odredbe čl. 54 Ovršnog zakona, svojim rješenjem, posl.br.: Povrv- 1191/2024 od 19.11.2024.g. stavio izvan snage javnobilježničko rješenje o ovrsi poslovni broj UPP/OS-Ovrv-127/2024 od 08. ožujka 2024. godine u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te je odlučeno da će se postupak provesti po pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U istom rješenju ovog suda od 19.11.2024.g., a koje su rješenje stranke uredno zaprimile, sud je upozorio stranke da su iste sukladno odredbi članka 461.a stavak 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 148/11, 125/13, 70/19 i 80/22; dalje u tekstu: ZPP) u postupku u sporovima male vrijednosti dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Postupak u sporovima male vrijednosti pisani je postupak. Ovrhovoditelj da je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka ovog rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog stranke za održavanje ročišta nije dopuštena posebna žalba. Na presude donesene u pisanom postupku ne primjenjuju se odredbe o ročištu za objavu presude iz članka 335. stavaka 6. do 12. ZPP. Sud će presudu u pisanim postupcima dostaviti strankama i umješačima prema odredbama ZPP o dostavi pismena.

5. Imajući u vidu da je sud uvidom u spis i njemu priležeću dokumentaciju nedvojbeno utvrdio kako nema potrebe za održavanjem ročišta u svrhu provođenja dokaznog postupka, to je sud u ovom predmetu donio presudu bez održavanja ročišta budući je postupak u sporu male vrijednosti pisani postupak, smatrajući da bi provođenje ročišta samo dovelo do odugovlačenja postupka i stvaranja dodatnog troška za stranke, a imajući u vidu da je tužitelj prekludiran u iznošenju dokaznih prijedloga u smislu čl.461 a st. 8 ZPP-a, kako će sud to naprijed obrazložiti.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u izvod nepodmirenih dugovanja s naslova tražbine zajedničke pričuve (list 7 spisa), podneske stranaka, kao i ostalu priležeću dokumentaciju. Ostale dokaze sud nije provodio jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Sud je uvidom u izvod nepodmirenih dugovanja s naslova tražbine zajedničke pričuve (list 7 spisa) utvrdio da se potraživanje tužitelja u sveukupnom iznosu od 628,63 eura odnosi na na dugovanje za stambeni prostor u stambenoj zgradi na adresi u [adresa], za kojeg je obveznik plaćanja tuženik kao vlasnik prostora, a koje se dugovanje odnosi na platež doprinosa za sredstva zajedničke pričuve za stambeni prostor za period od mjeseca listopada 2022.g. do mjeseca prosinca 2023.g. u mjesečnim iznosima od 41,91 eura.

8. U odnosu na prigovor neurednosti prijedloga za ovrhu navodi se da je sud utvrdio da je isti neosnovan jer su prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi sastavljeni u skladu sa zakonom. Uz prijedlog za ovrhu priložen je izvod nepodmirenih dugovanja s naslova tražbine zajedničke pričuve kao vjerodostojna isprava. Odredbom čl. 31.st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da je izvadak iz poslovnih knjiga vjerodostojna isprava. St. 2. istog članka određeno je da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

9. Stoga, valja istaknuti kako je ovo pravno pitanje regulirano odredbama Zakona o vlasništvu (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, dalje: ZV). Tako je odredbom čl. 375. st.1. ZV-a propisano da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju Ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (Međuvlasnički ugovor), a odredba st. 3. navedenog članka propisuje da odluke koje proizlaze iz Međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji dijelovi čine više polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. Sukladno čl. 85. st. 2. ZV-a suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, te odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravitelja i osnovati zajedničku pričuvu, dok je člankom 86. st.

2. istog Zakona određeno da je imenovanje upravitelja i stvaranje zajedničke pričuve posao redovite uprave o kojima temeljem čl. 40. st. 1. i 2. u svezi čl. 66. st. 4. istog Zakona suvlasnici odlučuju većinom suvlasničkih dijelova. Nadalje, čl. 89. st. 1. ZV-a propisano je da troškove za održavanje i poboljšanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjeno svojim suvlasničkim dijelovima.

10. Plaćanje pričuve iz čl. 90. ZV-a obveza je vlasnika, odnosno suvlasnika nekretnine iz čl. 380. ZV.

11. S obzirom na to da tijekom postupka tuženik spori da je obveznik plaćanja utužene tražbine za predmetnu stambenu zgradu, prema čl. 219. st. 1. ZPP-a, upravo na tužitelju je teret dokaza navedene okolnosti. Naime, teret dokazivanja jest dužnost određenog procesnog subjekta pružiti sudu obavještenja o dokaznim sredstvima pomoću kojih se sud može uvjeriti u istinitost određene tvrdnje. Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, (NN 117/03, stupio na snagu 01.12.2003.g.) napušteno je načelo po kojem je sud dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice te ovlašten izvesti dokaze koje stranke nisu predložile (uz iznimku iz čl. 3. st. 3. ZPP-a i čl. 435. st. 2.ZPP-a). Odredbom čl.7. st.1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima te činjenice utvrđuju, a sukladno odredbi čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, uz izričito propisanu iznimku na strankama je isključiva inicijativa na predlaganju dokaza. U smislu odredbe čl. 221 a ZPP-a ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice sud će zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Iako je tužitelj uredno zaprimio rješenje suda od 19.11.2024.g. kojim je upozoren da je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka istog rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica., tužitelj sve do danas dostavio nije dostavio dokumentaciju na kojoj temelji tužbeni zahtjev, poput računa za utuženo razdoblje, niti Međuvlasnički ugovor kao niti ugovor o upravljanju za navedenu stambenu zgradu. Također nije dostavio niti pravnu osnovu temeljem koje je zaveo tuženika kao vlasnika predmetnog prostora, a niti je dostavio dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno na koji je način obračunao mjesečni iznos pričuve za utuženi prostor od 41,19 eura. Sud stoga nalazi da je protekom roka tužitelj prekludiran u iznošenju novih dokaznih prijedloga u smislu čl.461 a st. 8 ZPP-a,

13. Sama činjenica da je tuženik evidentiran kao vlasnik predmetne nekretnine u evidencijama tužitelja i obveznik plaćanja sredstava zajedničke pričuve, ne znači da on to zaista i jest. Također, valja napomenuti da, iako izvadak iz poslovnih knjiga predstavlja vjerodostojnu ispravu, ne radi se o javnoj ispravi prema čl. 230. ZPP-a jer je riječ o privatnoj jednostranačkoj ispravi koja, sama po sebi, nije dostatna za utvrđenje odlučnih činjenica u ovoj pravnoj stvari, posebno s obzirom na navode tuženika iz prigovora. Stoga je, nakon podnošenja prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, na tužitelju i nadalje bio teret dokazivanja osnovanosti predmetnog duga (čl. 7. st. 1. i 219. st. 1. ZPP-a).

14. Slijedom navedenog, a s obzirom da je tužitelj taj na kojemu je teret dokazivanja osnovanosti predmetnog duga, kao i njegove visine (čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a) te kako isti nije dokazao da je tuženik vlasnik predmetnog stambenog prostora, niti na koji je način obračunao mjesečni iznos pričuve za utuženi prostor od 41,19 eura, a kako se isto ne može utvrditi temeljem izvoda nepodmirenih dugovanja, to sud zaključuje, u smislu odredbe čl. 221 a ZPP-a, primjenom pravila o teretu dokazivanja, pa smatra kako tužitelj u ovom postupku nije dokazao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, slijedom čega ocjenjuje neosnovanim potraživanje tužitelja.

15. Obzirom je tužitelj odbijen u pogledu glavnog potraživanja, to je isti odbijen i u pogledu sporednih potraživanja, kako zatražene zakonske zatezne kamate, tako i u odnosu na troškove postupka temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a. Nadalje, a kako je stav sudske prakse da kada se presudom ukida u cijelosti ili djelomično platni nalog, potrebno je istom presudom odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i tužbeni zahtjev u cijelosti ili djelomično odbiti, slijedom čega je sud u cijelosti ukinuo platni nalog sadržan u točci I rješenja o ovrsi te je odlučeno kao u točkama I i II izreke presude (sukladno Zaključku br. 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županjskih sudova održanom 2. lipnja 2017.)

16. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troška u smislu čl. 154 st. 1 ZPP-a budući je izgubio spor u cijelosti te je odlučeno kao u točci III izreke presude.

U Zagrebu, 13. veljače 2025. godine

Sutkinja:

Ines Gutzmirtl Špehar

Uputa o pravnom lijeku:

Žalba protiv ove presude se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno, u četiri istovjetna primjerka, u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ona ne može podnijeti biti će odbačena kao nedopuštena (čl. 467 st. 1.,3., 4. i 5. ZPP-a).

Dna:

1. tužitelju po pun. uz rješenje na platež pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR 2. tuženiku

U Zagrebu, 13. veljače 2025. godine