REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Kžzd-20/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Sene Midžić Putigna, kao predsjednice vijeća za mladež, te sutkinja za mladež Dorijane Dolenec Kujundžić i Tanje Prenc Kanis, kao članova vijeća za mladež, uz sudjelovanje Adelite Vitasović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika EC, zbog kaznenog djela iz čl. 172. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11,144/12,56/15,61/15,101/17,118/18,126/19,84/21, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika EC Molara podnesenoj putem braniteljice Diane Milin, odvjetnice iz Rijeke protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kzd-26/2018-98 od 28. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba optuženika IC, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kzd-26/2018-98 od 28. studenog 2024. optuženik PC oglašen je krivim da je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to pod toč.1. jedno kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 172. st. 1. i 2. KZ/11, te pod toč.2. jedno kazneno djelo povredom djetetovih prava iz čl. 177. st. 1. KZ/11, te mu je za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz čl.172. st. 1. i 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci, za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci, te je temeljem odredbe čl. 51. KZ/11 optuženik PC osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine.
1.1. Temeljem odredbe čl. 56. KZ/11 optuženiku DC je izrečena uvjetna osuda u trajanju od 3 godine, na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako optuženik u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo.
1.2. Temeljem odredbe čl. 62. st. 2. t. 14. KZ/11 optuženiku DC je izrečena posebna obveza na način da je istome naloženo da u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti presude uplati zakonskoj zastupnici oštećenice ECC na ime uzdržavanja svoje kćerke ICC iznos od 16.220,67 eura, te da ubuduće uredno ispunjava dužnost uzdržavanja.
1.3. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, dalje u tekstu: ZKP/08) naloženo je optuženiku DC da nadoknadi troškove kaznenog postupka i to iznos od 500,00 eura na ime paušala sukladno čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08, te troškove provedenog financijskog vještačenja u visini od 950,25 eura sukladno čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv pobijane presude pravodobnu žalbu podnosi optuženik PC putem braniteljice Diane Milin, odvjetnice iz Rijeke zbog pogrešno utvrđenih činjenica od značaja za odmjeru sankcije s prijedlogom da se ukine pobijana presuda i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Županijsko državno odvjetništvo Pula-Pola je nakon razgledavanja dopisom poslovni broj KŽ-DO-87/2025-3 od 11. veljače 2025. vratilo spis.
5. Žalba optuženika IC nije osnovana.
6. Žalitelj optuženik PC ističe kako nije bio svjestan da ima maloljetno dijete niti je sa majkom oštećene ikada bio u vezi, te da mu navedene činjenice nisu cijenjene olakotno.
7. Međutim, takve tvrdnje žalitelja su u suprotnosti sa izvedenim dokazima obzirom je i u obrani kada je saslušan kod policije Kantona Vaud 6. veljače 2017. izjavio da je poznavao majku oštećenice, da mu je bilo poznato da je ostala trudna, ali da nije želio dijete, te da zbog nepovjerenja u hrvatsko pravosuđe je odbio DNA analizu u Republici Hrvatskoj. Da je tijekom 2010.godine saznao da je otac djevojčice maloljetne oštećenice, da ima primanja oko 3.800 CHF, da je vlasnik obrta i dva osobna automobila, da mu je 2016. godine majka djeteta poslala fotografije djeteta. Stoga prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je optuženik PC imao obvezu uzdržavanja maloljetnog djeteta, te da je za nju znao jer je izjavio da je pozivan od strane suda. Uz to donesena je pravomoćna presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3315/2012 od 27.studenog 2014. prema kojem je optuženik IC dužan doprinositi za uzdržavanje svoje maloljetne kćeri iznos od 1.500,00 kuna mjesečno. Iz navedenog proizlazi da je optuženik PC bio svjestan da ima maloljetno dijete, te da je u obvezi uzdržavanja istog kao što je to pravilno prvostupanjski sud utvrdio na str.5. obrazloženja presude.
8. Žalba optuženika IC podnesena zbog odluke o kazni nije osnovana.
9. Žalitelj ističe kako mu je prvostupanjski sud propustio cijeniti da je neosuđivana osoba, sa majkom djeteta da nije bio u vezi niti imao komunikaciju. Prvostupanjski sud je optuženiku DC za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 172. st. 1. i 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, te za kazneno djelo povrede djetetovih prava i čl. 177. st. 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora od 10 mjeseci, te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine. Na navedenu jedinstvenu kaznu zatvora primijenio je uvjetnu osudu odredivši da se navedena kazna neće izvršiti ako optuženik PC u roku provjeravanja od 3 godine ne počini novo kazneno djelo. Uz to mu je izrečena i posebna obveza da na ime uzdržavanja kćerke uplati dugovani iznos od 16.220,67 eura, te ubuduće uredno ispunjava dužnost uzdržavanja.
10. Iako prvostupanjski sud nije optuženiku DC nije cijenio kao olakotnu okolnost neosuđivanost navedeno predstavlja uobičajeno i redovno stanje, te nije od većeg značaja za odmjeru sankcije imajući u vidu otegotne okolnosti koje je prvostupanjski sud utvrdio tj. da se radi o dugom vremenskom razdoblju kroz koje je činio kaznena djela te izraženu upornost u činjenju kaznenih djela na štetu maloljetnog djeteta.
11. Obzirom je za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja iz čl. 172. st. 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora do 3 godine, a koja kazna je zapriječena i za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 1. KZ/11 izrečene pojedinačne kazne( 6 mjeseci i 10 mjeseci) su odmjerene u donjoj trećini zakonskog raspona kazne, pa imajući u vidu težinu kaznenih djela, iskazanu upornost, kriminalnu količinu, duljinu vremenskog perioda i odnos optuženika IC prema šteti koju nije namirio, te visinu uskraćenog iznosa uzdržavanja od 18.995,30 eura to pojedinačne kazne kao ni jedinstvena kazna nisu previsoko odmjerene. Neosuđivanosti optuženika IC cijenjena je u dovoljnoj mjeri jer je optuženiku DC izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se jedinstvena kazna zatvora od 1 godine neće izvršiti ako u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo.
12. Pravilno je primijenjena i posebna obveza optuženiku DC temeljem odredbe čl. 62. st. 2. t. 14. KZ/11 na način da je istome naloženo da u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti presude uplati zakonskoj zastupnici oštećenice ECC na ime uzdržavanja svoje kćerke ICC iznos od 16.220,67 eura, te da ubuduće uredno ispunjava dužnost uzdržavanja.
13. Ispitujući presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 1., t. 5., t. 6., t. 9. - t. 11., st. 2. ZKP/08, a niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.
14. Slijedom izloženog, a temeljem čl. 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.
U Puli-Pola 13. veljače 2025.
Predsjednica vijeća za mladež
Sena Midžić Putigna