Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-954/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice FN, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica IP, odvjetnica u [trgovačko društvo] iz [adresa], protiv ovršenika HN, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-116/2024-6 od 22. travnja 2024., dana 13. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-116/2024-6 od 22. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1- 342/2022 od 16. listopada 2023., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 136.666,66 EUR i troškova postupka određena je ovrha na nekretnini ovršenika pobliže opisanoj u izreci rješenja zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žalbu je podnio ovršenik zbog pogrešne primjene materijalnog prava predviđene odredbom čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine,“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje o ovrsi ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava osnovanost žalbenih navoda ovršenika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

4. Žalba je neosnovana.

5. Pobijano rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj R1- 342/2022 od 16. listopada 2023., koje u smislu odredbe čl. 23. toč. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine,“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) predstavlja valjanu ovršnu ispravu.

6. Iz sadržaja ovršne isprave (list 11-15 spisa) proizlazi da je razvrgnuto suvlasništvo stranaka na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća, [adresa], površine 187 m2, dvorišna zgrada, [adresa], površine 60 m2, dvorište površine 1266 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je protustranci (ovdje ovršeniku) navedena nekretnina pripala u vlasništvo u cijelosti, time da je isti dužan predlagateljici (ovdje ovrhovoditeljici) isplatiti na ime vrijednosti njezinog suvlasničkog dijela od 1/3 dijela iznos od 136.666,66 EUR/1.029.714,95 kn, time da predlagateljica do isplate navedenog iznosa ima založno pravo na predmetnoj nekretnini. Ujedno je naloženo protustranci naknaditi predlagateljici trošak toga postupka u iznosu od 789,68 EUR/5.949,84 kn.

7. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede ovršnog postupka.

8. Ovršenik u žalbi ne spori tražbinu ovrhovoditeljice u iznosu od 136.666,66 EUR temeljem predmetne ovršne isprave, no tvrdi da je to jedina nekretnina koju koristi za stanovanje i zadovoljavanje svojih osnovnih životnih potreba, i da bi provedbom ovrhe on kao umirovljenik i njegovi potomci (unuci) bili izbačeni na ulicu. Tvrdi da je ovrhovoditeljica svoju tražbinu mogla namiriti iz drugih nekretnina koje su u njegovu vlasništvu.

9. Svojim žalbenim navodima ovršenik dakle ukazuje da je nekretnina na kojoj je određena ovrha jedina nekretnina u kojoj stanuje i koja služi za zadovoljavanje njegovih osnovnih životnih potreba i životnih potreba njegovih potomaka (unuka) i da bi trebala biti izuzeta iz ovrhe, te da je vrijednost nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha daleko veća od tražbine ovrhovoditeljice, čime sadržajno ukazuje da bi prodaja navedene nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovrhovoditeljice i interesa ovršenika i da je ovrha određena protivno odredbama čl. 75. i čl. 80b. OZ.

10. Sukladno odredbi čl. 75. st. 1. i 5. OZ, ovrha se ne može određivati i provoditi na nekretnini koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika pri čemu se, sukladno čl. 75. st. 5. OZ, smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Na takvoj nekretnini se međutim, može određivati ovrha samo ako je ovršenik dao suglasnost u pisanom obliku pri čemu je ovrhovoditelj, sukladno čl. 75. st. 7. OZ, dužan suglasnost ovršenika podnijeti uz prijedlog za ovrhu.

11. Ovršenik u žalbi navodi da ima u vlasništvu i druge nekretnine, što ukazuje da nekretnina koja je predmet ovrhe ne predstavlja jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenik nužnu za zadovoljenje osnovnih životnih potreba nje i njegovih potomaka (unuka) koje on po zakonu niti nije dužan uzdržavati.

12. Prema odredbi čl. 80.b. st. 2. i. 3. OZ sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kn, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, time da će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito okolnosti koje su navedene u čl. 80.b. st. 3. OZ. Navedena odredba sadrži naime orijentacijske kriterije kojima se sud, u fazi određivanja ovrhe rukovodi pri ocjeni bi li prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu.

13. U konkretnom slučaju iz sadržaja ovršne isprave – rješenja o razvrgnuću stranke proizlazi da je ovršenik dobrovoljno pristao (i predložio) razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina provede isplatom, te se obvezao isplatiti ovrhovoditeljici iznos od 136.666,66 EUR na ime njezinog suvlasničkog dijela. Ovršenik je uknjižio svoje pravo vlasništvo na nekretnini koja je bila predmet razvrgnuća u cijelosti temeljem toga rješenja, a do isplate iznosa od 136.666,66 EUR zasnovano je založno pravo na predmetnoj nekretnini u korist ovrhovoditeljice sukladno odredbi čl. 51. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), zbog čega je ovrhovoditeljica ovlaštena zahtijevati ispunjenje svoje tražbine iz vrijednosti zaloga.

14. Zbog iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u svezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu ovršenika kao osnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

15. Odbijen je zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troškova odgovora na žalbu, jer navedena postupovna radnja nije bila potrebna za postupak (čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 13. veljače 2025.

Sutkinja:

Ksenija Grgić