REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-1772/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Paula Krajnović, odvjetnica u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 13. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/680, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 21. srpnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/680, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 21. srpnja 2023. u toč. 1. naređeno je vlasniku, ovdje tužitelju, uklanjanje stambene zgrade, etažnost P+1 s temeljnom AB pločom, jednostrešnog krova tlocrtnih dimenzija 5,20 m x 3,40 m, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvedene bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja, na tlu oznake Š1 – šuma gospodarske namjene, općina Fažana, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja. U toč.

2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka, 10. srpnja 2023. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], općina Fažana, izvan građevinskog područja, na tlu oznake Š1 – šuma gospodarske namjene. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja, uz daljnja upozorenja u toč. 3. do 7. tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi prvenstveno ističe kako predmetna zgrada, a suprotno navodima tuženika iz obrazloženja rješenja, ne predstavlja novu gradnju. Naime, tužitelj je stekao vlasništvo predmetne nekretnine temeljem ugovora o kupoprodaji od 1. srpnja 2022., a na kojoj nekretnini je u trenutku kupoprodaje već postojala sporna građevina. Ta ista građevina izgrađena je prema saznanjima tužitelja 1989. godine i kao takva ni tada ni sada ne predstavlja građevinu koja služi stanovanju niti pružanju usluga smještaja. Također, sporna građevina u naravi predstavlja spremište za alat i strojeve i tužitelj je koristi upravo u tu svrhu. Jedini zahvati i građevinski radovi koje je tužitelj poduzeo su oni usmjereni na stabilnost navedene građevine obzirom da je ista, a što je i vidljivo iz priloženih fotografija, bila trošna, dotrajala i konstrukcijski nestabilna te je prijetilo njeno urušavanje. Dakle, tužitelj je u cijelosti postupao sukladno zakonskim mogućnostima i gabaritima predviđenim u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, dalje: Pravilnik). Zaključno, tužitelj ukazuje na povrede odredaba čl. 6. i 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) učinjene donošenjem pobijanog rješenja.

3. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donijeti presudu kojom će poništiti rješenje tuženika. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

5. Podneskom od 4. prosinca 2023. tužitelj je obavijestio sud da je podnio zahtjev za prenamjenu navedenog zemljišta u građevinsko upućen Općini Fažana, zajedno s 30-tak drugih vlasnika zemljišta s istog područja.

6. U tijeku spora održana je rasprava 12. veljače 2025., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS), kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenom ročištu na koje nije pristupio uredno pozvani tuženik, opunomoćenica tužitelja je navela kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe, predlažući ujedno provesti dokaz saslušanjem tužitelja. Po provođenju navedenog dokaza predložila je usvojiti tužbeni zahtjev ujedno zatraživši dosudu troška upravnog spora. Ukoliko sud ne usvoji tužbeni zahtjev ustrajala je kod prijedloga za određivanje odgodnog učinka tužbe.

7. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pri tome odbivši provesti po tužitelju predloženi dokaz ocijenivši da potonji nije relevantan za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Odredbom čl. 2. st. 2. ZG-a propisano je da se odredbe ovog zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga zakona nije drukčije propisano.

12. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni Pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano Pravilnikom iz st. 1. tog članka.

13. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

14. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog članka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

15. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

16. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor 10. srpnja 2023. na nekretnini opisa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen zapisnik, da je uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga utvrđeno da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, dok je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Općine Fažana ("Službene novine" broj: 10/06, 3/09, 1/14, 1/16, 114/18, 39/19, 98/19) utvrđeno kako se navedena zemljišna čestica, na kojoj je izgrađena predmetna građevina, nalazi izvan granica građevinskog područja naselja, na tlu oznake Š1-šuma gospodarske namjene. Također, izvršena je provjera kod nadležnog ureda za graditeljstvo te je utvrđeno da za građenje predmetnog objekta ne postoji odobrenje za gradnju. Predmetni zapisnik dostavljen je tužitelju zajedno s dopisom od 10. srpnja 2023. kojim je pozvan da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Na poziv javnopravnog tijela tužitelj je odgovorio podneskom od 19. srpnja 2023. u kojem je između ostalog naveo kako je navedena zgrada (kuća) evidentirana u zemljišnim knjigama te da rekonstrukciju iste izvodi njenom obnovom u postojećim gabaritima sukladno odredbi čl. 3. Pravilnika.

17. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, sud nalazi da je pobijana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužitelj prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije doveo u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta budući iz stanja spisa proizlazi da objekt koji je opisan u osporenom rješenju i zapisniku te prikazan na fotografijama u privitku zapisnika predstavlja građevinu u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. toč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

18. Naime, suprotno navodima iz tužbe, polazeći od stanja prikazanog na fotografijama, građevina opisa kao u izreci pobijanog rješenja ne može se podvesti pod građevinu niti radove za koje prema odredbama Pravilnika nije potrebna niti građevinska dozvola niti glavni projekt, obzirom se ne radi o postojećoj građevini već o novoizgrađenoj građevini za koju tužitelj niti ne tvrdi da posjeduje dozvolu za gradnju. Navedeno posljedično znači da se u konkretnom slučaju niti ne radi o rekonstrukciji, već o izgradnji nove građevine, za koju se imaju primijeniti pravila za novu gradnju citirana odredbom 106. st. 1. ZG-a. Dakle, za izgradnju potpuno nove građevine potreban je i novi akt za gradnju, sve i da je nova građevina izvedena u gabarita ranije, prethodno uklonjene. Potonje stajalište proizlazi iz brojnih odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog i presuda poslovni broj Us-9263/2008 od 28. rujna 2011. i Usž-2242/16-2 od 13. srpnja 2016.

19. Osim toga tužitelja se upozorava da sukladno odredbama Pravilnika u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova koji su dopušteni istim investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. Dakle, možebitno podnošenje zahtjeva za promjenom prostornog plana ne može biti odlučno za zakonitost već izgrađene građevine. Sve do promjene istih, stranke su se dužne pridržavati važećih prostornih planova.

20. Sud nije našao osnovanim niti prigovor tužitelja vezano za povredu čl. 6. i čl. 98. ZUP-a budući da je uvidom u osporavano rješenje utvrđeno da je tuženik u obrazloženju istog iznio činjenično i pravno utemeljene razloge za donošenje pobijanog rješenja pri čemu nije povrijedio načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa.

21. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u toč. I. izreke.

22. Odluka o troškovima spora (toč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

23. U odnosu na prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe, ističe se kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka. Odredbom čl. 46. ZUS-a propisani su uvjeti kada sud može odrediti odgodni učinak. Tako je st. 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Da bi sud odredio odgodni učinak tužbe uvjeti iz citiranog čl. 46. ZUS-a moraju biti kumulativno ispunjeni. Međutim, tužitelj nije dokazao da će im nastati šteta koja bi se mogla teško popraviti, jer nije obrazloži niti dokazao da mu je ugrožena egzistencija ili neki drugi interes, već bi tužitelju u slučaju drugačije odluke nastala materijalna šteta koja nije nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Stoga nije bilo uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu odredbe čl. 26. ZUS-a te je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 13. veljače 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Pauli Krajnović, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2